Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mrkonjić: Nema krize u građevinarstvu Srbije
Nema krize u građevinarstvu Srbije jer imamo projekte koje finansiraju sve međunarodne banke, izjavio je ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić otvarajući 35. međunarodni sajam građevinarstva, na kojem učestvuje oko 1.100 izlagača iz 31 zemlje


Napominjući da veličina ove manifestacije potvrđuje da je Srbija ponovo jedno veliko gradilište, Mrkonjić je kao primer naveo projekat izgradnje dela autoputa i železničke pruge na Koridoru 10, za koje je obezbeđeno 1,6 milijardi evra.

- Ulazimo u projekat stanogradnje koji samo u Beogradu, sa 20.000 stanova, vredi oko milijardu evra, a to su poslovi na kojima će ove i naredne godine biti zaposleno naše građevinarstvo - dodao je on.

Ministar je istakao da je osnovna pretpostavka Vlade da novcem iz kredita možemo da prevaziđemo krizu u oblasti građevinarstva.
- Ako je Nemačka od 50 milijardi evra, koje je izdvojila za prevazilaženje krize, čak 20 milijardi namenila za realizaciju putne privrede, onda možemo i mi da učinimo nešto, a Koridor 10 je upravo ono što hoće da finansiraju i Svetska i Evropska banka - ukazao je Mrkonjić.

On je objasnio da građevinarstvo vezuje i deo proizvodnje, odnosno od 28 do 30 privrednih grana, a cilj je da zaposleni ne izgube radna mesta i da se mladi zapošljavaju.

- Najvažniji je zadatak da zaposlimo što više ljudi na projektima jer imamo 700.000 ljudi bez posla u zemlji, a samo na Koridoru 10 možemo narednih godina zaposliti više od 150.000 ljudi sa postojećim sredstvima i kreditima - rekao je ministar.

Mrkonjić je sa ambasadorom Kine u Srbiji Vei Đinghuom (Wei Jinghua) otvorio nacionalnu izložbu kineske regije Venžu (Wenzhou) na kojoj učestvuje 30 kompanija iz te oblasti. Nakon otvaranja izložbe, Privredna komora grada Venžua i Privredna komora Beograda potpisale su i Sporazum o saradnji.

Predsednik PKB Milan Janković ocenio je da sporazum znači unapređenje saradnje Venžua i Kine ne samo sa Beogradom i Srbijom, već i sa CEFTA regionom. Kako je kazao, PKB je omogućila kineskim privrednicima razgovore sa više od 50 privrednika iz Beograda, koji su zaintresovani za saradnju i potencijalno partnerstvo.

Zamenik gradonačelnika Venžua Čeng Hongfeng (Chen Hongfeng) rekao je da su regija i grad Venžu, pored ostalog, centar Kine za proizvodnju obuće, električnih uređaja, odeće i istakao da je među prvima u zemlji otvorio 14 svojih luka na Pacifiku za spoljnotrgovinsku razmenu. On je naveo da je obim spoljnotrgovinske razmene Venžua prošle godine iznosio ukupno 13,9 milijardi dolara, od čega je izvoz bio 11,9 milijardi dolara. Hongfeng je kazao da je Venžu do sada ostvario trgovinske veze sa 190 zemalja i regiona u svetu.

Zamenik ministra infrastrukture Srbije Aleksandar Cevetanović istakao je na svečanosti povodom potpisivanja sporazuma da bi srpsko građevinarstvo, u saradnji s Kinom, moglo da se vrati na tržišta na kojima je ranije tradicionalno radilo. Prema njegovim rečima, najveći problem srpskog građevinarstva je nedostatak finansijske podrške firmama za rad u inostranstvu. On je podsetio da je nekada devizni priliv od građevinarstva iznosio i 1,3 milijarde evra, dok sada iznosi nekoliko stotina miliona evra, a palo je i učešće građevinarstva u bruto domaćem proizvodu (BDP) sa 11 na jedan do dva odsto.

Sajam građevinarstva održava se u osam hala i na kompletnom otvorenom prostoru, odnosno na 60.000 kvadratnih metara, a nacionalne izložbe imaju i Belgija, Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka i Turska. Zastupljene su sve građevinske delatnosti - od projektovanja, savremenih materijala, opreme, mašina i alata, sistema gradnje, adaptacije, rekonstrukcije, opremanja objekata.

Sajam će raditi od 10 do 19 sati, osim poslednjeg dana kada se zatvara u 17 časova. Cena ulaznice je 500 dinara, za grupne posete 350, dok je cena ulaznice koja važi za sve dane sajma 900 dinara.

Zbog velikog broja izlagača na otvorenom, parkiranje na sajmu neće biti moguće. Besplatan parking je obezbeđen na Adi Ciganliji, odakle će posetioce do sajma besplatno prevoziti autobusi.
 
 
 
USAID pomogao nastup firmi iz Sandžaka

Program ekonomske sigurnosti Američke organizacije za međunarodnu saradnju (USAID) finansijski je podržao nastup 12 preduzeća iz Sandžaka i sa juga Srbije na Međunarodnom sajmu građevinarstva u Beogradu. Kako je saopštio USAID, podrška u iznosu od 25.000 dolara uključuje zakup izložbenog prostora i druge prateće troškove tih preduzeća.

- U okviru pripreme za predstojeći Sajam, ove kompanije su prošle obuku radi unapređenja tehnike prodaje, promocije i marketinga za uspešno predstavljanje na Sajmu - saopšteno je iz USAID-a, uz napomenu da su kompanije koje su dobile podršku USAID-a perspektivne firme s jasnom strategijom razvoja i potencijalom da osvoje nova tržišta.


Tadić: Srbija može postati lider uz pomoć investicija

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je danas da Srbija zahvaljujući dobrim stranim investicijama može postati lider u Evropi u pojedinim oblastima, kao što je proizvodnja piva

Obilazeći pivaru Hajneken u Novom Sadu koja je deo kompanije Ujedinjene srpske pivare, Tadić je ocenio da je to jedna od najmodernijih pivara u ovom delu Evrope i da to govori da Srbija može biti lider u nekim oblastima.
"Naša vizija budućnosti je da što više srpskih kompanija bude među liderima u Evropi. Holandske investicije u Srbiji govore nam da odnosi dve zemlje ne znače samo nesporazume, već da ima dobrih i važnih pomeranja po pitanju investicija", rekao je Tadić.
Predsednik Srbije je kazao da Srbija može naći dobre strane investitore i ostvariti dobre poslovne rezultate. Najave dodatnih investicija "mogu biti samo dobra muzika za naše uši", dodao je on.
Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić izjavio je da je od 2000. godine Holandija u Vojvodini investirala ukupno 150 miliona evra i dodao da će pokrajina pomoći svakom stranom investitoru sa 1.500 evra za svako novootvoreno radno mesto.
Generalni direktor Ujedinjenih srpskih pivara Fransoa Ksavier Mahot (Francois Xavier) rekao je da je Hajneken u novosadsku pivaru uložio 15 miliona evra i da će tokom naredne tri godine, bez obzira na svetsku krizu, uložiti dodatnih 50 miliona.
"Naš stateški cilj je da ostvarimo dugoročno prisustvo na tržištu i značajnije povećanje tržišnog učešća u Srbiji koje trenutno iznosi 12 odsto", rekao je Mahot.
Prilikom boravka u Novom Sadu na manifestaciji Dan holandskog biznisa, Boris Tadić je posetio i proizvođača autobusa Neobus, gde je u toku realizacija predugovora sa holandskom kompanijom VDL koji predviđa proizvodnju 150 turističkih autobusa visoke klase "bova leksion" namenjenih zapadnoevropskom tržištu.
Tadić je ocenio da je ova kooperacija izuzetno važna jer u vremenu svetske ekonomske krize potpomaže razvoj metalskog kompleksa u Srbiji, koji je u teškoj situaciji.
Prema rečima Tadića, primeri kao što su Neobus i kragujevačka Zsatava pokazuju da je moguće sačuvati metalski kompleks i pripremiti ga za vreme nakon ekonomske krize.
Generalni direktor Neobusa Radenko Kostić rekao je da ta kompanija do sada u projekat uložila 1,5 miliona evra i da će, kada uskoro bude potpisan ugovor za proizvodnju autobusa za naredne tri godine, njegova vrednost biti 50 miliona evra.
On je kazao da će zbog posla sa holanskim partnerom u Neobusu osim sadašnjih 220, biti zaposleno još 60 radnika i proširen krug domaćih kooperanata koji posluju s ovim preduzećem.
Dan holandskog biznisa organizovali su Grad Novi Sad i Ambasada Holandije u Srbiji.
Osim obilaska fabrika predviđen je i svečani prijem u holu Izvršnog veća Vojvodine, gde će se gostima obratiti predsednik Srbije Boris Tadić, predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić, gradonačelnik Novog Sada Igor Pavličić i ambasador Holandije Ron van Dartel.



MMF dostavio predlog aranžmana

Međunarodni monetarni fond (MMF) dostavio je predlog dvogodišnjeg "stend baj" aranžmana u iznosu od tri milijarde evra, kaže premijer Mirko Cvetković


''Očekujemo da Bord direktora MMF-a odobri ovaj aranžman 11. maja'', kaže Cvetković
On dodaje da su njime u potpunosti obuhvaćene predložene mere Vlade u okviru Plana za ekonomsku stabilnost Srbije.

"Aranžman sa MMF-om predstavlja značajnu podršku makroekonomskoj stabilnosti zemlje. To je ujedno snažan pozitivni signal ostalim međunarodnim finansijskim institucijama, ali i investitorima da nastave sa ulaganjem u Srbiju. Očekujemo da Bord direktora MMF-a odobri ovaj aranžman 11. maja", izjavio je premijer Cvetković.

Aranžman podrazumeva deficit konsolidovanog sektora države, odnosno, budžetski deficit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda, koji obuhvata ne samo budžet Republike, već i lokalne samouprave, AP Vojvodinu i organizacije socijalnog osiguranja.

Vlada je već donela mere za smanjenje rashoda države, kao i za povećanje budžetskih prihoda u 2009. godini.



Jeftiniji krediti?

Referentna stopa od 14 odsto mogla bi da znači i pojeftinjenje zajmova, kako očekuje guverner Radovan Jelašić. – Dalje sniženje osnovne kamate je moguće ako fiskalna politika bude restriktivna i država ne premaši planirano povećanje regulisanih cena

Monetarni odbor Narodne banke Srbije odlučio je juče da smanji referentnu kamatnu stopu sa 15 na 14 odsto. Pre dve nedelje Monetarni odbor je snizio referentnu kamatnu stopu sa 16,5 na 15 odsto. Dalje sniženje referentne kamatne stope biće moguće ako fiskalna politika u narednom periodu bude restriktivna i ako država ne poveća regulisane cene više od planiranog dogovora, istakao je guverner Radovan Jelašić. On je izrazio uverenje da će to usloviti da i banke smanje kamate na dinarske kredite. Istina, neizvesno je koliko brzo i u kojoj meri, jer smanjenje referentne kamatne stope ne znači da će kamate pasti, pošto se bankarske marže povećavaju.

Jelašić je rekao da je Monetarni odbor smanjio referentnu kamatnu stopu zato što su mere vlade usmerene na smanjenje javne potrošnje, usporena je kreditna aktivnost i rast zarada, zamrznute penzije, a devizni kurs stabilizovan. Trenutnidezinflatorni faktori, među kojima su i pad ekonomske aktivnosti, odlaganje poskupljenja struje i stabilizacija kursa, veoma su jaki, smatra guverner.

– Ako se ovi trendovi nastave, bliži smo dodatnom smanjenju referentne kamatne stope, ali moramo da pratimo i šta se dešava na srednji i duži rok sa prilivom stranih investicija i kursom – istakao je Jelašić.

U ovom trenutku inflatorno deluju rast cena nafte na svetskom tržištu, povećanje akciza na naftne derivate i dodatni porez na usluge mobilne telefonije. Prema rečima guvernera, osnovni razlozi za usporavanje inflacije jeste izostanak rasta regulisanih cena, koji je u prva dva meseca presudno uticao na ukupnu inflaciju, kao i činjenica da su se efekti slabljenja dinara na rast cena u najvećoj meri iscrpli.

Rast potrošačkih cena u drugom tromesečju ove godine, prema procenama NBS, biće oko dva odsto, dok bi međugodišnja inflacija mogla biti 7,3 odsto. Doprinos regulisanih cena tom rastu biće oko 0,8 odsto, i to zbog rasta cena lekova, naftnih derivata i komunalno-stambenih usluga. Iako je procenat inflacije usaglašen sa MMF-om na 10 odsto, plus-minus dva procentna poena, sve je izvesnije, istakao je Jelašić, da će se inflacija naći u granicama ciljanog raspona NBS od osam odsto, plus-minus dva procenta.

U februaru je pad industrijske proizvodnje bio gotovo 20 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, a pad prerađivačke industrije 23,7. Od početka godine broj preduzeća koja su u blokadi viši je za 4,8 odsto. Procena NBS je da će pad privredne aktivnosti u Srbiji ove godine biti veći od očekivana dva odsto. Pogotovu ako izostane povlačenje kredita za važne projekte od međunarodnih finansijskih institucija u iznosu od milijardu evra.

Priliv stranih direktnih investicija u Srbiju u januaru, kako je rekao Jelašić, iznosio je 62,5 miliona evra, u februaru oko 452 miliona, a u martu bi trebalo da iznosi oko 110 miliona evra. U martu su se banke, prvi put ove godine, ponovo zadužile u inostranstvu za 113 miliona evra.



Spreman da smanji platu

Guverner Jelašić spreman je da smanji svoju i plate dva viceguvernera i generalnog sekretara NBS u skladu sa zakonom koji je predložila vlada. Ali on smatra da zarade ostalih zaposlenih treba da ostanu iste. NBS će takav dopis, najavio je, uputiti vladi i predsednici Skupštine Srbije, kao i parlamentarnim strankama. U njemu će navesti da centralna banka treba da bude izuzeta iz „leks specijalisa”, kojim se smanjuju plate državnih službenika.

U slučaju da se takav zakon bude odnosio i na NBS, uputiće žalbu Ustavnom sudu zbog narušavanja samostalnosti i nezavisnosti centralne banke, čiji odgovor guverner očekuje u kratkom roku.



Trgovci vode bitku za svakog kupca

Kupovna moćdomaćih potrošača je opala, pokazuju podaci statističara, ali i brojna akcijska sniženja u prodavnicama prehrambene i svake druge robe govore o tome da trgovci sve više energije ulažu kako bi privukli kupce. Na sniženju se može kupiti odeća, obuća, bela tehnika, ali i osnovne životne namirnice. Plići džep potrošača izazvao je i pad prometa u trgovinama, koji za prva dva meseca iznosi 11,3 odsto


Statističari ukazuju da nije pala samo prodaja veći cene značajnog dela asortimana prehrambenih proizvoda. Tako su od početka godine za desetak procenata pojeftinili neki osnovni prehrambeni proizvodi, poput mleka, ulja, brašna ili mesa, a po nižim cenama prodaju se i sokovi, voda, mesne prerađevine, neki proizvodi iz smrznutog programa, dok su prosečne cene voća i povrća niže u odnosu na isti period prošle godine, dok cene većine ostalih proizvoda stagniraju. Stručnjaci procenjuju da će se trend sniženja cena i akcijskih prodaja nastaviti, jer trgovci i proizvođači, pritisnuti slabom prodajom i sve dubljom besparicom, teško mogu izdržati dok, na drugoj strani, prosečna zarada nije dovoljna za pokriće troškova prosečne potrošačke korpe. O tome svedoči i poslednje statističko merenje, za januar, kada je utrvđeno da je za život neophodno izdvojiti 1,2 mesečne zarade.

Takva situacija najteže je pogodila zelene pijace, na kojima se prodavci zeleniša odavno žale na smanjen promet. Domaći proizvodžači koji se opredeljuju da na pijacama plasiraju svoju robu, ne mogu lako da izdrže konkurenciju mega i supermarketa, gde se nabavljaju velike količine što im omogućava da fleksibilnije kalkulišu sa cenama. Zbog toga ne čudi podatak da je smanjeno interesovanje za mesečni zakup tezgi na pijacama. Tako je na Kalenićpijaci prosečan broj tezgi koje koriste poljoprivrednici za plasman svoje robe, sa 838 u prvom kvartalu 2008. godine, smanjen na 821 tezgu ove godine, a slična je situacija i na ostalim pijacama.

Komentarišući zbivanja na tržištu Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača, smatra da se trgovinski lanci, iako nisu brojni kao u drugim zemljama, utrkuju u snižavanju cena i bore za svakog potencijalnog potrošača.

- Trgovci teško priznaju da polako ali sigurno gube bitku sa potrošačima. Jer, kupovna moćpotrošača opada, zajedno sa smanjenjem mogućnosti za nove kredite, pa je logično da se zadužuju koliki im je „guber“. A izjave nekih trgovaca da im je u međuvremu povećan promet predstavljaju psihološki atak na potršače, kao i u slučaju naplate računa za Infostan, TV pretplate, utrošak električne energije... Činjenica je da je promet u maloprodajnim objektima nešto veći bio pred praznike, ali ne verujem da postoje i relevatni podaci koji bi ukazivali na rast prometa. To je trik - priča koja bi trebalo da, podsećanjem na povoljnosti u kupovini u određenim prodajnim objektima, pokaže rast a ne pad prometa - kaže za Danas Papovići dodaje da je u okviru akcija sniženja aktuelna i priča o obmanjivanju potrošača preko smanjenja težine pojedinih proizvoda, pri čemu je zadržana ista cena.

On ukazuje da i Ministarstvo trgovine greši „u koracima“ pokrećući akciju protiv nesavesnih tržišnih inspektora. Ta akcija, prema mišljenju Papovića, unapred je osuđena na neuspeh jer potrošači nemaju načina da prepoznaju inspektora, pa ni nesavesnog, dok na drugoj strani ne postoji efikasan način za borbu protiv nesavesnih trgovaca.

Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, u izjavi za Danas ističe da je pad prometa u trgovini na malo, prema podacima statističara, evidentan.

- Promet u trgovinama na malo niži je i do 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine, iako u narednih nekoliko meseci ne treba očekivati njegov značajniji dalji pad. A kako će biti kasnije, u drugoj polovini godine, zavisi od posledica koje izaziva ekonomska kriza - kaže Nikolić.

On smatra da i kretanja na svetskom tržištu i Evropi ukazuju na smanjenje potrošnje, registrujući deflaciju, što se događa prvi put u nekoliko poslednjih decenija. Razlog je svakako u značajnom padu tražnje, mada se na domaćem tržištu taj trend ne oseća, kaže Nikolić.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta