Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vojin Lazarević: Pristajem na razmenu zemljišta

Država je spremna da hektar zemljišta plati 272.000 evra, dok vlasnici zemlje tvrde da je tržišna vrednost 500.000 evra. – Pravnici upućeni u ovu problematiku kažu da pogađanja nema. – Neće biti smetnji za razvoj grada, uverava Lazarević

Vojin Lazarević Interes države ili tajkuna? Šta će prevagnuti? Da li će država uspeti da privoli vlasnike zemljišta da zbog opšteg interesa daju njive koje se nalaze na obilaznici autoputa oko Beograda, između Batajnice i Dobanovaca, u zamenu za poljoprivredno zemljište na nekom drugom mestu?

Država nema pare da plati eksproprijaciju, a 115 miliona evra kredita za izgradnju desetak kilometara obilaznice čeka više od godinu dana. Jedina šansa je da se država dogovori sa tajkunima koji su pre nekoliko godina pokupovali njive po bagatelnim cenama, sa namerom da ih kasnije preprodaju i višestruko zarade ili da na njima grade fabrike i magacine.

Prema saznanju „Politike” potrebno je eksproprisati 147 hektara zemljišta. Ministarstvo za infrastrukturu procenilo je da je za to potrebno 40 miliona evra, ali pošto zakon dozvoljava isplatu i u naturi (zamenu parcela) vlada je odlučila da ide na tu varijantu, kako bi se uštedeo novac iz budžeta. Prema ovoj računici država je spremna da hektar zemljišta plati 272.000 evra, dok trgovci zemljištem tvrde da je njegova tržišna vrednost 500.000 evra.

Zamenu zemljišta bi trebalo da sprovede Ministarstvo poljoprivrede. Ova državna institucija još nije dobila elaborat o tome koliko zemljišta treba da se ekspropriše i koje su to parcele.

– Obeštećenje ćemo obaviti po tržišnoj vrednosti, koju će utvrđivati Poreska uprava, tako će što prema tri poslednja kupoprodajna ugovora na toj ili sličnoj lokaciji obračunati prosečnu cenu. U toj vrednosti ministarstvo za vlasnike izuzete imovine mora da pronađe zemljište u istoj katastarskoj opštini ili na nekom drugom mestu, s tim što klasa poljoprivrednog zemljišta mora da odgovara klasi eksproprisanog zemljišta – rečeno je „Politici” u Ministarstvu poljoprivrede.

Pitanje je, međutim, kako će biti sprovedena ta zamena, jer se zna da u Dobanovcima, Batajnici i Surčinu gotovo da nema slobodne zemlje. Pod znakom pitanja je i da li će vlasnici njiva pristati da idu u neku drugu katastarsku opštinu, jer većina nije kupovala zemlju u Dobanovcima i Surčinu da bi se bavila poljoprivredom, već sa namerom da je kasnije preproda za izgradnju magacina i proizvodnih hala.

Šta će se dogoditi ukoliko neko od vlasnika ne pristane na trampu?

Pravnici upućeni u ovu problematiku kažu da pogađanja nema. Ukoliko se država odluči da obeštećenje obavi u naturi, vlasnici moraju da prihvate drugo poljoprivredno zemljište čija će se vrednost poklapati sa tržišnom vrednošću izuzetog zemljišta, a mogućnost isplate u ovakvoj situaciji ne postoji. Oni mogu da se žale na rešenje ministarstvu koje ga je donelo, potom Ministarstvu finansija i, najzad, da pokrenu upravni spor pred sudom.

To državi ne ide u prilog, jer je cilj da se eksproprijacija završi u najkraćem mogućem roku – za mesec ili dva – kako bi se iskoristio odobreni novac.

Najviše zemlje biće izuzeto firmi „Merijan” zajedničkoj kompaniji „Rudnap grupe” Vojina Lazarevića i grčke „Lambde” (vlasnice fabrike „Beko”). Oni imaju 400 hektara uz obilaznicu i na njenoj trasi. Vojin Lazarević kaže za „Politiku” da oni nisu kupovali tu zemlju da bi je preprodavali i zarađivali od države, već da bi tu razvijali biznis.

– Neozbiljno je uložiti 70 miliona evra za kupovinu zemljišta i očekivati zaradu od države na ime eksproprijacije koja iznosi milion ili dva evra. Spremni smo da gradu odmah ustupimo tu zemlju u zamenu za drugu i uopšte ne pravimo nikakvo pitanje. Za nas je važno da se ta obilaznica izgradi što pre, da dobijemo prilazne puteve našim parcelama, da grad što pre usvoji planove detaljne regulacije i ubrza proceduru izdavanja dozvola. Jer, mi smo zemlju kupili da bismo na njoj gradili proizvodne hale i stanove – kaže Lazarević i naglašava da neće biti smetnji za razvoj grada.

On negira da je nudio zemlju na poklon, kako bi ostvario kontakte u vladi za neke druge poslove.

Takođe i preduzeće PIK „Zemun” ima zemlju na trasi obilaznice. Ovo preduzeće se prostire na 35 hektara. Prema mišljenju jednih, ono je u vlasništvu Ljubiše Buhe, dok drugi tvrde da je gazda PIK „Zemuna” firma „Eki investment”, zajednička firma Aleksandra Vlahovića i Danka Đunića.

Inače, Buha je među prvima namirisao dobru zaradu, pa je pre sedam-osam godina kupio 130 hektara između Dobanovaca i Surčina, plaćajući ar 100 evra. Ta njegova zemlja, međutim, nije na trasi obilaznice.

Zoran Drakulić, vlasnik „Ist pointa”, koga je pre nekoliko dana ministar za infrastrukturu naveo kao jednog od vlasnika kome zemljišta treba da bude izuzeto, nema zemlju ni u Dobanovcima, ni u Batajnici, ni u Surčinu. Tako nam je rečeno u njegovoj kompaniji.

Naš sagovornik, upućen u trgovinske transakcije sa zemljište, kaže da su svi koji imaju novac kupovali njive ne zato što je njima neko rekao da će tuda prolaziti obilaznica, već zato što je u generalni plan ucrtana obilaznica i jasno naznačeno da će oko nje, kao i oko zagrebačkog i novosadskog autoputa nići nova privredna zona. Računica je jasna: ko je rizikovao da umrtvi kapital – kupio je poljoprivredno zemljište za male pare i za nekoliko godina dobio mogućnost da ga preproda po višestrukoj ceni.



NBS: Olakšice za banke koje ne smanje plasmane

Narodna banka Srbije (NBS) zatražila je od poslovnih banaka da ne smanjuju obim kredita u odnosu na decembar 2008. i dužnicima omoguće konverziju kredita u stranoj valuti u dinarske zajmove i izmenu uslova otplate kredita



Zauzvrat, NBS je ponudila bankama kratkoročne dinarske kredite i oslobađanje od obaveze obračunavanja obavezne rezerve za depozite i kredite primljene iz inostranstva.

Na sastanku s poslovnim bankama, NBS im je dala rok da se do 30. aprila izjasne da li su zainteresovane za korišćenje navedenih mera, a ukoliko korišćenje posebnih mera podrške bude široko prihvaćeno, njihova primena se može očekivati u drugoj polovini maja 2009. godine.

Mere su usmerene na obezbeđivanje kontinuiranog pristupa izvorima likvidnosti, kako dinarske tako i devizne, stabilizaciju deviznog tržišta, preventivno delovanje u pravcu očuvanja kvaliteta aktive banaka obezbeđivanjem okvira za izmenu uslova otplate kredita klijentima banaka, smanjenje odliva deviznih sredstava i smanjenje depresijacijskih pritisaka.

Obaveze većinskih akcionara banaka se odnose na održavanje nivoa kredita iz decembra 2008. godine do kraja 2010. godine i na održavanje pokazatelja adekvatnosti kapitala i pokazatelja likvidnosti banke na propisanom nivou, u okviru čega će NBS izvršiti procenu budućeg kretanja pokazatelja adekvatnosti kapitala prema metodologiji usaglašenoj sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Obaveze koje banke treba da preuzmu se odnose na omogućavanje dužnicima da izvrše konverziju kredita u stranoj valuti i kredita indeksiranih deviznom klauzulom u dinarske i omogućavanje dužnicima izmene uslova otplate kredita u skladu sa definisanim okvirom.

NBS će bankama koje ispune navedene uslove ponuditi sledeće mere podrške: nove izvore likvidnosti - dinarske kredite sa rokom dospeća do godinu dana i kratkoročne devizne svopove - i oslobađanje od obaveze obračunavanja obavezne rezerve za depozite i kredite primljene iz inostranstva od oktobra 2008. godine do decembra 2010. godine, i to do njihove otplate.

Pored toga, bankama će biti omogućeno da za regulatorne potrebe u kapital uključe subordinirane obaveze (prema centralama banaka) do visine od 75 odsto osnovnog kapitala, da docnju u naplati potraživanja za potrebe njihove klasifikacije utvrđuju prema naknadno ugovorenom datumu dospeća za potraživanja, čiji su uslovi otplate promenjeni u skladu sa definisanim okvirom i da pokazatelj deviznog rizika povećaju sa 10 na 20 odsto kapitala.

NBS ovim putem poziva sve banke da najkasnije do 30. aprila 2009. iskažu svoje interesovanje za korišćenje navedenih mera. Ukoliko korišćenje posebnih mera podrške bude široko prihvaćeno, njihova primena se može očekivati u drugoj polovini maja 2009. godine, navedeno je u saopštenju.

Dogovor o zadržavanju obima kredita u Srbiji iz decembra 2008. godine postignut je u Beču, 27. marta, sa 10 najvećih poslovnih banaka u Srbiji, čije su centrale u inostranstvu.



Za "Panonku" zainteresovani samo Španci

Na tenderu za kupovinu Prehrambene industrije "Panonka" iz Sombora stigla je samo jedna ponuda - kompanije "Friselva" iz Španije, saopštila je Agencija za privatizaciju



Agencija je navela da je na prodaju ponuđeno 71,60 odsto kapitala ovog preduzeća i da je u predviđenom roku, do 20. marta, samo španska kompanija dostavila ponudu. U narednom periodu, Agencija za privatizaciju i savetnik će izvršiti analizu kvalifikacione i dodatne dokumentacije, nakon čega će se pristupiti otvaranju ponude.

Pravo učešća na tenderu, po javnom pozivu, ima preduzeće koje se najmanje tri godine bavi proizvodnjom, obradom i konzerviranjem mesa i koje je u 2007. ostvarilo prihod od najmanje dva miliona evra. Ukoliko je reč o investitoru, neophodno je da je poslovnu 2007. godinu završio sa najmanje pet miliona evra poslovnog prihoda.

Do sada su organizovane dve aukcijske prodaje "Panonke", ali su obe proglašene neuspelim, a početna cena bila je osam, odnosno šest miliona evra. Većinski vlasnik preduzeća je država sa oko 56 odsto kapitala, dok društveni kapital iznosi oko 23 odsto.

Proizvodnja u "Panonki" je prekinuta 1994. godine, kada je to preduzeće otišlo u stečaj, a zarade oko 100 radnika isplaćuju se od zakupnina za poslovni prostor. Najbolje proizvodne rezultate preduzeće je zabeležilo 1990. godine, kada je prerađeno oko 180.000 tovnih svinja, a vrednost izvoza iznosila je 12 miliona dolara.

Imovina preduzeća je oko 28 hektara zemljišta u industrijskoj zoni, od čega su objekti na 14 hektara.



Austrijski Alas investirao u Zorku 15 miliona evra

U šabačkoj fabrici Zorka Keramika i koceljevačkoj Zorka Opeki juče su počele da rade nove proizvodne linije u koje je austrijski holding Alas investirao 14,5 miliona evra. Taj holding, deo grupacije Asamer, investirao je 11 miliona evra u fabriku u Šapcu, a 3,5 miliona evra u koceljevačku fabriku



Prema rečima vlasnika Asamera Manfreda Asamera, investicija u Keramiku omogućila je da se proizvodnja pločica poveća za pet puta. „Kada smo kupili fabriku imali smo kapacitet od 1,2 miliona kvadratnih metara pločica. U par velikih koraka smo proširili kapacitet na šest miliona kvadratnih metara. Završili smo investiciju od oko 15 miliona evra i imamo najmoderniju fabriku pločica i proizvode koji mogu da se plasiraju na domaćem i inostranom tržištu“, rekao je Asamer novinarima.

Predsednik kompanije Alas Markus Bogdanovic naglasio je da će taj holding, uprkos svetskoj krizi, sačuvati radna mesta. „Moramo da nađemo nova inostrana tržišta gde bismo mogli da plasiramo proizvod“, kazao je Bogdanovići dodao da u fabrici veruju da će „preživeti“ krizu. Vlasnik Asamera juče je u Koceljevi zvanično pokrenuo liniju za proizvodnju klimabloka, koji u građevinarstvu menja 11,5 standardnih cigli i ubrzava gradnju za 30 procenata.



Počela proizvodnja evro dizela u Rafineriji NIS-a

Naftna industrija Srbije saopštila je juče da je u Rafineriji nafte Novi Sad počela da proizvodi evro dizel koji odgovara evropskim ekološkim standardima i koji do sada nije proizvođen u Srbiji. Procenjuje se da će u Srbiji moći da se proizvodi oko 20.000 tona evro dizela mesečno, navodi se u saopštenju, u kojem se ističe da je proizvodnja počela zahvaljujući modernizaciji koju sprovodi većinski vlasnik, ruski Gaspromnjeft


„U najskorije vreme novi evro dizel naći će se u prodaji na benzinskim pumpama kompanije, čime će se poboljšati ekološka situacija na putevima“, izjavio je generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko. „Početak proizvodnje u Rafineriji nafte Novi Sad je u skladu sa zadacima kompanije u koje spada povećanje proizvodnje derivata sa velikom maržom i povećanje obima prodaje. Za nas je takođe važno da proizvodi NIS-ovih Rafinerija odgovaraju najstrožim ekološkim standardima“, dodao je on.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta