Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zahtevi za 447 miliona evra jeftinih kredita

Banke koje odobravaju kredite sa subvencionisanim kamatama, u okviru programa mera Vlade Srbije za ublažavanje efekata svetske ekonomske krize, do danas su primile kreditne zahteve u vrednosti od oko 447 miliona evra, saopšteno je danas iz Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja



Najviše zahteva odnosi se na dobijanje kredita za likvidnost - u iznosu od oko 418 miliona evra, za investicione kredite podneto je zahteva u vrednosti od oko 19 miliona evra i oko 10 miliona evra za potrošačke kredite.

Prema podacima banaka, realizovano je ukupno 127,5 miliona evra kredita i to 119 miliona kredita za likvidnost i oko 8,5 miliona potrošačkih kredita.

Kako je saopšteno, preduzećima je odobreno 1.424 kredita za likvidnost, od čega je malim preduzećima odobreno 1.234 kredita (oko 30 miliona evra) što predstavlja 25 odsto ukupno odobrenih kredita za likvidnost.

Srednjim preduzećima je odobreno 123 kredita (oko 29 miliona evra), odnosno 24 odsto i velikim preduzećima 62 kredita (oko 60 miliona evra) ili 51 odsto ukupno odobrenih kredita za likvidnost.

Najveći iznos kredita odobrila je Banka inteza - oko 71 milion evra i Komercijalna banka - oko 20 miliona evra kredita, zatim Pro kredit , Hipo Alpe-Adrija, Sosijete ženeral, Srpska banka, Erste banka, Privredna banka Beograd, Vojvođanska banka, Unikredit banka, Čačanska banka, Rajfajyen banka, Findomestik i KBC banka.

Za kupovinu automobila odobreno je 885 kredita u iznosu od oko 6 miliona evra, a za kupovinu ostalih potrošnih dobara domaće proizvodnje odobreno je 1.582 kredita u vrednosti od oko 2,5 miliona evra.



Vladimir Čupić, predsednik Izvršnog odbora Hipo Alpe Adrija banke: Obnovićemo odobrene kredite

Srbija je i dalje, uprkos ekonomskoj i finansijskoj krizi, jedno od ključnih tržišta za Hipo Grupu, a samim tim je i Hipo Alpe Adrija banka Srbija postala ključna banka u grupaciji. Mi smo jedina banka u Grupi koja je dobila mogućnost za rast jer smo se nedavno dokapitalizovali sa 35 miliona evra, što je rezultiralo da aktiva Hipo banke u ovom trenutku iznosi 330 miliona evra. Prema važećim propisima Narodne banke i subordinirani krediti se priznaju kao regulatorni kapital, tako da kapitalna osnova Hipo Alpe Adrije banke iznosi više od 450 miliona evra - kaže za Danas predsednik Izvršnog odbora Hipo Alpe Adrija banke Vladimir Čupić


Prema njegovim rečima, planom za 2009. i 2010. godinu predviđeno je povećanje rizične aktive od 100 miliona evra. To znači da će ta banka obnoviti sve kredite koji dospevaju na naplatu, a rečje o sumi od 150 miliona evra. Čupićnajavljuje da će pri tom biti plasirano i 120 miliona evra novih kredita. Naš sagovornik napominje da je to omogućeno nedavnim sastankom u Beču gde je s najvećom grupom banaka centralne Evrope postignut dogovor da se ne smanjuje nivo plasmana u Srbiju. Čupićobjašnjava da je centrala Hipo banke odlučila da „poveća stepen izloženosti, što u kriznim vremenima nosi veliki i neprocenjivi rizik“. „Centrala je odlučila da prekogranični krediti budu ponovo pušteni ili reprogramirani. Taj proces je u toku i, na posredan način, predstavlja deo aranžmana Srbije s MMF-om“, napominje prvi čovek Hipo banke u Srbiji.

Čupićkaže da svi dogovori koji su postignuti u Beču, sa stanovišta bankarskog sektora, znače i nove uslove poslovanja.

- Sigurno će kamate biti više jer će likvidnost u Srbiji imati novu cenu. Pre dve godine cena te iste likvidnosti bila je veoma niska, da bi naredne, 2008. godine, beležila rast, što je omogućilo da srpska privreda u kontinuitetu ostvaruje značajan rast. Međutim, ove godine ta cena biće drastično viša i to je objektivna činjenica koja važi i za tržište na kojem se Srbija zadužuje, pri čemu je cena novca za našu zemlju dodatno skuplja jer se i dalje vodimo kao rizična država - konstatuje Čupić.

Čupićističe da Hipo Alpe Adrija banka ima portfolio od oko 900 miliona evra prekograničnih kredita, ali i oko 800 miliona evra „običnih“ kredita, koje je plasirala domaćoj privredi, zbog čega je za tu banku od velike važnosti da celokupni finansijski i bankarski sistem u Srbiji zadrži stabilnost koju je imao do sada. Prema njegovom mišljenju, od velike je važnosti da Vlada pronađe održivo rešenje, koje će joj omogućiti da napravi rebalans budžeta jer je to uslov za zaključivanje stend baj aranžmana s MMF-om. U suprotnom, u pitanje bi došao i dogovor iz Beča o reprogramu komercijalnog duga srpske ekonomije, čija naplata dospeva ove godine.



Dobra vest i za Zastavu

Informacija o početku pregovora o strateškom partnerstvu Fijata i američkog proizvođača automobila Krajslera sa zadovoljstvom je dočekana i u Zastavi. U Kragujevcu veruju da sve izglednije partnerstvo Fijata sa Krajslerom najpre otklanja sumnje vezane za opstanak Fijata. U Zastavi veruju da osnaženi Fijat daje dodatnu sigurnost proizvodno-poslovnim planovima kompanije Fijat automobili Srbija.


- Ne treba biti veliki poznavalac prilika u globalnom automobilskom biznisu, pa shvatiti da je strateško partnerstvo Fijata i Krajslera dobra vest za svetsku automobilsku industriju. To je, naravno, dobra vest i za Zastavu, koja će postati deo jednog velikog interkontinentalnog sistema za proizvodnju automobila. Našoj fabrici se time otvaraju nove poslovne mogućnosti kao što su povećanje asortimana proizvoda, a samim tim i broja zaposlenih - kaže za Danas generalni direktor Zastave vozila Zoran Radojević.

I u Zastavinom sindikatu tvrde da je najava strateškog partnerstva Fijata i Krajslera dobra vest. Ta vest se, međutim, smatraju Zastavini sindikalci, neće bitnije odraziti na skorašnje rezultate Fijatove kompanije u Srbiji već će biti vidljivi tek za dve godine. Kragujevački univerzitetski profesor Branko Ivković ističe da treba sačekati da Fijat uplati ugovorom predviđeni investicioni kapital od 200 miliona evra, kako bi mogao da postane stvarni vlasnik Zastave. Sve do tada, smatra Ivković, rano je govoriti o eventualnim efektima strateškog partnerstva Fijata i Krajslera na situaciju u kragujevačkoj automobilskoj firmi.



Ugovor sa Ivekom odložen za godinu dana

Potpisivanje ugovora između Vlade Srbije i italijanskog Iveka o formiranju zajedničke kompanije za proizvodnju kamiona i autobusa u Zastavi i Kragujevcu odloženo je do godinu dana, odnosno najkasnije do kraja marta 2010. godine. Na prošlonedeljnoim pregovorima u Torinu dogovoreno je da Iveko i Zastava kamioni nastave komercijalnu saradnju, u okviru koje će Italijani kragujevačkoj fabrici isporučivati motore „euro 4“ za ugradnju u vozila „rival“ i „euro zeta“, u vrednosti od 1,5 miliona evra.



Šta Srbiji donosi Sporazum o slobodnoj trgovini s Belorusijom

Ulazak u zatvorenu privredu

Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Belorusije predviđa međusobno ukidanje carina i ostalih dažbina u spoljnotrgovinskoj razmeni dve zemlje što bi, kako je rečeno prilikom potpisivanja, trebalo da doprinese povećanju srpskog izvoza. Olivera Kiro, sekretar Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Srbije u izjavi za Danas potvrdila je da su pripreme za potpisivanje sporazuma bile temeljne i dugotrajne, kako bi se obezbedio novi prostor za saradnju.


- U odnosima dve zemlje očekujemo, osim slobodne trgovine, i uspostavljanje novih poslovnih odnosa i koopreracije jer su partneri iz Belorusije zainteresovani i za ulaganja u Industriju motora i traktora. O detaljima će tek biti reči na izložbi srpske privrede u Minsku, planiranoj za maj i nakon ratifikacije sporazuma u Skupštini. Inače, vrednost robne razmene između dve zemlje premašila je lane 57 miliona dolara, dok je u poređenju sa 2007. godinom veća za oko 15,7 odsto. Međutim, Srbija u spoljnotrgovinskoj razmeni sa ovom zemljom ostvarila je negativan trgovinski saldo od 25,61 milion dolara - kaže Kiro.

Naša sagovornica podseća da je Srbija prošle godine na tržište Belorusije izvozila boje i premaze, cevi i creva od gume, papir, razne vrste kartona, beli lim, slavine, ventile... Najveće uvozne stavke bili su traktori, ulje za loženje, kalijum hlorid, toplovaljane šipke, nejodirana so za ljudsku ishranu, kao i razna upredena žica, užad, kablovi, butan... „Belorusija se nalazi na 38. mestu kad je rečo izvozu Srbije u 2008. godini, a na listi zemalja uvoznika nalazi se na 44. mestu“, podseća Kiro.

Komentarišući najave o značajnom povećanju izvoza robe na tržište te zemlje Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, kaže za Danas da je povećanje mogućnosti plasmana na postojeća tržišta dobar potez.

- Dogovor o većoj spoljnotrgovinskoj saradnji svakako treba pozdraviti, upravo zbog mogućih dobrih efekata. I ta zemlja je u krizi iako je rečo, u priličnoj meri, zatvorenoj privredi, koju ne ugrožavaju globalni finansijski tokovi, mada je životni standard građana nizak. Iako su tradicionalno zemlje Evropske unije bile i ostale naše glavno izvozno tržište, činjenica je da recesija doprinosi da se polako, ali sigurno, smanjuju mogućnosti izvoza, pa čak i kada je rečo proizvodima niže faze obrade koji preovlađuju u izvoznoj ponudi Srbije. Zato je svako novo tržište dobro došlo, mada pominjanje Belorusije ima pomalo „opor ukus“, pogotovo kada o prednostima saradnje sa tom zemljom govori neko ko je do pre nekoliko meseci bio jedan od žestokih protivnika saradnje sa Rusijom i drugim zemljama tog regiona - kaže Nikolići dodaje da širenje tržišta za slobodnu trgovinu omogućava Srbiji povoljniji položaj i za proizvodnju radi izvoza bez carine u treće zemlje.



Berza čeka obveznice

U krizi investitori skloniji sigurnijem ulaganju u dužničke papire države i preduzeća. – Šansa za razvoj bez kredita i zelenaških kamata


Da bi prikupila sredstva za finansiranje razvoja firme, akcionarska, ali i javna preduzeća ne moraju da se zadužuju kod banaka često i po zelenaškim kamatama, već to mogu emisijom i prodajom korporativnih obveznica, koje privlače investitore nesklone riziku. Ta mogućnost je posebno značajna u vreme krize, koja je kod ulagača podstakla pojačanu averziju prema riziku investiranja zbog straha da bi uloženo moglo biti bespovratno izgubljeno.

Zbog toga se investitori odlučuju na prekompoziciju svojih portfelja u korist finansijskih instrumenata koji donose nižu, fiksnu, ali sigurnu dobit. Takve su dužničke hartije poput državnih ili korporativnih obveznica.

Na Beogradskoj berzi asortiman dužničkih instrumenata, u ovom trenutku, čini samo osam serija obveznica Republike Srbije. Da bi uvećali atraktivnost ponude, a imajući u vidu sve izraženiju naklonost investitora ka sigurnijim finansijskim instrumentima, neophodno je uvođenje i instrumenata iz grupacije dužničkih, a pre svih korporativnih i municipalnih obveznica.

– Prikupljanje kapitala emisijom korporativnih obveznica pogotovo dobija na značaju zbog aktuelnih dešavanja na tržištu. Cene akcija najvećeg broja kompanija pale su na istorijski najniže nivoe, uprkos njihovim pozitivnim poslovnim rezultatima, što im otežava prikupljanje kapitala novim emisijama akcija. To znači da je potencijalna alternativa za prikupljanje kapitala na tržištu u mogućnosti emitovanja dužničkih instrumenata – korporativnih obveznica. One, u osnovi, predstavljaju likvidne ugovore sa obavezom da se kupcima isplateglavnica i kamate u roku od pet do 20 godina – objašnjava analitičar na Beogradskoj berzi Petar Spaić.

Ova vrsta obveznica može biti neosigurana, ili osigurana hipotekom i zalogom, sa kuponima ili bez njih, s učešćem ili bez učešća u profitu preduzeća koje je emitovalo obveznice.

U odnosu na druge finansijske instrumente koje emituju korporacije, obveznice obezbeđuju pravo prioritetne naplate u odnosu na vlasnike akcija. Trgovanje ovim obveznicama obavlja se na zvaničnom i na slobodnom, takozvanom OTC tržištu berze, što zavisi od kvaliteta, odnosno rejtinga. Obveznicama visokog kvaliteta najčešće se trguje na najvišem nivou tržišta, takozvanom listingu.

S obzirom na to da korporativne obveznice karakteriše viši nivo rizika u odnosu na državne ili obveznice organa lokalne samouprave (municipalne obveznice), motiv za investiranje u ovu vrstu papira je u potencijalno višem prinosu. Prilikom donošenja odluke o investiranju u dužničke hartije od vrednosti, uključujući i korporativne obveznice, investitori znatnu pažnju pridaju sigurnosti naplate svojih potraživanja, odnosno sposobnosti kompanije koja je emitovala obveznice da o roku izmiri svoje obaveze. Kod nas još ne postoje specijalizovane institucije – rejting agencije, kao što je to slučaj u svetu, a među kojima su najpoznatije Moody’sInvestorsService, Standard & Poor’s i FitchRatings, koje rangiraju obveznice prema riziku.

U Republici Hrvatskoj prve korporativne obveznice emitovane su još 2002. godine, dok je značajnije emitovanje ove vrste finansijskih instrumenta bilo 2004, a potom je u 2006. godini emitovano šest novih emisija tih dužničkih papira korporacija. Trenutno je na Zagrebačkoj berzi kotirano 18 emisija korporativnih obveznica, Hrvatske elektroprivrede, Rajfajzen banke Austrija, „Podravke”…

Mogućnost ulaganja u korporativne obveznice imaju i investitori na Banjalučkoj berzi, gde su tri preduzeća iz Republike Srpske sredstva za finansiranje svojih poslovnih aktivnosti pribavila prodajom obveznica. Reč je o Balkan investment banci a. d., akcionarskom društvu „Cer” Prnjavor i NLB razvojnoj banci.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta