Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od aprila montaža 300 „punta“ dnevno
Suočeni sa velikim interesovanjem domaćih kupaca i mogućnošću da se „punto“ prodaje na tržištima zemalja EU, kao i u Rusiji i Belorusiji, poslovodstvo Grupe Zastave vozila i delagacija Fijata započeli su juče, u Kragujevcu, razgovore o povećanju ovogodišnje proizvodnje „punta“.

Kako Danas saznaje, pregovara se o osposobljavanju proizvodnih i montažnih linija za proizvodnju 150 „punta“ dnevno i taj plan bi važio do kraja marta, dok bi već u aprilu dnevna proizvodnja „punta“ bila udvostručena, što znači da bi narednog mesca sa proizvodno-montažnih traka u Zastavi dnevno silazilo 300 „punta“. Sa takvom produkcijom u Zastavi bi do kraja godine, umesto prvobitno predviđenih 15.000. bilo proizvedeno oko 30.000 „punta“. Ishod pregovora sa predstavnicima Fijata biće poznat početkom naredne sedmice. U Zastavi procenjuju da će ozbiljnije investicije u proširenje kapaciteta Lakirnice biti realizovane tokom leta, čime će se stvoriti uslovi da se ove godine u kragujevačkoj fabrici proizvede između 50.000 i 60.000 „punta“, koliko bi, sudeći prema interesovanju kupaca, moglo da se proda u Srbiji i inostranstvu. Procenjuje se da bi u osavremenjavanje i proširenje kapaciteta Lakirnice trebalo uložiti oko 20 miliona evra, dok bi za temeljnu rekonstukciju tog pogona trebalo obezbediti još oko 100 miliona evra.


Monopolisti, brana za investitore
Srbija se po nivou konkurentnosti privrede, u poređenju sa 134 zemlje, nalazi na 85. mestu, a preduslov za popravljanje te pozicije jeste jačanje konkurentnosti, konstatovano je juče, poslednjeg dana Biznis foruma na Kopaoniku. Učesnici skupa ocenili su da je privreda Srbije zavisna od priliva stranog kapitala, a da bi ostvarila taj cilj mora da smanji rizik stranih ulaganja, odnosno da poveća konkurentnost.Ekonomisti Nebojša Savić i Mihailo Crnobrnja slažu se da bi Srbija trebalo da nastoji da se primakne 65. mestu na listi konkurentnosti. Crnobrnja je kao dobar primer naveo Crnu Goru koja je za kratko vreme skočila sa 85. na 65. mesto, ocenjujući da to znači „da se sve može, kad se hoće“ i postavio pitanje ko nam još, osim Evropske unije, daje pare da se promenimo, podsećajući na sredstva EU koja Srbija dobija za strukturno prilagođavanje. On je takođe ukazao na činjenicu da članice EU iz fondova Unije dobijaju sredstva u visini od dva do tri odsto bruto domaćeg proizvoda.

Činjenica da je stepen konkurentnosti domaće privrede i posle osam godina tranzicije veoma nizak ne predstavlja iznenađenje za ekonomiste, a ni privrednike koji se, upravo zbog slabe konkurentnosti, gotovo svakodnevno suočavaju sa otežanim plasmanom svojih proizvoda. Ekonomisti opet ukazuju na strukturu izvoza u kome dominiraju proizvodi niskog stepena obrade, a krajnji ishod je visok spoljnotrgovinski deficit, otežan plasman proizvoda na nova tržišta, ali i značajno tehnološko zaostajanje.

Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište u izjavi za Danas ističe da Srbija nema problem samo sa nadolazećom svetskom ekonomskom krizom nego i sa činjenicom da je osmogodišnje „zabašurivanje“ reformi isplivalo na površinu i pokazalo sve nedostatke domaćeg poslovnog ambijenta.

- Poznato je da domaća privreda nije konkuretna, o čemu najbolje govore podaci o izvozu, obimu spoljnotrgovinske razmene i visini deficita u trgovanju sa svetom, mada ćemo se tek sada, u vreme krize koja potresa svet, suočiti sa drastičnim smanjenjem izvoznih poslova. Za podizanje konkurentnosti inače postoje recepti, ali to traži rad na mnogim „frontovima“. Jedan od zadataka je unapređenje rada državnih institucija u Srbiji, počev od sudstva pa do državne uprave, zatim smanjenje uticaja političkih partija na privredu, promene na tržištu radne snage i odbacivanje iluzije da je domaća radna snaga jeftina i kvalifikovana, što nije tačno... Mislim da bi to bio set mera o kojima bi svaka ozbiljna vlada trebalo da razgovara, a rešavanje dela tih problema doprinelo bi podizanju konkurentnosti privrede - kaže Stevanović.

On smatra da kontrola monopola nije neophodna, dovoljno je dozvoliti ulazak konkurencije na tržište i obezbediti investiciju od oko dve milijarde dolara godišnje. Stevanović podseća da je na svetskoj mapi kapitala Srbija minorno tržište, dok se dve milijarde dolara u svetskim tokovima kapitala ne mogu ni statistički registrovati.

- Moguće je privući strane investitore, ali ne i veći obim grinfild investicija. Vreme krize je inače pravi trenutak za preduzimanje radikalnih koraka u rešavanju postojećih problema u privredi, ali Vlada nije spremna za rezove, jer to su mere koje bi bile bolne pre svega za partijske firme koje kontroliše - tvrdi Stevanović.

Posećanja radi, na skupovima održanim krajem prošle godine ukazano je na dva nivoa konkurentnosti kojima se treba baviti - nacionalna konkurentnost i konkurentnost preduzeća i njihovih proizvodnih programa. Kao glavni razlog loše pozicije Srbije u pogledu konkurentnosti isticana je politička nestabilnost, ali značajan uticaj državne administracije i birokratije. Negativan odjek imali su i tada objavljeni rezultati godišnjeg izveštaja Svetskog ekonomskog foruma, po kojima se Srbija našla na 85. mestu po konkurentnosti.


Gasprom osniva banku u Srbiji
Ruski Gasprom je najavio da će u Srbiji osnovati svoju banku, Gasprombanku, izjavio je juče u Moskvi predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin.
Bugarin je agenciji Beta rekao da je nakon početka rada Moskovske banke, i Gasprom najavio osnivanje banke u Srbiji, „jer se očekuju investicije od preko 700 miliona evra u rekonstrukciju Naftne industrije Srbije (NIS)“. „Jako je dobro za Gasprom i za sve zaposlene u NIS-u da imaju svoju korespondentsku banku. Prisustvo još jedne banke na srpskom tržištu jača bankarski sektor Srbije“, rekao je on.


Berglof: Kriza u istočnoj Evropi pod kontrolom
Finansijska kriza koja je zahvatila zemlje istočne Evrope i Baltika biće "pod kontrolom" ukoliko zapadne banke nastave da ubrizgavaju novčna sredstva svojim podružnicama u tom regionu, izjavio je vodeći ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Erik Berglof.

On je ukazao da je zemljama istočne Evrope neophodno 200 milijardi dolara za izmirivanje ili reprogramiranje kratkoročnih pozajmica koje su kompanije, banke i državne strukture ovih država uzele od zapadnih kreditora, preneo je Itar-Tas.
Ukoliko bi se od tog iznosa isključile obaveze Rusije i Kazahstana, koje poseduju dovoljne devizne rezerve da samostalno izmire svoja dugovanja, preostaje 130 milijardi dolara za ostale zemlje istočne Evrope.
Regionalna predstavništva zapadnih privatnih banaka tim zemljama su, pri tome, odobrile kredite u visini nešto većoj od polovine ovog iznosa. Berglof je istakao da, neprekidnim finansiranjem svojih filijala u istočnoj Evropi i baltičkim zemljama, matične banke predstavljaju "osnovni izvor" neophodnih kreditnih resursa, kojima se podmiruje postojeća tražnja.

On je takođe napomenuo da EBRD ove godine namerava da investira sedam milijardi evra u zemlje istočne Evrope, dodajući da je banka spremna da poveća finansiranje, ukoliko to bude bilo potrebno. Kad su u pitanju konkretne zemlje, Berglof je ukazao da najveće probleme preživljavaju Ukrajina i Letonija, dok su ekonomije Poljske i Češke u "dosta dobrom stanju".


Svetske berze: Veliki pad evropskih berzi i Wall Streeta
AZIJA


Na azijskim berzama je juče splasnuo optimizam, pošto nije bilo novih informacija o programu podsticanja privrede u Kini. Pozitivno je, ipak, prihvaćena izjava kineskog premijera da će rast kineske ekonomije ove godine ipak dostići 8%, čak i pored produbljivanja recesije u svetu i slabljenja tamošnjeg izvoza.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
 HANG SENG (Hong Kong) -0,97%
 NIKKEI225 (Tokio) +1,95%
 KOSPI (Južna Koreja) -0,10%
 SENSEX (Indija) -2,94%


EVROPA


Evropske berze čitav trgovački dan provele su u crvenoj zoni, a svi pogledi su bili usmereni ka zasedanju Evropske centralne banke (ECB) i britanske centralne banke Bank of England (BoE). U drugom delu trgovačkog dana, indeksi su zaronili još dublje posle vesti iz SAD-a o velikim problemima u General Motors-u.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
 FTSE100 (London) -3,18%
 DAX (Frankfurt) -5,02%
 CAC40 (Pariz) -3,96%

Bitne vesti:
- Evropska centralna banka (ECB) snizila je u četvrtak ključnu kamatnu stopu za 0,5%, na rekordno niskih 1,5%.
- Britanska centralna banka – Bank of England (BoE) snizila je takođe za 0,5% referentnu kamatnu stopu, na rekordno niskih 0,5%


AMERIKA

Na Wall Streetu je juče zabeležen snažan pad indeksa nakon novih razočaravajućih vesti iz General Motorsa. Revizori su juče izrazili sumnju u opstanak ovog automobilskog diva ako se ne reorganizuje, smanji gubitke i dugove i ako ne nađe dovoljno gotovine za nastavak poslovanja. Ovo je značajno delovalo na ulagače koji se plaše da bi kolaps General Motorsa mogao uzdrmati celu privredu. Privreda ionako pogođena recesijom bi doživela snažan udarac uzimajući u obzir da je GM jedan od najvećih američkih poslodavaca i da ima široku mrežu dobavljača koji bi mogli propasti zajedno sa njim. Pored toga, ponovo je uzdrman i finansijski sektor zbog sve slabijeg poverenja ulagača, pa je juče cena akcija Citigroupa pala skoro 10% i našla se po prvi put u istoriji ispod nivoa od 1 USD.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
 DJIA -4,09%
 NASDAQ -4,00%
 S&P500 -4,25%


Bitne vesti:
- Agencija Moody`s Investor Service upozorila da bi mogla spustiti rejtinge bankama Wells Fargo i Bank of America.


Promene vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,27% close
CROBEX (Zagreb) -0,62% close
SBI20 (Ljubljana) -0,94% close
BIRS (Banjaluka) -0,20% close
SASX-10 (Sarajevo) -0,14% close
MBI10 (Skoplje) -2,80% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,98% open
CAC 40 (Pariz) -0,05% open
DAX (Frankfurt) 0,87% open
ATX (Beč) -0,61% open
SMI (Cirih) -0,19% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 2,34% open
SOFIX (Sofija) 2,64% close
BET (Bukurešt) 4,03% open
RTSI (Moskva) 3,09% close
BUX (Budimpešta) 2,95% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,37% close
Nikkei225 (Tokio) -3,50% close
KOSPI (J.Koreja) -0,30% close
SENSEX (Bombai) 1,56% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,26% open
NASDAQ (Njujork) 0,59% open
S&P 500 (Njujork) 1,43% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta