Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Potrebna akcija zemalja regiona

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je juče na Kopaoniku da je u godini recesije najveći rizik za srpsku privredu dug privatnog sektora ka stranim bankama

Dinkić je rekao, kako se navodi u saopštenju Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, da ti dugovi sukcesivno dospevaju za naplatu i da će ove godine biti manja mogućnost zaduživanja privrede u inostranstvu.
„Mislim da je potrebno da Srbija sa zemljama iz regiona uputi zajedničku inicijativu grupi najrazvijenijih dvadeset zemalja kako bi se reprogramirali i refinansirali dugovi privrede", izjavio je Dinkić koji učestvuje u radu Biznis foruma na kojem se razmatraju načini za ublažavanje posledica svetske ekonomske krize.
Objašnjavajući ovu inicijativu, Dinkić je rekao da je predsednik Srbije Boris Tadić spreman da ugosti premijere i ministre finansija iz svih zemalja regiona, kako bi se zauzeo zajednički stav o pitanju ublažavanja posledica svetske finansijske krize.
On je istakao da je potreban regionalan pristup krizi i da je neophodno da Srbija pokaže više inicijative.
Dinkić je govoreći o primenjenim merama Vlade Srbije protiv negativnih efekata svetske krize naveo da je tražnja privrede za kreditima za likvidnost velika i da je, u prvih sedam dana realizacije programa Vlade, ona iznosila oko 90 miliona evra.
„Kredite traže i velika i mala i srednja preduzeća. Oko 160 malih preduzeća je već dobilo Đ'e8kredite i ja verujem da će taj novac biti isplaćen u roku od dve nedelje", rekao je on i dodao da je će sredstva za subvencionisanje kamata za kredite za likvidnost verovatno biti dovoljna za naredna tri ili četiri meseca.
"Mi ćemo pratiti efekte tih mera i zatim doneti odluku o eventualnom pojačavanju programa", izjavio je Dinkić i objasnio da će država, kada se pokažu prvi efekti programa, ili izdvojiti dodatna budžetska sredstva, ili će direktno tražiti podršku od međunarodnih finansijskih organizacija.
On je rekao da postoji mogućnost da Fond za razvoj dobije pozajmicu od Evropske investicione banke, a da zatim taj novac putem subvencionisanih kamata plasira direktno privredi u skladu sa programom Vlade Srbije.
„Činjenica je da postoji tražnja za tim kreditima. Efekte ćemo videti za dva meseca. Ako efekti budu pozitivni i ako uspemo da zadržimo makar blagi privredni rast i izbegnemo recesiju, sasvim sigurno ćemo te mere pojačati", najavio je Dinkić.
Predsednik i potredsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković i Mlađan Dinkić susreli su se danas na Kopaoniku sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja.



ĐELIĆ: Rebalans budžeta u aprilu
Rebalans budžeta biće urađen u aprilu, ali rekonstrukcije Vlade Srbije, a ni vanrednih izbora neće biti, rekao je, odgovarajući na pitanje novinara Danasa, potpredsednik Božidar Đelić koji je juče u Vranju razgovarao sa privrednicima Pčinjskog okruga


On je najavio angažovanje sredstava iz Evropske investicione banke od 250 miliona evra, kao i nove pregovore sa MMF-om, naglašavajući „da su štednja i solidarnost prioriteti. Đelićje podsetio da je iz IPA fondova Evropske unije za lokalne samouprave u Srbiji predviđeno 45 miliona evra, i dodao da će Svetska banka sredinom marta odboriti 388 miliona dolara za radove na Koridoru 10, računajući i izgradnju „južnog kraka“ prema granici sa Makedonijom i Bugarskom. „Vlada će u drugom kvartalu ove godine od Međunarodnog monetarnog fonda dobiti dodatna sredstva za održavanja stabilnosti kursa dinara“, precizirao je Đelić ocenjujući da je uspostavljena ravnoteža kursa dinara koji je povoljniji za izvoznike.

Đelić ističe da je sastanak Evropske komisije u Briselu pokazao da niko nije mogao da predvidi ovakvu ekonomsku situaciju. Srbija je dočekala krizu sa uređenim bankarskim sistemom u odnosu na zemlje u okruženju, naglasio je Đelić. Privrednica Pčinjskog okruga najviše primedbi imali su na saradnju sa javnim preduzećima u prvom redu EPS-om jer, kako je rekao predsednik Udruženja privatnih preduzetnika Dragan Aleksić, „lokalna elektrodistribucija enormno naplaćuje priključke za mala preduzeća“.

- Za industriju obuće, bilo bi važno kada bi investicioni krediti bili odobravani na period od sedam do osam, a ne na tri do pet godina. Za nas je bolji duži rok otplate, a ne reprogramiranje kreditnih zaduženja - rekao je vlasnik preduzeća SančSrđan Dejković. Predsednik Regionalne privredne komore Goran Jović, upozorio je na izuzetno loše rezultate privatizacije i izneo podatak da je 16 ugovora o privatizaciji na jugu Srbije raskinuto. Jovićse založio za „revitalizaciju procene kapitala preduzeća koja se privatizuju“.
 
 

Simpo oprema Univerzitetsko selo

- Ministar prosvete Žarko Obradovići direktor Simpo lajna Milorad Andrejevićpotpisali su juče u Vranju ugovor vredan 506 miliona dinara za opremanje nameštajem Univerzitetskog sela u Beogradu. „Simpo je ovaj posao dobio kao najpovoljniji ponuđačna tenderu, ali i kao pouzdan partner koji može da ispuni najviše standarde. Procenjujemo da će to imati pozitivne efekte ne samo na uposlenost proizvodnih kapaciteta fabrike, veći na ceo ovaj kraj“, kazao je Obradovićprilikom potpisivanja ugovora, kojem je prisustvovao i potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić. Kompanija Simpo je kao nosilac Konzorcijuma izabrana za najpovoljnijeg ponuđača za opremanje smeštajnog prostora za 10.000 sportista Univerzijade 2009. godine, koja će se početkom jula održati u Beogradu.


Prodato 142.684 državna zapisa za 1,43 milijarde dinara

Na trećoj aukciji državnih zapisa prodato je 142.684 zapisa, ukupne vrednosti 1,43 milijarde dinara, odnosno 47,56 odsto obima emisije, saopštila je Uprava za trezor


Zapisi su prodati po kamatnoj stopi od 16,5 odsto na godišnjem nivou i dospevaju za naplatu 2. juna.

- Prve tri održane aukcije jasno ukazuju na to da se projekat emisije državnih zapisa uspešno i efikasno odvija, da složene aukcijske procedure funkcionišu bez ikakvih problema i da je uspostavljeno stabilno tržište državnih hartija od vrednosti - ocenio je direktor Uprave za trezor Ivan Maričić i dodao da će Uprava za trezor nastaviti s radom na emisionoj strategiji naše države na srednji i duži rok.

Emitovanje državnih zapisa doprinosi povećanju stabilnosti finansijskog tržišta i omogućava povoljniji ambijent za domaće i strane investicije, čime se pomaže razvoj srpske privrede, navedeno je u saopštenju.

Naredna aukcija tromesečnih državnih zapisa Republike Srbije biće održana 10. marta.

Prethodna aukcija održana je 17. februara, kada je prodato 73,24 odsto obima emisije ili 219.706 zapisa, ukupne vrednosti od 2,19 milijardi dinara. Zapisi su prodati po kamatnoj stopi od 16,5 odsto na godišnjem nivou i dospevaju za naplatu 19. maja 2009.

Prva emisija državnih zapisa održana je 5. februara i tada je prodato 42 odsto obima emisije, ukupne vrednosti od 844,7 miliona dinara, odnosno 84.470 državnih zapisa. Zapisi su tada prodati po kamatnoj stopi od 15 odsto, a rok dospeća tih državnih hartija od vrednosti je 7. maj 2009. godine.



Svetske berze: Nastavak negativnog raspoloženja
AZIJA


Na azijskim berzama je juče vladala velika neizvesnost posle snažnog pada koji je prethodnog dana zabeležen na svim vodećim svetskim berzama. Vesti o katastrofalnom poslovanju AIG-a u SAD-u i HSBC-a u Britaniji govore o daljem pogoršanju situacije u finansijskom sektoru, pa su ulagači i dalje na oprezu.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
 HANG SENG (Hong Kong) -2,30%
 NIKKEI225 (Tokio) -0,69%
 KOSPI (Južna Koreja) +0,66%
 SENSEX (Indija) -2,08%


EVROPA


Evropske berze čitav trgovački dan kolebale su oko vrednosti postignutih na trgovanju prethodnog dana, jedino je na berzi u Londonu indeks posle početnog rasta prešao u crvenu zonu i iz nje nije izlazio. Najveći gubitnici su juče bili u bankarskom sektoru i sektoru osiguranja, dok je retkih dobitnika bilo u farmaceutskom sektoru.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
FTSE100 (London) -3,15%
DAX (Frankfurt) -0,52%
CAC40 (Pariz) -1,04%


AMERIKA

Na Wall Streetu je juče, peti dan u nizu, došlo do pada svih vodećih indeksa. Iako su na početku trgovanja indeksi bili u plusu oko 1%, kraj dana su svi indeksi dočekali u padu, pri čemu je S&P 500 indeks po prvi put od 1996. godine pao ispod nivoa od 700 bodova, dok je DJIA indeks došao na nivo iz maja 1997. godine. Iako su indeksi više puta iz crvene prelazili u zelenu zonu i obratno, očigledno je da još uvek nema ni jednog znaka oporavka koji bi nagnao investitore da ulažu u trenutno sigurno potcenjene hartije. Sanacija finansijskog sektora koja bi morala biti jedan od prvih koraka ka izlasku iz krize je izgleda još uvek daleko, što pokazuje novo upumpavanje novca u AIG, pa su ulagači zabrinuti da li će to i kada dati prve efekte.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
DJIA -0,55%
NASDAQ -0,14%
S&P500 -0,64%


Bitne vesti:
- Berzanski index S&P500 pao je ispod nivoa od 700,00 poena, što je prvi put posle oktobra meseca 1996. godine.
- Prodaja General Motors-a u februaru tekuće godine pala je za 53%, dok je prodaja Ford-a u istom mesecu gotovo prepolovljena.


Promene vrednosti Indexa u 16:00


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,03% close
CROBEX (Zagreb) 1,45% close
SBI20 (Ljubljana) -1,37% close
BIRS (Banjaluka) 0,07% close
SASX-10 (Sarajevo) -2,34% close
MBI10 (Skoplje) -2,17% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 2,10% open
CAC 40 (Pariz) 2,68% open
DAX (Frankfurt) 3,06% open
ATX (Beč) 1,85% open
SMI (Cirih) 0,76% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 4,45% open
SOFIX (Sofija) 0,24% close
BET (Bukurešt) 4,37% open
RTSI (Moskva) 4,09% close
BUX (Budimpešta) -0,94% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,47% close
Nikkei225 (Tokio) 0,85% close
KOSPI (J.Koreja) 3,29% close
SENSEX (Bombai) 0,23% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,17% open
NASDAQ (Njujork) 1,44% open
S&P 500 (Njujork) 1,40% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta