Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Na naplatu stiže četiri milijarde evra kredita
Beograd - Preduzećima u Srbiji ove godine na naplatu dospeva četiri milijarde evra kredita (bez kamata), ali imajući u vidu lošu situaciju sa likvidnošću, veliki broj tih firmi mogao bi da se suoči sa problemom otplate. S druge strane, problemi u vezi sa izmirivanjem obaveza prema ino kreditorima dodatno bi otežali ekonomsku situaciju u zemlji. Zbog toga je vicepremijer Mlađan Dinkić, na Biznis forumu na Kopaoniku, predložio da se zajedno sa susednim državama od inostranih kreditora zatraži reprogram obaveza privatnog sektora. U stručnoj javnosti ocenjuju da je dobro što je takva ideja konačno pokrenuta


- Podržavam tu inicijativu jer činjenica je da su preduzeća suočena sa problemom održavanja likvidnosti i novac moramo da potražimo u inostranstvu. I banke su spremne na reprogram dugova jer je to bolja opcija nego zatvaranje preduzeća. Osim toga, sve ukazuje na to da će kriza žešće pogoditi istočnu Evropu nego Ameriku. Srbija predstavlja 2,8 odsto ekonomije istočne Evrope i sa šest odsto učestvuje u ukupnom deficitu tekućeg računa i kao statistička greška mora da traži pomoć gde god je to moguće jer ako neko bude spasavan, to će biti Češka, Poljska i Slovačka, a mi možemo samo da budemo pušteni niz vodu - kaže za Danas saradnik Ekonomskog instituta Miroslav Zdravković.

Kada je reč o načinima na koje bi država mogla da pomogne u vraćanju dugova preduzeća, Zdravković navodi primer prema kojem bi država mogla da se zaduži kod, recimo, norveškog penzijskog fonda u iznosu od četiri milijarde evra po kamati od osam odsto. Taj novac stajao bi na računu Ministarstva finansija, a preduzeća bi aplicirala za pozajmicu. Država bi potom isplatila dug firme, koja bi nakon toga dugovala državi, a ne poslovnoj banci. Država bi preduzeću odobrila grejs period od 12 meseci i kamatu od, recimo, devet odsto.

- Preduzeću se, dakle, daje predah od godinu dana, a istovremeno se izbegava pritisak na kurs dinara. Privreda bi nastavila stabilno da posluje i ne bi bilo otpuštanja radnika zbog nemogućnosti da se vraćaju dugovi. Problem s vraćanjem dugova imaju i velika i mala preduzeća, ali je ključ u onim najvećim koja značajno učestvuju u dospećima. Primera radi, Telekom mora da pronađe novac za otplatu duga Siti banci jer bi u suprotnom mogao da destabilizuje kompletnu ekonomiju - ističe Zdravković.

Naš sagovornik podseća da će, ukoliko preduzeće ne bude našlo novac za vraćanje kredita, banka aktivirati garanciju ili hipoteku i zatvoriti preduzeće. „Zbog toga je dužnost države da spasava preduzeća ako ne mogu sama da se zaduže“, smatra Zdravković. On naglašava da banka može da odobri novi kredit ako proceni da je reč o dobrom preduzeću, ali je izvesno da će kamata biti veća.

Saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović podseća za Danas da reprogram spoljnog duga privatnog sektora nije nova ideja.

- U slučaju da poverioci procene da je rizik odlaganja naplate dugovanja mali, pristaće na reprogram dugova. Međutim, to će se desiti samo ukoliko procene da će dužnici u međuvremenu uspeti da konsoliduju poslovanje i budu sposobni za izmirenje dospelih obaveza. Drugim rečima, pitanje je da li im se više isplati da dužnika „ostave u životu“, pogotovo ako mu je potrebno malo vremena da izađe iz problema, ili da ga zbog dugovanja likvidiraju. Ako poverilac proceni da preduzeće, odnosno dužnik, nije u stanju da nastavi sa poslovanjem, ne verujem da će pristati na reprogram duga. Druga je stvar što bi privatnom sektoru odgovaralo da dogovori reprogram duga koji je sa 17,1 milijarde dolara u 2007. godini, u decembru prošle godine narastao na 21,7 milijardi dolara - kaže Đogović.
 

Obaveze banaka i preduzeća

Prema podacima Narodne banke Srbije privatni sektor (banke i preduzeća) u maju je dugovao 878,9 miliona evra za kratkoročne kredite, a već u junu dug je narastao na 1,1 milijardu evra. U julu taj iznos premašuje 1,3 milijarde, u septembru na 1,8 milijardi da bi se u oktobru primakao cifri od 2,2 milijarde evra. Godina je završena sa dugom od 2,4 milijarde evra (skok od 174 odsto u odnosu na maj). Kada se posmatra samo kratkoročni dug preduzeća, u aprilu su obaveze iznosile 284,1 milion evra, a u maju 297,6 miliona. Nakon toga kreće nagli rast jer je u junu registrovan dug od 349,2 miliona evra, u julu 467,3 miliona, u avgustu 556,1 milion, a u septembru 764,4 miliona. Poslednjeg dana prošle godine kratkoročni dug preduzeća iznosio je 802,6 miliona evra (rast od 182,5 odsto u odnosu na april i čak 548,8 odsto u odnosu na poslednji dan 2007. godine). Zajedno sa dugoročnim obavezama, preduzeća su na kraju 2008. godine dugovala 18,7 milijardi evra.


Istraživanje: Kada stižu strani krediti (1)

Do kraja godine mogle bi da legnu prve kreditne tranše iz Vašingtona, kao podrška jačanju deviznih rezervi, za infrastrukturu i rešavanje budžetskih problema



Zoran Ćirović Prve doze nove međunarodne finansijske injekcije, vredne nekoliko milijardi evra, mogle bi da budu ubrizgane Srbiji tek od leta, a realnije bi bilo da ih primimo na jesen.

– Sem već ugovorenih i u parlamentu potvrđenih zajmova, od kojih mnogi nisu ni počeli da se koriste, kao i onih koji još čekaju ratifikaciju, na domaće račune do kraja godine mogle bi da legnu prve tranše – koja stotina miliona evra podrške jačanju deviznih rezervi, za infrastrukturu i rešavanje budžetskih problema – procene su Ministarstva finansija. Uz napomenu da je vrlo teško govoriti o očekivanom ovogodišnjem prilivu, jer još nisu poznati ni uslovi ni rokovi, kao ni dinamika po kojoj bi se taj novac povlačio.

Pregovori o svim kreditima tek predstoje, a mnogi nisu ni zakazani.

– Kad se i pregovori koji traju obično nekoliko dana završe, zvaničnu odluku o odobravanju zajma donosi bord finansijske institucije, a naša vlada usvaja nacrt sporazuma, odnosno ugovora. Sledi njegovo potpisivanje, pa ratifikacija u parlamentu, na koju se u nekim slučajevima čekalo i više od godinu dana i na kraju – ukaz predsednika. Potom se još pribavlja pravna saglasnost na ugovor i tek ako su svi preduslovi za korišćenje novca ispunjeni, može da počne povlačenje prvih tranši po ugovorenoj dinamici – objašnjava Zoran Ćirović, pomoćnik ministra finansija za međunarodne finansijske odnose.

Tom procedurom bi novac iz novih kredita u Srbiju mogao da stigne od MMF-a i Svetske banke. Ako sve dogovoreno ispunimo u najavljenim pregovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom, bord izvršnih direktora Fonda o novom aranžmanu sa Srbijom mogao bi da odlučuje tek krajem maja ili početkom juna. Tek kad se završi i tehnički deo posla (traje otprilike dve nedelje), mogli bismo da računamo na prvu tranšu, u najboljem slučaju na leto.

Potpisivanje aranžmana sa MMF-om bilo bi ulaznica kod Evropske unije za podršku budžetu, koja će očigledno biti neophodna posle rasta deficita na 2,5 do tri odsto BDP-a. Ali, pregled do sada ugovorenih ratifikovanih ili zajmova pred ratifikacijom i onih o kojima bi se tek moglo pregovarati ne upućuje da je realno očekivati da nam EU ove godine odobri, a kamoli da povučemo dodatnih 400 miliona evra za te namene, kako je pre nedelju-dve najavljivao potpredsednik Božidar Đelić, pozivajući se na dogovor sa Olijem Renom. Amelija Tores, portparol evropskog komesara za ekonomske i monetarne poslove, vrlo brzo je praktično demantovala takvu mogućnost, potvrdivši tumačenja da su jedini izvor Unije iz koga bi Srbija mogla da računa na dodatna sredstva za podršku budžetu samo pretpristupni fondovi. A oni su za ovu godinu teški oko milijardu evra za sve zemlje-kandidate i potencijalne kandidate, računajući i Tursku.

Prema njenom objašnjenju, Srbija može da povlači sredstva od Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke, ali ona ne mogu da se koriste kao podrška budžetu. Ni od Svetske banke sem ranije dogovorenog novca u okviru strategije saradnje do 2011. godine i 388 miliona dolara kredita za izgradnju putne mreže na Koridoru 10, o kome bi bord Svetske banke mogao da odlučuje u aprilu, nove zajmove ove godine ne bi trebalo očekivati. Utoliko pre što, kako je upozoreno iz beogradske kancelarije, ni do sada odobrena sredstva nisu iskorišćena.

Ne želeći da komentariše ove izjave, Zoran Ćirović kaže da kad je reč o podršci budžetu, Srbija za sada sigurno može da računa jedino na sredstva od pre mesec dana u Vašingtonu ispregovaranog programskog zajma SB od 34,9 miliona evra za razvoj privatnog i finansijskog sektora, koji bi u najskorije vreme trebalo da bude potpisan i upućen Skupštini na ratifikaciju.



Srbija ne prihvata sva rešenja MMF-a

Tadić: Spremni smo za uslove MMF-a. – Đelić: Ne bi bilo dobro povećanje PDV-a. – Đogović: Treba drastično smanjiti budžet za oko 20 odsto, smanjiti plate u javnom sektoru i broj zaposlenih u administraciji, a penzije treba zamrznuti ili čak i smanjiti

Kopaonički dijalog vlasti i biznisa (Foto Tanjug) Predsednik Srbije Boris Tadić izrazio je očekivanje da će sa Međunarodnim monetarnim fondom biti postignut stendbaj aranžman, koji bi podrazumevao veći iznos finansijske pomoći za jačanje deviznih rezervi Narodne banke Srbije.

Tadić je upozorio da moramo biti spremni na uslove koje će postaviti predstavnici MMF-a za postizanje stendbaj aranžmana i dodao da će Srbija prihvatiti rešenja koja su politički i društveno održiva.

U pauzi ekonomskog foruma na Kopaoniku, Tadić je novinarima rekao da će u petak, 6. marta, prisustvovati sastanku ekonomskog tima vlade, na čelu sa premijerom Mirkom Cvetkovićem, na kojem će biti dogovorena platforma za pregovore sa MMF-om, a koji bi trebalo da počnu 15. ili 16. marta.

Sumirajući utiske sa ekonomskog foruma, Tadić je rekao da je u razgovoru sa privrednicima čuo njihove žalbe na nelikvidnost privrede, a od trgovaca je čuo zamerke na visoke marže i sporost u realizaciji naplate, kao i na skupe kredite za poslovanje. Tadić smatra da nijedna mera u smislu smanjenja finansijskog opterećenja po državu nije idealna u ovom momentu. – Veoma je važno da pritisci na državu budu razvedeni na promišljen način da održimo stabilnost i da izdržimo ovu krizu. To danas svaka zemlja radi – istakao je predsednik.

Srbija se suočava sa krizom kao i svaka druga država u svetu, ali uz sve to ima i dodatni problem privrede koja nije restrukturisana, ocenio je Tadić.

Predsednik Republike je istakao da Srbija još nije povukla sredstva od međunarodnih finansijskih institucija, što rečito govori o tome da je Srbija imala unutrašnje kapacitete da odbrani postojeći nivo ekonomije. Međutim, kao i svaka druga ekonomija u krizi, ni srpska neće moći dalje bez pomoći sa strane, a ona nije besplatna već košta, podsetio je Tadić i naglasio da građanima to treba otvoreno reći. – Nalazimo se u jednom prelaznom vremenu i pravi je izazov biti u takvom razdoblju – kazao je Tadić i dodao da je njegov posao kao predsednika države da donosi teške odluke. – Ja ću to raditi i apsolutno me ne zanima kakva će mi biti popularnost na kraju ovog posla – istakao je Tadić, upozoravajući da će za ono što se ne učini danas, sutra verovatno biti kasno.

Tadić je ocenio da bi u ovom momentu trebalo razmisliti o investicijama u oblastima u kojima će doneti korist za buduće generacije, a to su poljoprivreda, energetika i infrastruktura. U tim oblastima se može zaposliti veliki broj ljudi, a zaduženje kod banaka i međunarodnih finansijskih institucija značiće veliku korist za nekoliko budućih generacija, zaključio je Tadić.

A potpredsednik vlade Božidar Đelić ocenio je da ne bi trebalo smanjiti plate i penzije u okviru mera štednje zbog ekonomske krize. –– Smanjenje plata i penzija dodatno bi smanjilo kupovnu moć stanovništva, čime bi bila ugrožena i srpska privreda, jer građani najviše kupuju domaću robu – rekao je Đelić drugog dana biznis foruma na Kopaoniku.

Dodao je da za privredu ne bi bilo dobro ni da se povećava porez na dodatu vrednost, da bi se time uvećali budžetski prihodi koji su u prva dva meseca ove godine zbog smanjenja uvoza manji nego u istom periodu prošle godine.

Đelić je istakao da će učesnici foruma svojim predlozima praktično učestvovati u pripremi dodatnog paketa socijalnih mera za ublažavanje posledica ekonomske krize.

Finansijska pomoć Evropske unije Srbiji za prevazilaženje posledica krize, kako je dodao, najverovatnije se može očekivati tek 2010. godine i biće podrška budžetu za iduću godinu.

Povodom predstojećih pregovora Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom o sklapanju novog aranžmana, najavljenih za sredinu marta, Đelić je istakao da će osnov za te pregovore biti stanje javnih finansija Srbije u prvom tromesečju ove godine.

Uoči tih pregovora, kako je najavio, predstavnici Vlade Srbije će, u petak, 6. marta, zajedno sa guvernerom Narodne banke Srbije Radovanom Jelašićem razmatrati strategiju razvoja i ekonomske planove u ovoj godini. Sa MMF-om bi Vlada Srbije trebalo da usaglasi procenu stope privrednog rasta Srbije u 2009. godini, a prema oceni Đelića, ona će biti bliža nuli nego ranije procenjenoj stopi od 3,5 odsto.

Iz poslovnih i stručnih krugova stižu reakcije povodom informacija koje su se čule na Kopaoniku prvog dana.

Neuređeno tržište, visok stepen sive ekonomije i javna potrošnja opterećuju ekonomiju i borbu protiv krize, ocenio je u izjavi Tanjugu predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Milan Knežević. Prema njegovim rečima, država nema ni viziju ni strategiju razvoja pa je očigledno i da se „moramo vratiti na početak i graditi uređeno tržište”. – Svaka od vladinih mera je samo kredit za sređivanje kabine na potonulom brodu. Mere nemaju nikakvog efekta ako ne postoji izvozna strategija i uređeno tržište. Iniciraćemo da se na skupštinskom odboru za finansije i privredu raspravlja o ekonomskoj krizi i da ponudimo svoja rešenja vladi. Asocijacija će sa sindikatima izvršiti sve oblike legalnog pritiska jer je „dogorelo do nokata” i krajnje je vreme da se preduzmu konkretni potezi – rekao je Knežević, inače vlasnik kompanije „Modus”.

On je objasnio da će to udruženje tražiti da se smanje porezi i doprinosi za 20 odsto, kao i da se zakonski uredi da se za toliko povećaju plate. – Tražićemo i da se hitno krene u borbu sa sivom ekonomijom i crnim tržištem – kazao je Knežević.

A stručnjaci Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) ocenili su da je privreda Srbije već ušla u recesiju. Saradnik IZIT-a Saša Đogović izjavio je na konferenciji za novinare da se to vidi po padu industrijske proizvodnje u prethodna tri meseca i padu spoljnotrgovinske razmene, pogotovo izvoza. – U prethodnih šest meseci zabeležen je pad priliva domaćih izvoznih porudžbina, a očekuje se pad i u narednom periodu – rekao je Đogović.

Prema njegovim rečima, ove godine ne treba računati na rast bruto domaćeg proizvoda jer se očekuje da će biti smanjen i do pet odsto u odnosu na prošlu godinu. – Glavni udar krize još nije naišao i naredni meseci će biti još teži za srpsku privredu – rekao je Đogović, dodajući da anketa u 200 preduzeća koju radi IZIT pokazuje da 51 odsto privrednika očekuje pad privredne aktivnosti.

On je ocenio da je Srbija prinuđena da uđe u aranžman sa MMF-om jer postoji visoka nelikvidnost, ali da je potrebno imati dobar plan kako ta sredstva iskoristiti.

Prema rečima Đogovića, potrebno je drastično smanjenje postojećeg budžeta za oko 20 odsto, smanjenje plata u javnom sektoru i smanjenje zaposlenih u administraciji, a penzije treba zamrznuti ili čak i smanjiti. – Treba ukinuti kancelariju za NIP, jer je njena svrha upravo podsticanje javne potrošnje i smanjiti ili ukinuti subvencije u nekim oblastima – objasnio je Đogović.



Mere vlade dobre, ali nedovoljne

Industrija mašina i traktora iz Beograda smatra da su mere vlade sa subvencionisanje kamatnih stopa za kupovinu trajnih potrošnih dobara dobre, ali da nisu dovoljne da bi tržište poljoprivredne mehanizacije reagovalo na odgovarajući način.

– IMT svakodnevno dobija upite za kredite, ali mi nemamo jasna uputstva o njihovoj realizaciji. Sigurni smo da bi se veliki broj poljoprivrednika odlučio za zajmove, jer je mehanizacija u proseku stara i po 20 godina, navodi se u saopštenju IMT-a i dodaje da bi bilo dobro i to da država regresira deo kredita i na taj način pomogne domaćoj industriji.

U IMT-u takođe smatraju da bi za plasman poljoprivredne mehanizacije bilo dobro da se, privremeno, u ovoj i sledećoj godini, za pojedine kategorije mašina smanji PDV na osam odsto.



Jedna prodaja ne rešava krizu

Aleksandar Vlahović, nekadašnji ministar za privredu i privatizaciju, smatra da jedna velika privatizacija ne bi mogla da omogući Srbiji prevazilaženje posledica ekonomske krize. – Efekat te privatizacije je isti kao kada biste se danas zadužili u tom iznosu. A Srbija ima prostora za zaduživanje. Njen javni dug je manji od 30 odsto – rekao je Vlahović.

On kaže da je pitanje šta će se desiti sa tim parama koje se budu realizovale kroz privatizaciju i kroz zaduživanje. – Sigurno je da mi nemamo prava da danas peglamo taj nebalans ili neravnotežu u platnom bilansnom plaćanju na način da smanjimo potrošnju. Mi moramo da finansiramo kapitalne objekte, mi moramo da ulažemo novac u kapitalni razvoj – smatra Vlahović.



Banka Austrija odbila da isplati garanciju za autoput Horgoš–Požega

Vlada Srbije zainteresovana za otkup dokumentacije budući da joj je u interesu da radovi na Koridoru 10 počnu što pre

 

Iako je Vlada Srbije pre više od mesec dana uputila zahtev za naplatu 10 miliona evra garancije svojevremeno deponovane kod Banke Austrija, kao obezbeđenje za izgradnju autoputa Horgoš–Požega, novac još nije legao na račun naše države potvrđeno je „Politici” u Trezoru Ministarstva finansija.

U krugovima bliskim toj austrijskoj finansijskoj instituciji, saznaje se da je ona odbila da isplati navedenu sumu, bez obzira na to što koncesionar, odnosno konzorcijum austrijskih građevinskih firmi „Alpina-Por” do 31. decembra prošle godine nije uspeo da zatvori finansijsku konstrukciju i započne koncesionu izgradnju autoputa. Ministar Oliver Dulić je pre dva dana potvrdio novinarima da se zahtev još nalazi kod banke kod koje je koncesionar položio garanciju, ali nije objašnjavao razloge zbog kojih novac još nije isplaćen. Zna se samo da pregovori između Vlade Srbije i austrijskog konzorcijuma još traju, kako bi se izbegla arbitraža pred međunarodnim sudom u Parizu.Vlada Srbije je zainteresovana za otkup dokumentacije budući da joj je u interesu da radovi na Koridoru 10 počnu što pre, ali su Austrijanci na ime troškova tražili pet miliona evra, uloženih u trasiranje saobraćajnice, geodetska snimanja i deo eksproprijacije, a Srbija je bila spremna da prizna troškove koje je procenila na 640.000 evra.

Vlada Srbije, kako je nagovestio Oliver Dulić, sledeće godine planira najverovatnije da raspiše novu koncesiju za prvu deonicu na autoputu Beograd–južni Jadran, to jest od Ljiga do Požege.



Promene vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -3,29% close
CROBEX (Zagreb) -1,33% close
SBI20 (Ljubljana) -0,11% close
BIRS (Banjaluka) -0,03% close
SASX-10 (Sarajevo) -2,01% close
MBI10 (Skoplje) -3,02% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,44% open
CAC 40 (Pariz) -1,36% open
DAX (Frankfurt) -1,86% open
ATX (Beč) -3,54% open
SMI (Cirih) 0,15% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -1,12% open
SOFIX (Sofija) 1,21% close
BET (Bukurešt) -2,57% open
RTSI (Moskva) -0,67% close
BUX (Budimpešta) -4,73% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -0,97% close
Nikkei225 (Tokio) 1,95% close
KOSPI (J.Koreja) -0,10% close
SENSEX (Bombai) -2,94% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,38% open
NASDAQ (Njujork) -0,99% open
S&P 500 (Njujork) -1,45% open


Đelić warns against wage, pension cuts
Deputy PM Božidar Đelić told the Business Forum in Kopaonik that wages and pensions should not be cut, nor VAT increased, in the face of the economic crisis.Đelić told the forum, where the main topic of debate is the international economic crisis and its impact domestically, that “the fact that we are still exporting the same as what we exported in the 14th century shows that there is still an agreement to spend everything we earn immediately.”

Former Economy and Privatization Minister Aleksandar Vlahović said that one large privatization would not be enough to help Serbia weather the economic crisis.

“I do not think that a large privatization can banish the crisis in Serbia, the effect of that privatization is the same as taking a loan out to that amount. And Serbia has scope to go into debt. Its public debt is less than 30 percent,” he said.

Vlahović said that the real question was what would be done with the money that comes from a privatization or a loan.

“We certainly do not have the right today to iron out that imbalance by cutting spending. We have to finance capital structures, we must invest money in capital development,” he stressed.

Other speakers today will include Association of Serbian Banks Secretary General Veroljub Dugalić, Belgrade Stock Exchange boss Gordana Dostanić and Securities Commission President Milko Štimac.

The aim of the Business Forum is to find solutions to the paradoxical problem that Serbia is forced to grow in conditions of global reductions in the level of economic activity.

"Eradicate crime from economic life"

On the first day of the forum, held at the most popular mountain resort in the country, participants were addressed by President Boris Tadić and Prime Minister Mirko Cvetković, the economy and finance ministers, and the governor of the National Bank of Serbia.

Tadić yesterday said that there was no future in Serbia if ties between crime, the economy, justice and politics were not broken, which, he said, remained even after the Oct. 5 changes that saw the overthrow of Slobodan Miloševic.

Cvetković said a greater budget deficit than planned was now envisioned, which would necessitate increased borrowing from abroad, though there was no danger of so-called long servitude.

National Bank of Serbia Governor Radovan Jelašić addressed the gathering, saying that Serbia must urgently reduce public spending and, at the same time, increase budget income as much as possible.

Jelašić noted that the thing that made Serbia more stable than other countries in the region was that it had already signed an arrangement with the IMF, stabilizing foreign exchange rates and financial sector solvency.

However, the governor believes it is “better to overestimate the effects of the world crisis than to underestimate them,” which was why Serbia needed a classic stand-by arrangement with the IMF, to be set for at least two years, with an additional loan of USD 2mn.

Serbia needs urgent fiscal adaptations, meaning unpopular measures by the state, said Jelašić, noting that adaptation means increasing VAT or pension contributions, while privatization and state borrowing would mean only financing.

Serbia is still suffering from inflationary pressures and what would happen in the next few months was still unclear, he said, noting that in the first two months of this year inflation had been over 3 percent, as a result of price hikes at the end of last year.


“Serbia already in recession”
Experts from the Market Research Institute say the Serbian economy has already entered a recession, warning that GDP growth should not be expected this year..

“The past six months have seen a drop in the influx of domestic export orders, and another drop is expected in the coming period,” said Institute expert Saša Đogović.

He believes drastic spending cuts of about 20 percent are necessary in the existing budget, as are reductions in public sector salaries and staff cutbacks in administration, as well as a freeze, or at least reduction, in pensions.

“The main blow of the crisis has not yet come and the next few months will be even worse for the Serbian economy,” said Đogović, adding that a survey conducted by the Market Research Institute in 200 companies showed that 51 percent of businessmen expected a downturn in economic activity.

He believes that Serbia will be forced to enter an arrangement with the IMF as there is high insolvency, but that it is necessary to have a good plan for how to use those funds.

“The National Investment Plan (NIP) office needs to be abolished, as its purpose is really to encourage public spending and reduce or abolish subsidies in other regions,” said Đogović.

He said that import taxes on consumer goods should be introduced to bring in budget income that would be invested in stimulating import activity and strengthening agriculture.

Market Research Institute Director Miloje Kanjevac said that a lot of money had gone towards propping up the dinar and that this was not necessary, since the exchange rate needed to be realistic, and the current value of the dinar suited only importers and foreign exporters in Serbia.

Kanjevac said that the Serbian economy’s chances lay with good private companies and agriculture, and that those sectors need to be assisted.


Regulation of tax debts inherited by privatized companies to be taken in consideration soon
The Deputy Prime Minister of Serbia and the Minister of Economy, Mlađan Dinkić, said that the Government was preparing the model for resolving of the problems of mutual debts in Serbian economy sector.

Pointing out that that will be one of the new measures that will be introduced for alleviation of negative effects of the global economic crisis, Dinkić also announced that the regulation of the tax debts inherited by the privatized companies would be taken in consideration.

- The privatized companies that inherited the debts of public companies are not able to pay them at the moment. My suggestion is that we should convert these debts into the company's capital, and that it should be made possible for the owner or somebody else to purchase that share later - said Mlađan Dinkić.

At last night's (March 4, 2009) panel-discussion at the Business Forum on Kopaonik mountain, Dinkić said that the state would have to "participate in the capital" of private companies in the situations when the treatment of old tax debts was the issue or when the private owner asked the state to do that.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta