Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Jelašić: Dogovor s bankama da ne povlače novac

Narodna banka Srbije (NBS) održaće sastanak sa svim bankama u Srbiji kako bi se postigao dogovor da do kraja 2010. godine ne povlače sredstva iz Srbije, izjavio je guverner NBS Radovan Jelašić



- Takav dogovor je već potpisan sa 10 najvećih poslovnih banaka u Srbiji - rekao je Jelašić posle predavanja koje je održao studentima kragujevačkog Ekonomskog fakulteta o aktuelnoj finansijskoj situaciji i pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

- Podrška poslovnih banaka i MMF su veoma bitni da bi se održala makroekonomska stabilnost - izjavio je Jelašić i dodao da bi Vlada sutra trebalo da usvoji, kako budžet, tako i sve ostale mere koje su vezane za aranžman s MMF-om.

Prema njegovim rečima, u tom aranžmanu, kao i ranije, precizno će biti navedeno šta je to što će Vlada biti spremna da preduzme u slučaju da postojeće mere štednje ne budu dovoljne.

- Tu je pre svega reč o tome u kojoj meri bi se smanjenje zarada odnosilo i na druge zaposlene u Srbiji, dok će krajnja mera biti eventualno povećanje PDV - rekao je Jelašić i ocenio da bi povećanje PDV bilo veoma loše, jer bi delovalo inflatorno.

Jelašić je na predavanju studentima Ekonomskog fakulteta rekao da će inflacija u ovoj godini iznositi osam odsto, odnosno da su pomeranja moguća za plus-minus dva odsto.

Govoreći o položaju Srbije u uslovima globalne finansijske krize, Jelašić je rekao da će Srbija u prvom tromesečju imati negativan privredni razvoj.

- U januaru i februaru zabeležen je pad industrijske proizvodnje od 17, odnosno 19,7 odsto, a svakodnevno imamo i informacije koliko je preduzeća blokirano i pitanje je samo dana kada ćemo stići do 60.000 - rekao je Jelašić.

On je naveo da je danas u blokadi 40 preduzeća više nego što je bilo juče, kao i da će narednih pet-šest meseci likvidnost preduzeća biti pod dodatnim pritiskom, zbog čega je veoma važno obezbediti dodatne kredite za likvidnost.

Nismo svi isti
Guverner NBS izjavio je da suprotstavljanje nameri Vlade Srbije da smanji plate zaposlenih u NBS "ni u kom slučaju nije zbog zarada već zbog toga što nismo svi isti", navodeći da dok su druge institucije povećavale broj zaposlenih, NBS ih je smanjivala.

- Zaista mislim da nismo svi isti, jer dok su ostali u proteklih pet šest godina svake godine povećavali broj zaposlenih mi smo ih svake godine smanjivali - rekao je Jelašić.

- Ako Vlada ne prihvati našu argumentaciju žalićemo se Ustavnom sudu, ne zbog zarade, jer smo pre četiri pet godina radili i za mnogo manje, već zbog toga što mislimo da je to protivustavno - naglasio je on.

Guverner je rekao da sada sve zavisi od toga šta će Vlada preduzeti, odnosno da li će i NBS staviti u Zakon kojim se predviđa ograničavanje i smanjivanje plata zaposlenih u državnoj administraciji.

- Mislim da je taj put veoma loš i da daje veoma lošu sliku o Vladi, pošto su NBS i njena samostalnost i nezavisnost jasno definisani Ustavom, a postoji i Zakon o Narodnoj banci Srbije - rekao je Jelašić.

Guverner je napomenuo da je NBS zarade zaposlenih dobrovoljno objavila mnogo ranije od ostalih državnih organa koji su tek pod ogromnim pritiskom javnosti pristali da daju podatke o platama.

- Mi smo dobrovoljno to objavili jer smatramo da je to apsolutni minimum transparentnosti - dodao je Jelašić.

Savet Narodne banke Srbije (NBS) predložio je da se posebnim zakonom ne smanjuju plate zaposlenih u centralnoj banci, saopštila je NBS.

U saopštenju je navedeno da je Savet podržao najavljene mere štednje u javnom sektoru, ali uz očuvanje zakonom zagarantovane nezavisnosti centralne banke.

- Savet podržava Ustavom i zakonom ustanovljenu samostalnost i nezavisnost NBS, uključujući i njenu finansijsku samostalnost, te stoga predlaže izostavljanje NBS iz predloženog teksta Nacrta zakona o privremenom smanjenju zarada, naknada i drugih primanja u državnoj administraciji i javnom sektoru - ističe NBS.

Dodaje se da Savet smatra da principi nezavisnosti poslovanja centralnih banaka predstavljaju jemstvo uspešnog vođenja monetarne politike i očuvanja finansijske stabilnosti i da taj princip ne bi smeo biti narušen i da mora biti važniji i iznad rešavanja tekućih problema ekonomske politike.

Najavljeno je da će Savet pokrenuti postupak za odgovarajuće smanjivanje primanja u NBS koja su u nadležnosti Saveta, kao i da će dati preporuku rukovodstvu NBS za odgovarajuće smanjivanje primanja u NBS, kao i broja zaposlenih, kao deo podrške Vladinim merama štednje.



Sada nije vreme za štednju na Balkanu
Moramo da obnovimo bankarski sistem i da izbegnemo protekcionizam. – Postaje kriza nezaposlenosti i opasnost, kažu stručnjaci, da dođe do ljudske i socijalne krize sa teškim komplikacijama

Robert Zelik: Niko ne zna tačne odgovore INTERVJU: ROBERT ZELIK, PREDSEDNIK SVETSKE BANKE
 

Da li je ova ekonomska kriza kriza kapitalizma, kriza globalizacije ili, čak, kriza tržišne ekonomije?

Počela je kao finansijska kriza, a prerasla je u ekonomsku. Sada postaje kriza nezaposlenosti i postoji opasnost, kažu stručnjaci, da dođe do ljudske i socijalne krize sa teškim komplikacijama. Posledice će jednim delom zavisiti od onoga što budu radile velike zemlje da bi zaustavile silaznu putanju. To je jedan od razloga zašto su samit G-20 i mere koje preduzimaju vlade toliko važni da bi se ostvario pomak.

Da li je ugrožena tržišna ekonomija?

Verujem da će tržišna ekonomija i dalje postojati, ali nema sumnje da će se povesti rasprava i o tome koji su odgovarajući oblici kapitalizma i globalizacije.

Postoji potreba za novom finansijskom arhitekturom. Da li se plašite preterane regulacije?

Mislim da je kriza već pokazala da postoji potreba da se regulišu neke finansijske situacije, ali isto tako i potreba da se poboljša regulacija, jer su neke finansijske situacije predstavljale ozbiljan problem. Ne mislim da će se time napraviti šteta, ali rešenje se neće lako naći. U nevolji su i neke institucije koje su imale strogo regulisan udeo sopstvenog kapitala. Nema sumnje da regulacija ima i političku dimenziju. Mnogi su ljuti na banke, koje su deo finansijskog sektora i delimično smatraju da je regulacija način da se kazne za greške iz prošlosti. Ali ne smemo da zanemarimo ključne izazove koji su pred nama – obnova bankarskog sistema, moramo da izbegnemo protekcionizam i da se na pravi način pozabavimo stimulativnim paketima koji su neophodni u globalnom sistemu.

Na dve strane Atlantika postojalo je, očigledno, neslaganje oko toga da li je potrebno više novca ili više ograničenja.

I u Evropi i u Americi će sigurno biti novih propisa, postoji potreba za regulatornim sistemom. Takođe, u oba slučaja mnogi shvataju da su potrebni stimulativni finansijski paketi. Rasprave će se voditi o obimu i sadržaju tih mera, koliko smanjiti poreze ili kako povećati potrošnju, ali mislim da niko ne zna tačne odgovore.

Ove godine se očekuje silovit pad svetske trgovine i globalne industrijske proizvodnje. Šta preduzeti da se spreči sklonost jednog broja zemalja ka protekcionizmu, kao načinu da se prevaziđe kriza?

Očekujemo da će pad trgovine biti najveći za poslednjih osam godina. Postoji opasnost da se, kako nezaposlenost bude rasla, neke zemlje okrenu protekcionizmu tako što će zatvoriti tržište da bi sačuvale radna mesta. Iskustvo iz tridesetih godina pokazuje da preterani protekcionizam doprinosi silaznoj spirali. Bilo bi odlično kada bi se zemlje u potpunosti složile oko pravila STO i potvrdile svoju privrženost borbi protiv protekcionističkih mera...

Neki političari u Evropi pretpostavljaju da će se SAD povući iz slobodne trgovine. Da li i Vi zbog toga brinete?

Mislim da nisu samo SAD u pitanju, moramo da budemo oprezni i kad je reč o drugim zemljama. Zato mislim da sistem STO mora da se usredsredi na zemlje u razvoju i njima pomogne da napreduju. Mislim da razvijene zemlje imaju posebnu obavezu. U SAD zaista postoji takav ustavni sistem da Kongres odlučuje o trgovini. Pošto je Kongres sastavljen od predstavnika pojedinačnih oblasti i interesa, postoji tendencija da se oni zauzmu za određene grupe i da se zalažu za protekcionizam. Zato verujem da je bivši predstavnik za trgovinu u pravu kada kaže da je važno da se izvršna vlast bori protiv protekcionizma i da se bori za trgovinu. Po mom mišljenju u trgovini je napad najbolja odbrana, morate snažno da otvorite vrata sporazumu o slobodnoj trgovini i širenju tržišta. To ne znači da će biti lako.

Da li su Svetska banka i MMF u stanju da se suoče sa ogromnim izazovima s obzirom na njihovu strukturu i finansijsko stanje?

Samit G-20 je jasno stavio do znanja da su MMF-u potrebna dodatna sredstva da bi ispunio eventualna obećanja. Japanci su ponudili dodatnih sto milijardi dolara, kao i Evropska unija. Kad je u pitanju Svetska banka, nama je obećano 100 milijardi dolara.

A šta kažu Vaši klijenti?

Najsiromašnijim zemljama nudimo bespovratna sredstva u okviru našeg Međunarodnog udruženja za razvoj. Imamo za to oko 42 milijarde za naredne tri godine. Zatim imamo i 30–35 milijardi dolara za ulaganja u privatni sektor. U ovom trenutku beležimo povećanje kapitala, ali i neke druge institucije nezavisne od Svetske banke, poput Azijske banke za razvoj, traže povećanje kapitala. Ministri finansija Grupe 20 su to podržali. Pokušavamo da iskoristimo postojeća sredstva, ali mnogim zemljama u razvoju je potrebna dodatna pomoć.

Šta Vas najviše brine kad su u pitanju ekonomski problemi bivših komunističkih zemalja jugoistočne Evrope i Balkana?

To je opšti problem i u centralnoj i u istočnoj Evropi. Te zemlje su imale razvoj koji se zasnivao na imigraciji unutar Evrope. Na duže staze, to je dobro i za ekonomiju i za politiku. Međutim, kratkoročno, to je jedan voz međusobno zavisnih vagona, to znači zavisnu industriju, zavisnost od doznaka koje šalju gastarbajteri, to znači da je većina firmi povezana sa kompanijama u zapadnoj i južnoj Evropi. Zato su one tako snažno pogođene krizom, jer su pogođeni glavni međunarodni investitori. Mislim da zemlje Evrope imaju poseban interes da sarađuju sa MMF-om i Svetskom bankom i drugima kako bi pokušale da pomognu ovim zemljama da preguraju krizu. Jer, uzmimo na primer Srbiju koja sada pokušava da sprovede neke ekonomske reforme, ali je upala u političke probleme. Sada nije vreme da se povećava štedljivost zemalja na Balkanu.
 


Biografija

Pedesetpetogodišnji Robert Zelik je predsednik Svetske banke u Vašingtonu od jula 2007. Pripada užem vrhu Republikanske stranke i jedan je od vodećih finansijskih stručnjaka u SAD. U svojoj političkoj karijeri ovaj pragmatični političar je bio državni podsekretar za ekonomiju i poljoprivredu u američkom Stejt departmentu i zamenik šefa personala u Beloj kući za vreme predsednika Džordža Buša Mlađeg. Državnu službu je napustio 1993. Bio je investicioni bankar u Goldman Saksu i profesor nacionalne bezbednosti u američkoj Mornaričkoj akademiji. Posle 2000. Zelik je bio zamenik državnog sekretara.


Za izgradnju termoelektrana zainteresovane 53 kompanije

Rast potrošnje električne energije moglo bi posle 2010. godine da izazove neštašicu struje. Zbog toga je Elektroprivreda Srbije raspisala pretkvalifikacioni postupak za izgradnju novih blokova Termoelektrane Kolubara B i trećeg bloka u TE „Nikola Tesla“, ukupne snage 1.400 megavata, a spremnost da učestvuju u projektu vrednom 1,6 milijardi evra pokazale su 53 kompanije


To je dokaz da uprkos krizi i dalje postoji interesovanje za kapitalna ulaganja u energetiku - izjavio je juče na skupu „Energetska budućnost Balkana“ u organizaciji Ekonomist medija grupe Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike Srbije. Prema njegovim rečima Srbija će 2015. godine, do kada bi trebalo da bude završena revitalizacija Hidroelektrane Đerdap 1, dobiti dodatna 162 megavata električne energije, dok će vek elektrane biti produžen za još najmanje 30 godina. „Sa ruskom kompanijom Silovij mašini, potpisan je ugovor o revitalizaciji Đerdapa 1, vredan 168 miliona dolara, čime su se stekli uslovi da počne revitalizacija te hidroelektrane“, rekao je Škundrić.

Generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dragomir Marković istakao je da bi strateški partneri za izgradnju Kolubare B i trećeg bloka TENT-a trebalo da budu poznati do kraja ove godine. On je naveo da se u Srbiji do 2020. godine očekuje porast u potrošnji struje od oko jedan odsto godišnje. Marković je kazao da bi prvi blok snage 350 megavata u Kolubari trebalo da počne proizvodnju 2014. godine, drugi 2015, a da bi pogoni u obrenovačkoj elektrani „Nikola Tesla“ trebalo da počnu da rade 2016. godine.


O Južnom toku na samitu u Sofiji

Na energetskom samitu koji će biti održan 24. i 25. aprila u Sofiji, Gasprom bi trebalo da potpiše pojedinačne sporazume o izgradnji gasovoda Južni tok sa nacionalnim gasnim kompanijama. Sporazumi ne predstavljaju definitivna dokumenta o izgradnji gasovoda, pošto će ugovori biti napravljeni posle završetka studija o izvodljivosti, a studija izvodljivosti za izgradnju gasovoda kroz Srbiju trebalo bi da bude završena do septembra ove godine, dok će studija za čitav projekat Južni tok biti gotova do kraja juna 2010. godine. Trasa kroz Srbiju smatra se najekonomičnijom što znači da će gasovod sigurno proći teritorijom naše zemlje. Radovi na trasi gasovoda Južni tok kroz Srbiju već su započeli razminiravanjem dela trase na pravcu Niš-Dimitrovgrad, koje obavljaju ruski stručnjaci, kaže Škundrić.



Premijer predstavio plan Vlade

Premijer Mirko Cvetković predstavio je mere Vlade Srbije Socijalno-ekonomskom savetu. Istovremeno, sindikati ne odustaju od najavljenih protesta


Sednica Socijalno-ekonomskog saveta (FoNet)


Premijer Mirko Cvetković predstavio je članovima Socijalno-ekonomskog saveta plan Vlade za ekonomsku stabilnost koji podrazumeva milijardu evra jeftiniju državnu administraciju, socijalnu odgovornost i zaštitu standarda građana, podsticanje privredne aktivnosti i zapošljavanja i kapitalna ulaganja u infrastrukturu.

Cvetković je kazao da je teret krize u najvećoj meri preuzela država, uvažavajući princip solidarnosti i naveo da je plan pretpostavka ne samo lakšeg prevazilaženja posledica svetske finansijske krize, već i osnova za nastavak temeljnih reformi javnog sektora i poboljšanje ambijenta za privređivanje.

Premijer je rekao da mere, usaglašene sa Međunarodnim monetarnim fondom, znače stabilnost kursa dinara i cena, jačanje deviznih rezervi zemlje i omogućavaju da se Srbija pred stranim investitorima i međunarodnim poslovnim svetom predstavi kao kredibilna država.

Izlaganje premijera trajalo je sat i po, a još toliko je trajala diskusija s predstavnicima sindikata i poslodavaca.

Dok predsednik Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost" Branislav Čanak ocenjuje da su najavljene mere Vlade bolje nego neke prethodne ideje, član Socijalno-ekonomskog saveta Ljubisav Orbović kaže da taj savet ne podržava nove mere Vlade Srbije.

Orbović, koji je i predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, izjavio je nakon sastanka Saveta sa premijerom Mirkom Cvetkovićem, da nove mere ne služe kao podstrek privredi, već kao mere za spas budžeta.

Prema njegovim rečima, Socijalno-ekonomski savet će nastaviti da prati efekte prethodnih mera, koje je podržao.

Kako je rekao Orbović, SSSS nije mogao da prihvati nove mere, jer se odnose na otpuštanje radnika i smanjenje plata.

"Vlada nije pokazala volju da ozbiljno smanji administraciju, tako što će smanjiti broj ministarstava, a nije pokazala ni kako će reagovati prema privredi, iako je na početku o tome govorila", rekao je Orbović.

On je kazao da bi država, umesto što oporezuje zaposlene, "trebalo da novac traži iz sredstava ljudi koji su se obogatili u periodu privatizacije".

Orbović je najavio da se SSSS priprema za protest koji će biti održan u Beogradu 29. aprila, navodeći da ne očekuju podršku drugih sindikata.

Savet bez stava o merama

Socijalno-ekonomski savet danas nije zauzeo stav o merama Vlade Srbije za ublažavanje posledica ekonomske krize, izjavio je predsednik tog saveta, ali i Udruženja poslodavaca Srbije Stevan Avramović.

Socijalno ekonomski savet podržava mere, jer ne opterećuju privredu i radnike u privredi, rekao je Avramović.

Savet je dao predloge i razgovori će biti nastavljeni na sledećem sastanku.

 

Stamenković: Vlada kasni sa merama

Ekonomista Stojan Stamenković rekao je, gostujući u emisiji "Poligraf" na TV B92, da je Vlada Srbije sa velikim zakašnjenjem reagovala na svetsku ekonomsku krizu.

Stamenković je ocenio da zbog toga nije ni mogla da preduzme drugačije mera od onih koje je najavila.

On smatra da je smanjenje javne potrošnje samo privremena mera Vlade Srbije, jer reforma javnog sektora tek treba da se sprovede.


A kako pišu "Večernje novosti", sva ministarstva dobila su nalog da u najkraćem roku dostave generalnom sekretarijatu Vlade Srbije obaveštenje o tome koliko viška zaposlenih imaju.

Na osnovu tih podataka, Vlada će sačiniti detaljan plan o smanjenju celokupnog državnog aparata za 8.000 ljudi.



"Fijat" će morati da investira u proširenje proizvodnje

Kompanija "Fijat" moraće da investira u proširenje proizvodnje u kragujevačkoj fabrici automobila, pre svega kapaciteta Lakirnice, zbog velike tražnje "punta", izjavio je ministar ekonomije Mlađan Dinkić


- Investicija će ići u pravcu da se obezbedi veća proizvodnja "punta" za koji postoji neverovatna tražnja, a onda će ti kapaciteti biti iskorišćeni za proizvodnju novog modela - rekao je Dinkić prilikom reciklaže prvog starog automobila po programu zamene "staro za novo" u Železniku.

Ministar je podsetio da je već u toku rekonstrukcija fabrike u Kragujevcu, ali i naglasio da ćemo kad kriza prođe imati novi model, a da je do tada i "punto" dobro rešenje.

Dinkić je rekao da će u okviru programa "staro za novo" biti prodato 5.000 vozila uz popust od 1.000 evra i da je moguće da u program uđe još jedan kontigent vozila, ali da pre toga predstoji da se sa predstavnicima "Fijata" vlada dogovori oko ugradnje delova srpskih proizvođača u te automobile. On je takođe najavio i mogućnost proširenja tržišta za program "staro za novo" i na područje Republike Srpske, o čemu će se narednih meseci razgovarati s predstavnicima RS i domaćim bankama koje imaju filijale u Srpskoj.

Na pitanje koliki su prihodi Srbije od posla s prodajom "punta", Dinkić je kazao da od svakog novog "punta" 722 evra ostaje "Zastavi" i iz toga se isplaćuju zarade zaposlenima, ali i drugi materijalni troškovi - kao što su gas i struja.

Dinkić je najavio i da su problemi s dugovanjima za struju koje ima "Zastava" rešeni jer je sa lokalnim komunalnim preduzećima dogovoreno da se napravi reprogram zaostalih dugovanja, a da se tekuće obaveze redovno izmiruju.

Govoreći o aktuelnoj temi, odnosno najavljenom oporezivanju automobila, ministar je najavio i da će se voditi računa da se visokim poreskim stopama ne obuhvate vlasnici automobila od 2.000 do 2.500 kubika, ali da zato vlasnici džipova i svih ostalih modernih vozila veće kubikaže od 3.000 kubika budu oporezovani.

Direktor preduzeća "Fijat-Srbija" Đovani de Felipis izjavio je da će biti učinjeno sve da isporuke automobila novim kupcima budu obavljene što pre.

- Ubrzano radimo na tome da isporučimo druge automobile u skladu sa zahtevima kupaca - rekao je De Felipis i naveo da očekuje da će program zamene "staro za novo" naići na dobar odziv.

Počela reciklaža za "punta"
Prvi stari automobil u okviru programa "staro za novo" - "jugo" star 18 godina, recikliran je u Centru za reciklažu u Železniku, a reciklaži je, osim Dinkića, prisustvovao i ministar ekologije i prostornog planiranja Oliver Dulić. Ministri su najavili da je ovo i početak razvoja reciklažne industrije u Srbiji.

- Vlada Srbije pomoći će svima koji žele da se bave reciklažom da nabave savremenu opremu uz pomoć kredita Fonda za razvoj. Ovo je početak industrije reciklaže - rekao je Dinkić i naveo podatak da će 70 odsto od recikliranih automobila biti vraćeno u proizvodnju.

Dinkić je rekao da očekuje da se od izvoza starog gvožđa obezbede dodatni devizni prilivi, ali i da očekuje da se reciklažom starih automobila postigne bezbedniji saobraćaj i pospeši proizvodnja u Kragujevcu.

Ministar Dulić podvukao je da će svako vozilo biti reciklirano prema evropskim standardima uz korišćenje najmodernijih tehnologija. On je rekao da će svaka od komponenti automobila biti izdvajana (plastika, staklo, gvožđe...) i tretirana na pravi način i da očekuje da će ova akcija očistiti Srbiju od starih vozila koja imaju stare motore i zagađuju životnu sredinu.

- Jačanjem eko-industrije iz Fonda za zaštitu životne sredine podićićemo ovaj proces na viši nivo - istakao je Dulić.

Program "staro za novo" mogu koristiti vlasnici automobila registrovanih u Srbiji, vozila kojima je istekla registracija posle 1. marta 2009. godine i državljani Srbije koji voze automobile registrovane u Crnoj Gori, a ovlašćenje za upravljanje automobilom im je izdato pre 1. januara 2008. godine, pod uslovom da su i ti automobili stari 10 i više godina.

Procedurom zamene staro za novo predviđeno je da kupac prvo bira model "punta" i zaključuje predugovor sa ovlašćenim prodavcem vozila, a zatim sa tim predugovorom i starim vozilom odlazi kod ovlašćenog reciklera. Recikler starog vozila izdaje kupcu potvrdu da je preuzeo vozilo i on zatim odlazi u MUP gde odjavljuje vozilo, predaje tablice, saobraćajnu dozvolu i potvrdu od reciklera, nakon čega mu MUP izdaje saobraćajnu dozvolu sa odjavom. Kupac, nakon toga, odlazi opet kod ovlašćenog prodavca, predaje istu potvrdu od reciklera koja je izdata u dva primerka i saobraćajnu dozvolu, zaključuje ugovor o kupovini automobila i preuzima ga.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta