Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bez carina sa Belorusijom

Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić potpisao je u utorak sa ministrom spoljnih poslova Belorusije Sergejem Nikolajevičem Martinovim sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Belorusije koji predviđa međusobno ukidanje carina i ostalih dažbina



- Ovaj sporazum će omogućiti našoj privredi da bez carina izvozi robu na tržište koje ima 10 miliona stanovnika. Takođe, strani investitori koji budu proizvodili u Srbiji imaće istu tu povlasticu, pa će sve što se bude proizvodilo u Srbiji moći da se izvozi u Belorusiju bez carine, što će značajno povećati naš izvoz - izjavio je Dinkić u Minsku.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Belorusije predviđa međusobno ukidanje carina i ostalih dažbina za sve proizvode iz Carinske tarife, osim za nekoliko roba za koje će se plaćati carina prilikom uvoza, odnosno izvoza u oba pravca, saopšteno je iz Vlade Srbije.

Dinkić je, takođe, sa ministrom unutrašnjih poslova Belorusije Vladimirom Vladimirovičem Naumovim potpisao i Sporazum o privremenom zapošljavanju građana obe zemlje, koji će se zapošljavati organizovano, na osnovu utvrđenih uslova za zapošljavanje, rad i boravak u Srbiji i Belorusiji.

Tokom boravka u Minsku, vicepremijer Dinkić se sastao i sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom, navodi se u saopštenju.



MMF čeka dogovor Vlade Srbije o merama štednje

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je juče da bi članovi Vlade Srbije trebalo, najkasnije sledeće sedmice, da postignu dogovor o tome na koji način će ostvariti 100 milijardi dinara uštede u budžetu


- Iskreno se nadam da će dogovor biti postignut krajem ove ili najkasnije sledeće sedmice pošto je važno da Odbor direktora Međunarodnog monetarnog fodna, početkom maja, odobri Srbiji aranžman od tri milijarde evra. To bi omogućilo da Srbija održi makroekonomsku stabilnost i da se sredstva povuku sredinom maja. Treba naglasiti da mere uštede moraju da stupe na snagu pre nego što MMF odobri novi aranžman, što znači da ih moraju usvojiti i Vlada i Skupština Srbije - istakao je Jelašić.

Na pitanje da li se razmatra povećanje poreza na dodatnu vrednost, Jelašić je kazao da je to, kao i u prošlom aranžmanu, poslednja mera koja bi se primenila ukoliko ostale ne daju rezultate. Guverner je podsetio i da je Srbija krajem prošle nedelje dobila saglasnost 10 najvećih banaka prisutnih na srpskopm tržištu da neće povlačiti novac iz Srbije u 2009. i 2010. godini. Vlada Srbije se na osnovu dogovora sa MMF-om oko novog aranžmana obavezala da za 100 milijardi dinara smanji deficit budžeta u ovoj godini, a kao jednu od mera kojom bi se to postiglo najavljeno je privremeno oporezivanje plata i penzija na iznos veći od 12.000 dinara, po stopi od šest odsto. Nakon burnih reakcija u javnosti i najava štrajkova najvećih sindikata, ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović izjavila je da još nije doneta konačna odluka o uvođenju tog poreza.



Država duguje privredi oko 68 milijardi dinara

Nelikvidnost sa kojom se suočava srpska privreda preti da umanji efekte mera koje država najavljuje u borbi protiv posledica svetske ekonomske krize. Podatak da su računi više od 58.000 preduzeća blokirani zbog duga od oko 2,2 milijarde evra, ne predstavlja konačan iznos neizmirenih međusobnih obaveza, jer veliki broj firmi koje svoja potraživanja ne mogu da naplate, održavaju poslovanje zahvaljujući bankarskim kreditima ili reprogramiranju obaveza



U Srbiji ne postoji efikasan sistem naplate dugovanja, jer država još nije donela zakone kojima bi to pitanje bilo rešeno. To najbolje ilustruju podaci Svetske banke, prema kojima naplata spornih potraživanja po osnovu komercijalnih ugovora traje u proseku 635 dana, i podrazumeva prolazak kroz 36 različitih procedura. Na sve to potroši se oko 28 odsto vrednosti ukupnog duga. Problem je utoliko teži što je pojedinačno, najveći dužnik država, odnosno javna preduzeća ili budžet, koji privredi duguju više od 68 milijardi dinara. Podatak je nezvaničan, jer ni deset dana posle zvanično upućenog zahteva, iz Ministarstva finansija nismo mogli da dobijemo sagovornika, niti tačan iznos državnih obaveza prema firmama. Da je rečo neugodnoj temi, svedoči i šturi odgovor državnog sekretara u Ministartsvu ekonomije Nebojše Ćirića, koji je na pitanje Danasa kako će država izmiriti svoje obaveze prema privredi, rekao da „to može da se očekuje kada likvidnost budžeta bude veća, a jedno od rešenja je i multilateralna kompenzacija u proširenom paketu mera“.

Činjenica je da sa državnim dugom srpska privreda ima najviše glavobolje, jer se firme ustežu da insistiraju na naplati. Po principu „nije kuditi kog je moliti“, preduzeća polaze od činjenice da je država jedan od najvećih investitora, od koga one očekuju nove, najavljene poslove, pa makar ih otežano i naplatili. Krug dužnika tako se širi a u najtežoj situaciji su putari, kojima Ministartsvo infrastrukture, Ministarstvo za NIP i JP Putevi Srbije duguju više od 38 milijardi dinara. Pri tom se država i javna preduzeća nalaze u povlašćenom položaju, jer za docnju u izmirivanju svojih obaveza ne plaćaju kamatu firmama, dok su privatna preduzeća na to obavezna za svaki dan kašnjenja u, recimo, uplati poreza.

- Samo za radove koje smo realizovalo prošle godine, država nam duguje oko deset miliona evra, i zbog toga nam preti likvidacija. Mi dugujemo svojim podizvođačima, dobavljačima, dugujemo i radnicima. Jedino smo izmirili dugovanja za porez. To mora da se plati, inače država preduzima mere. Ali zbog toga smo bili prinuđeni da uzmemo kredit kod banke, sa kamatom koja se realno kreće između 25 do 30 odsto na godišnjem nivou - kaže za Danas Ratomir Todorović, generalni direktor preduzeća za puteve Planum.

Sonja Vukanović, predsednica Samostalnog sindikata putara, kaže za Danas da su zbog velikog duga države, zaposleni u toj grani većpočeli da dobijaju otkaze. „Većgodinama unazad isplaćuju se minimalne zarade, a sada, zbog nelikvidnosti firmi, neki od poslodavaca traže da radnici prihvate isplatu jednog dela minimalne zarade do 20. u mesecu za prethodni mesec, a da drugi deo dobiju kada se steknu uslovi, što može da znači i nikad. Ipak, najteže od svega, pada nam to što ne postoji komunikacija sa ministarstvima koja duguju našim fimama, jer su oni svaku našu inicijativu ignorisali“ kaže Vukanovićeva.

Zbog sve teže situacije u kojoj se nalaze firme čiji su dužnici javna preduzeća i država, Unija poslodavaca Srbije zatražila je od Vlade da, po ugledu na evropske ekonomije, uvede četiri principa funkcionisanja javnih preduzeća. Prvi je osnivanje agencije za naplatu potraživanja jer više od osam odsto ukupnog prometa u Srbiji godišnje ostane nenaplaćeno, a to je više od 100 milijardi dinara. Drugi princip je da javna preduzeća koja pola godine i duže duguju privatnim firmama moraju da plate kamatu za svaki dan docnje, zatim da se zabrani menadžmentu javnih preduzeća da sebi isplaćuje visoke plate i bonuse dok su firme kojima rukovode višemilionski dužnici i gubitaši, i na kraju, da se obezbedi kontrola poslovanja od strane nezavisnih revizora.

Zaradu pojele kamate

- Sa Vladom Srbije postigli smo dogovor da od ukupnog duga od 38 milijardi dinara, otpišemo osam milijardi obračunate kamate, a od preostalih 30 milijardi, 8,5 milijardi dinara ćemo reprogramirati na šest godina. Deo obaveza od 1,5 milijardi trebalo bi da bude isplaćeno iz aranžmana sa Jugopetrolom a 20 milijardi preko JP Putevi Srbije, koje će kreditom rešiti taj problem. Očekujemo da se dogovor realizuje do 9. aprila, jer bez tog novca i poslova koji su najavljeni na Koridoru 10, putna privreda Srbije neće moći da opstane - izjavio je za Danas Milutin Gašević, predsednik Udruženja poslodavaca „Putar“ i dodao da su, zbog takve situacije, zaradu u toj grani „pojele“ kamate, ali i da je do kredita kojima regulišu hitne obaveze sve teže doći, jer su putnu privredu banke svrstale u rizičnu grupu.



Belgrade Stock Exchange: AIK banka toppled 5.4% as most attractive
BELGRADE - Negative trend continued with BELEX15 and BELEXline down 1.02% and 0.30%.

Despite increase, turnover remained at modest EUR 333,000. AIK banka (BSE:AIKB) was seen as most attractive with RSD 8.5mn raised at 5.36% lower RSD 1,376. Energoprojekt holding (BSE:ENHL) collected RSD 2.8mn in turnover, Sojaprotein (BSE:SJPT) collected RSD 2.7mn at 4.29% lower price and Beogradmontaža (BSE:BGMN) closed with RSD 2.57mn collected. Metalac (BSE:MTLC) ranked fifth most liquid with RSD 2.27mn.

Banini (BSE:BNNI) surged 16.31% to RSD 32,862, flanked by Jubmes banka (BSE:JMBN) which added 10%. Messer Tehnogas (BSE:TGAS) underperformed with daily drop of 10% to year-low of RSD 2,205. Globos osiguranje (BSE:GLOS) closed down 5.17%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta