Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Produžen rok za otkup dokumentacije za "Župu"

Rok za otkup dokumentacije na tenderu za prodaju Hemijske industrije "Župa" produžen je do 15. maja jer niko nije otkupio dokumentaciju, rečeno je u tom predzueću


Generalni direktor "Župe" Miroljub Milojević kazao je da je tender za prodaju te fabrike objavljen ranije, iako je on insistirao da se ne raspisuje pre maja.

- Smatrao sam da trenutno nema ozbiljnog interesenta, što se sada pokazalo tačnim, kao i da bi do maja mogli da se obezbede bolji uslovi za prodaju preduzeća - kazao je Milojević.

On je naveo da fabrika više od godinu dana nema gas i da je četiri meseca ograničena potrošnja struje.

- Nema novca za nabavku sirovina, ne možemo da naplatimo dugovanje od dva miliona dolara od Rudarsko-topioničarskog basena "Bor", a tri meseca čekamo odgovor Ministarstva ekonomije Srbije na zahtev za kredit od 200 miliona dinara za pokretanje proizvodnje - rekao je direktor "Župe".

U fabrici se trenutno radi utakanje i prodaja hlora i prodaja pesticida, naveo je Milojević i dodao da je anagažovano oko 100 radnika, a da svih 560 dolazi na posao jer su do 1. aprila bili na plaćenom odsustvu od maksimalno 45 dana.

Milojević je rekao da preduzeće pokušava da završi formalnosti kako bi Carini moglo da iznajmi Upravnu zgradu nad kojom hipoteku ima Agrobanka.

- Razgovaramo o prebacivanju hipoteke na drugi objekat i očekujemo da će to biti ubrzo završeno i da bi do 15. maja Carina mogla da se useli - dodao je on.

Agencija za privatizaciju je 23. februara objavila tender za prodaju 446.188 akcija, odnosno 70,34 odsto kapitala "Župe". Rok za podnošenje zahteva za otkup dokumentacije istekao je 16. aprila, a Agencija za privatizaciju Srbije je tog dana objavila da je produžen do 15. maja. Istovremeno je rok za podnošenje konačnih obavezujućih ponuda produžen do 5. juna.

Prethodni tender za prodaju te kruševačke industrije proglašen je neuspelim u novembru prošle godine, jer iako su dva interesenta otkupila dokumentaciju, nijedan nije dostavio konačnu ponudu.

Privatizacija "Župe" traje sedam godina i u tom periodu održana su tri tendera, izvršena jedna prodaja i raskinut ugovor o prodaji.



Dinkić: Od maja povoljni dinarski krediti

Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić izjavio je da bi u okviru borbe protiv krize, u maju trebalo da počne odobravanje subvencionisanih dinarskih kredita


- Postoje uslovi da se u program subvencionisanih kredita uvedu i dinarski krediti jer je Narodna banka Srbije (NBS) snizila referentnu kamatnu stopu - ocenio je Dinkić, napominjući da bi trebalo sniziti kamatne stope za povoljne kredite koje odobravaju poslovne banke uz subvenciju države, u okviru programa za prevazilaženje krize.

- Razgovaraćemo u narednim danima sa NBS i sa poslovnim bankama o mogućnosti snižavanja kamatnih stopa jer je u međuvremenu došlo do pada referentnih kamatnih stopa Evropske centralne banke, američkih Federalnih rezervi i Britanske centralne banke - rekao je Dinkić.

On je takođe najavio da bi od maja trebalo da bude povećan i najviši iznos kredita izvoznicima, sa sadašnja dva na četiri miliona evra.

Ministar je naveo da su banke do sada primile zahteve za 590 miliona evra subvencionisanih kredita za preduzeća, od čega je do danas odobreno 220 miliona evra. Malim i srednjim preduzećima odobreno je 114 miliona evra, velikim 102 miliona evra, a kredite je iskoristilo ukupno 2.559 preduzeća, precizirao je Dinkić.

- Gotovo polovinu kredita - 110 miliona evra, odobrila je Banka Inteza, a među prvih pet su i Komercijalna banka sa 42 miliona evra, Prokredit banka sa 23 miliona evra, Sosijete ženeral sa 12,5 miliona evra i Hipo Alpe-Adrija banka sa 10 miliona evra - dodao je on.

Od kredita za preduzeća, samo jedan u vrednosti od milion evra je investicioni kredit, dok su ostali krediti za likvidnost, pokazuju podaci Ministarstva ekonomije.

Subvencionisana prodaja traktora
Prema podacima koje je izneo Dinkić, odobreno je i 12 miliona evra za potrošačke kredite, uglavnom za kragujevački "punto". Osim toga, 4. maja počeće i subvencionisana prodaja traktora domaće proizvodnje.

- Prodaja traktora uz popust od 2.000 evra startovaće 4. maja i trajaće do kraja godine, a za ove namene u budžetu Srbije obezbeđeno je 400 miliona dinara - izjavio je Dinkić.

Traktor koji je odobren uz popust moći će da se otplati i na kredit, uz fiksnu kamatnu stopu od 4,5 odsto i na period do sedam godina. Model IMT 539 bez kabine uz subvenciju će koštati 6.399 evra, a rata će prilikom otplate na sedam godina biti 89 evra mesečno, dok će model sa kabinom koštati 6.990 dinara, a rata će biti 97 evra.

Dinkić je naveo da će pravo kupovine novih traktora imati fizička lica, registrovana kao poljoprivredni proizvođači, i pravna lica registrovana za obavljanje delatnosti poljoprivredne proizvodnje.

- Kako bi se izbegle razne zloupotrebe i preprodaja tako kupljenih traktora, pri prvoj registraciji traktora u saobraćajnu dozvolu će biti uneta klauzula o zabrani otuđenja u roku od tri godine od dana registracije - objasnio je Dinkić.

Prema njegovim rečima, u proizvodnji traktora sarađivali bi IMT i IMR, a sama proizvodnja odvijala bi se u rakovičkoj fabrici. Naime, planirano je da se pogoni novobeogradskog IMT-a presele sa Novog Beograda, a da se zemljište na Novom Beogradu proda kao nekretnina.

Osim toga, biće razmotrena i saradnja IMT-a i IMR-a sa beloruskim proizvođačem traktora, koji proizvodi veće traktore od srpskih kompanija.

- Prošle nedelje u Srbiji je boravila delegacija beloruskog proizvođača traktora i razmatraćemo mogućnost proizvodno-tehničke saradnje IMT-a i IMR-a i beloruske kompanije radi sklapanja beloruskog traktora u Srbiji, uz nabavljanje komponenti u Srbiji. Ukoliko saradnja da dobre rezultate, može biti razmotreno i bliže partnerstvo kompanija - rekao je Dinkić.

Program bi trebalo da poboljša kvalitet domaće proizvodnje i, pre svega, pospeši ugradnju motora euro 3, kao i da uposli postojeće i angažuje nove kapacitete. U ministarstvu procenjuju da će 2.000 poljoprivrednih proizvođača iskazati zainteresovanost za ovaj vid kupovine.

Osim toga, kada je reč o subvencionisanim potrošačkim kreditima, Vlada Srbije odlučila je da taj program proširi i na turističke aranžmane.

- Vlada Srbije je prošle sedmice proširila program i na turističke aranžmane - kazao je Dinkić i dodao da očekuje da će turističke agencije uskoro početi građanima da nude aranžmane na kredit.

Subvencioisani krediti deo su paketa Vlade Srbije za borbu protiv krize, koji se primenjuje od februara ove godine, a proširen je u aprilu. Predviđeno je da banke odobre 117 milijardi dinara iz sopstvenih sredstava, a da državna subvencija iznosi ukupno 10 milijardi dinara. Pored toga, predviđeno je i odobravanje još 45 milijardi dinara povoljnih kredita iz stranih izvora.

Posao za 10.000 pripravnika
Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja počelo je i primenu programa "Prva šansa" koji predviđa da se u uslovima ekonomske krize omogući zapošljavanje 10.000 pripravnika u privatnom sektoru, izjavio je Dinkić. Ovaj program omogućiće mladima da odrade pripravnički staž od godinu dana, a država će u potpunosti finansirati njihove zarade.

- Mesečna neto plata pripravnika sa visokim obrazovanjem iznosiće 20.000 dinara, za pripravnika sa višim ili visokim trogodišnjim obrazovanjem 18.000 dinara i za pripravnika sa srednjim obrazovanjem 16.000 dinara - rekao je Dinkić.

Ministar je objasnio da će država finansirati i plaćanje doprinosa, a poslodavci će plaćati samo poreze na platu.

- To na primeru zaposlenog sa visokom stručnom spremom izgleda ovako: neto plata će iznositi 20.000, bruto zarada 32.439 dinara. Država će da plaća 29.850 dinara, a poslodavac porez od 2.589 - rekao je Dinkić i dodao da poslodavac posle isteka pripravničkog staža neće biti u obavezi da zadrži pripravnika.

Prema njegovim rečima, u program za čiju je realizaciju izdvojeno 1,3 milijarde dinara iz budžeta, moći će da učestvuju mladi ljudi do 30 godina starosti evidentirani kao nezaposleni u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, koji su završili srednju, višu školu i fakultet i koji nemaju radno iskustvo.

Rok za prijavu poslodavaca koji zu zainteresovani da zaposle pripravnike počinje 21. aprila i traje naredna tri meseca. Uslovi koje poslodavci moraju da ispune su da budu iz privatnog sektora, da redovno uplaćuju poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje, da su solventni i da održe najmanje isti broj zaposlenih tokom perioda korišćenja ove subvencije u odnosu na prosečan broj zaposlenih koje su imali u prvom kvartalu 2009.

U NZS očekuju da zahvaljujući ovom programu posao dobije svaki deseti nezaposleni, od 100.000 koliko ih je na evidenciji u toj službi.

Ministar je najavio da će kroz aktivne mere zapošljavanja koje planira Ministarstvo ekonomije u saradnji sa NZS biti zaposleno oko 30.000 ljudi. Naime, planirano je da još 10.000 ljudi bude zaposleno u javnim radovima, a 10.000 otpočinjanjem biznisa putem kredita za početnike, za koje je pristiglo već 1.300 zahteva.

Ministar je objasnio da je za aktivne mere zapošljavanja rebalansom budžeta obezbeđeno 3,5 milijardi dinara, što je za 500 miliona dinara više nego što je bilo predviđeno budžetom za 2009. godinu.

Prema podacima koje je izneo, u Srbiji zbog ekonomske krize oko 2.500 ljudi mesečno ostaje bez posla.

Direktor NZS Vladimir Ilić rekao je da je planirano da se u 2009. poveća fond za aktivne mere zapošljavanja, a da se tranzicioni fond za socijalne programe smanji za 2,5 milijardi dinara, sa 7,3 milijarde dinara na 4,8 milijardi dinara.



Zlato Boranima

Kanadska kompanija „Dandi” prekinula koncesiona istraživanja, a nastaviće ih borski kombinat bakra

U Boru slute da bi „A-tek” mogao da uloži više od 200 miliona dolara i da bi i Crni vrh za njega mogao biti veoma zanimljiv Bor – Pod uticajem svetske ekonomske krize, kanadska kompanija „Dandi” je odustala od koncesionih istraživanja na dva od tri istražna polja na planini Crni vrh. Ali ta vest nije previše iznenadila ni zabrinula stručnjake borskog kombinata bakra. Kanadska kompanija iz Toronta ostaje ipak na Crnom vrhu pošto je za sebe zadržala koncesiono pravo na istražnom polju „Tilva njagra”, a raduje i što su galantni Kanađani Boru i Srbiji poklonili dokumentaciju sa rezultatima istraživanja na crnovrškim istražnim poljima „Čoka kuruga” i „Čoka kupjatra”.

To nije od malog značaja, pošto su Kanađani u minule dve i po godine, na površini od 150 kvadratnih kilometara, uložili gotovo 20 miliona dolara i tamo svakodnevno angažovali 72 stručnjaka, 170 honorarnih saradnika i najsavremeniju tehnologiju i istraživačke metode. Zvanično, za godinu i po dana, prema ugovoru o koncesiji za istraživanje bakra i zlata koji je kanadska kompanija sa Vladom Srbije potpisala u aprilu 2006. godine, napravljeno je 30 kilometara raskopa, 35.000 metara bušotina i izdvojeno deset perspektivnih tačaka za istraživanje. Govorilo se, zvanično, sa optimizmom o perspektivi tog poduhvata (pet godina istraživanja i 25 godina eksploatacije), u šta je trebalo da bude uloženo ukupno 550 miliona dolara.

– Za nas je dragoceno to što od Kanađana nasleđujemo dva koncesiona polja i svu njihovu dokumentaciju, kao i to što sa ovom velikom kompanijom ostajemo u dobrim poslovnim odnosima – kaže Blagoje Spaskovski, direktor RTB „Bor“. – Treba se samo podsetiti da je ova kompanija na tenderu za crnovršku koncesiju pobedila i takve gigante kao što su multinacionalni „Rio Tinto”, američki „Felps-Dodž” i južnoafrički „Goldfilds”.

Kriza je pokolebala Kanađane, ali to ne znači da Crni vrh nema perspektivu u proizvodnji bakra i zlata. Da ovih metala tamo ima potvrđeno je i istraživanjima borskog Instituta za rudarstvo i metalurgiju, počev od 1980. godine. Borski stručnjaci znali su da ta nalazišta nisu previše bogata, ali da mogu da budu zanimljiva, posebno kada poraste cena bakra i plemenitih i retkih metala na svetskom tržištu. Tada je borski kombinat u prednosti zato što ima sopstvenu topionicu i stogodišnju tradiciju u geologiji, rudarstvu i metalurgiji.

Dosadašnja saznanja istraživača, naših i kanadskih, potvrđuju da bi se kroz nekoliko godina, kada cena bakra opet bude povoljna, kao što je bila od 2003. do 2008, isplatio ulog od 200 miliona dolara u otvaranje rudnika na Crnom vrhu. Direktor Spaskovski kaže da bi se sa tolikim ulogom sa Crnog vrha moglo dobiti oko dva miliona tona bakra, više od hiljadu kilograma zlata i 5.000 kilograma srebra, kao i da se može računati i sa isplativim količinama platine, paladijuma, germanijuma i selena.

Ohrabruje, veli Spaskovski, što je austrijska firma „A-tek” nedavno otkupila dokumentaciju za budućeg strateškog partnera borskom kombinatu u rudarskoj proizvodnji. Prema uslovima iz tendera, austrijska kompanija je obavezna da u rudarstvo uloži najmanje 116 miliona dolara i tako dobije 40 odsto učešća u vlasništvu cele borske kompanije, ali u Boru slute da bi „A-tek” mogao da uloži više od 200 miliona dolara i da bi i Crni vrh za njega uskoro mogao biti veoma zanimljiv.

Stojan Todorović

-----------------------------------------------------------

„A-teku” novi rok

Austrijska kompanija „A-tek”, u vlasništvu biznismena Mirka Kovača, jedina je zainteresovana da bude strateški partner države u RTB „Bor”. Međutim, to nije bilo dovoljno da juče, poslednjeg dana roka, dostavi svoju ponudu, već je tražila produžetak što im je Agencija za privatizaciju i omogućila.

Novi rok za dostavljanje konačne obavezujuće ponude za ovu kompaniju koja je jedina otkupila dokumentaciju, pa tako jedina i može da učestvuje na tenderu, jeste 15. maj. Ovo je četvrti pokušaj države da udomi „Bor”, a nezvanično se saznaje da je „A-tek” tražio i duži rok nego što je Agencija odobrila.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić potvrdio je juče da je „A-teku” produžen rok, dodajući da ovoga puta država prodaje manjinski udeo u „Boru” i da će ukoliko dostavi ponudu „A-tek” postepenim uplatama cene postati manjinski vlasnik. „Ako ’A-tek’ bude podneo obavezujuću ponudu i ako zaključimo ugovor, on će morati da konkretnim uplatama malo-pomalo stiče udeo u kompaniji da bismo mogli da ga ocenimo kao kvalifikovanog”, rekao je Dinkić.

On je naglasio da u ovom tenderskom postupku Srbija „nema nikakav rizik”, za razliku od prošlogodišnjeg tendera, na kome je „A-tek” takođe učestvovao.

Strateški partner bi dokapitalizacijom najmanje 116 miliona dolara stekao 40 odsto učešća, uz mogućnost sticanja do 67 odsto kapitala.

Zoran Drakulić, vlasnik „Ist pointa”, prognozirao je da austrijska kompanija neće dostaviti ponudu u roku, već da će tražiti izmene.

Inače, „A-tek“ po slovu srpskog zakona o privatizaciji nakon borskog slučaja ne bi više mogla da učestvuje u privatizaciji srpskih preduzeća, međutim traženje strateškog partnera ne potpada pod taj, već pod Zakon o privrednim društvima, što Kovaču dozvoljava ponovno učešće.

Poslednji javni poziv za izbor strateškog partnera za RTB objavljen je 27. februara 2009. godine, i to je zapravo bio drugi pokušaj države da nađe strateškog partnera. Prvi, prošle jeseni, kada je država tražila 300 miliona dolara ulaganja za 67 odsto kapitala završen je neuspešno jer se niko, do 31. januara ove godine, nije javio.

Prema novoj ponudi, strateški partner dokapitalizaciju može da sprovede u roku od tri godine, a novac će biti uložen u najnužnije remonte postojeće Topionice i u rudarsku delatnost. U pozivu se navodi da je Republika Srbija spremna da finansira izgradnju nove topionice, a sredstva za tu namenu u maksimalnom iznosu od 130 miliona dolara obezbedila bi država kao kredit RTB „Bor” pod povoljnim uslovima. Ugovorom o kreditu bi bila predviđena i mogućnost eventualne konverzije potraživanja države po osnovu ovog kredita u kapital novog preduzeća.

J. Rabrenović

-----------------------------------------------------------

Bez komentara

„A-tek” je juče saopštio da ne žele da komentarišu pojedinosti tendera. „U pregovorima smo sa Vladom Srbije i o rezultatima ćemo moći da govorimo na kraju.”



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta