Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ekonomisti odobravaju mere monetarne politike koje je najavio guverner Radovan Jelašić

NBS uvažila teškoće banaka i privrede

Snižavanje referentne kamatne stope za jedan odsto, sa 15 na 14 procenata, samo je jedna od najavljenih monetarnih mera Narodne banke Srbije. U prethodnom periodu, pokazalo se da je najveći problem srpske privrede nelikvidnost, koja je sa sobom povukla i dramatični pad privredne aktivnosti


„Da bi se održala stabilnost finansijskog sektora NBS će ponuditi kratkoročne dinarske kredite poslovnim bankama na godinu dana, i to na bazi zaloga kratkoročnih hartija od vrednosti Narodne banke i države, zatim dugoročne hartije od vrednosti države, ali i obveznice stare devizne štedenje, zalog deviza. Pronaći ćemo i rešenje kako da se koristi portfelj hipotekarnih kredita, sa kojima raspolažu poslovne banke“, objasnio je buduće monetarne mere Radovan Jelašić, guverner NBS.

On je na nedavno održanoj konferenciji za štampu dodao da te mere, između ostalog, ukidaju obaveznu rezervu bankama za sva nova zaduženja u inostranstvu, uvodi svop trgovinu devizama i dinarima, ali daje mogućnost poslovnim bankama da relaksiraju rerstriktivnu kreditnu politiku prema svojim ažurnim klijentima, uvođenjem reprogramiranja. Taj bankarski manevar, NBS neće više tretirati kao visoko rizičan posao, koji je do sada zahtevao stopostotnu garanciju.

Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, za Danas kaže, da zajednički imenitelj predloženih mera jeste smanjivanje restriktivnosti monetarne politike.

- Počelo je snižavanjem referentne kamatne stope, a otišlo se i korak dalje, pa će biti odobreni krediti za obezbeđivanje dinarske likvidnosti, kao i podsticaji za dobijanje novih kredita iz inostranstva, u vidu ukidanja obavezne rezerve za novo zaduženje banaka. Generalno, to je dobar pravac u kome treba da se kreće naša monatarna politika, koja je uvažila najnovije podatke o kretanju privrede i nivou inflacije. Još jednom se potvrdilo da osnovni problem sa kojim se privreda Srbije suočava jeste recesija i nelikvidnost, a ne visoka inflacija. Ukoliko stopa inflacije u aprilu bude relativno niska, kao u martu ( 0,5 odsto), trebalo bi ići i na dodatno sniženje referentne kamatne stope. Sve dok privredna aktivnost ima izražen pad, i dok su cene na niskom nivou, opravdano je da se smanjuje restriktivnost monetarne politike, a u okviru toga je i snižavanja referentne kamatne stope. A, što se tiče mera prudencionalnih normi to praktično znači da NBS uvažava teškoće sa kojima se, zbog krize, suočavaju poslovne banke i njihovi klijenti, poput odustajanje od zahteva da se krediti klasifikuju u nižu grupu - komentariše Arsić, najnovije poteze Narodne banke.

Sličan stav oko kretanje monetarne politike ima i Modrag Banić, ekonomista- monetarista, koji za naš list kaže da će mera NBS, koja je usmerena ka kratkoročnom finansiranju banaka, izazvati povećanje emisije primarnog novca, ali će on ući u bankarski sistem sa ciljem da se prevaziđe gorući problem nelikvidnosti u privredi.

- S obzirom na cenu tog primarnog novca (14 odsto, koliko iznosi referentna kamatna stopa, plus dva odsto), pitanje je u kojoj meri će poslovne banke biti zainteresovane za tu vrstu kratkoročnih pozajmica od NBS. Istini za volju, one su povoljnije u odnosu na period kada je referntna kamatna stopa iznosila 16 odsto. A, što se tiče ponude oko svop operacija, odnosno kupovina deviza, ta mera će podstaći devizno-dinarske transakcije, mada je rok od 14 dana kratak, jer u tom periodu nema većih kursnih oscilacija. Dobra je mera koja se odnosi na ukidanje obavezne rezerva za novo zaduživanje poslovnih banaka u inostranstvu, čime se utiče na povećanje i priliv deviza u zemlju. Liberalniji odnos prema dužnicima koji kasne u vraćanju kredita, i povoljnije mogućnosti reprogramiranja pozajmica, takođe će imati efekta na povećanje novčane mase, i rešavanje problema nelikvidnosti. Kumulativno posmatrano, najnovije mere NBS znače liberalniju kreditnu-monetarnu politiku, koja bi trebalo da podstakne kreditnu aktivnost bankarskog sektora - ističe Banić.


Grejs period za stambene kredite

Period odlaganja subvencionisanih kredita moguć je, ali samo pod uslovom da je odlaganje na kraći vremenski periodu, od šest meseci do godinu dana. Ne može biti reči o odlaganju od nekoliko godina. Ali, čak i taj kraći „predah“ je moguć ukoliko je realno zasnovan, odnosno ukoliko zahtev za grejs periodom ima opravdanja. Tu se može uvažiti činjenica da je nemogućnost plaćanja trenutna, da je kreditna partija do sada redovno izmirivana i da u dogledno vreme ima mogućnosti da se ponovo uđe u redovno mesečno servisiranje. Ukoliko nema nikakvih izgleda da će kredit ubuduće biti redovno isplaćivan, hipoteka se aktivira u celosti - objašnjava Saša Jovanović, direktor Sektora za osiguranje kredita i upravljanje rizikom u Nacinalnoj korporaciji za osiguranje depozita.



Za deficit i otplatu dugova - 1,4 milijarde evra

Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković izjavio je da će Srbiji u 2009. godini biti potrebno 1,4 milijarde evra za finansiranje budžetskog deficita i otplatu kredita koji dospevaju na naplatu u ovoj godini



Odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Srbije, Cvetković je precizirao da je za finansiranje budžetskog deficita potrebno obezbediti 900 miliona evra, a za otplatu dospelih rata kredita 500 miliona evra. On je ukazao da od sopstvenih izvora finansiranja Srbija ima na raspolaganju samo privatizacione prihode, dok će ostatak sredstava morati da obezbedi zaduživanjem.

Cvetković je istakao da razvijene zemlje, koje imaju akumulirane rezerve od ranije ili imaju veće mogućnosti zaduživanja, mogu sebi da dozvole veće budžetske deficite, dok budžetski deficit Srbije od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) odražava njene mogućnosti zaduživanja.

Premijer je objasnio da je, uvek kada dođe do ekonomske krize, ulazak u budžetski deficit normalan odgovor ekonomske politike jer se kroz visinu deficita povećava nivo tražnje na tržištu.

On je naveo da bi posle usvajanja rebalansa budžeta u Skupštini Srbije, Bord direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) trebalo da odobri aranžman Srbije s tom međunarodnom finansijskom institucijom 11. maja.

Cvetković je odgovarajući na pitanja poslanika rekao i da je platforma za pregovore sa MMF usvojena prošle nedelje, dok su pregovori o novom aranžmanu vođeni na osnovu platforme za pregovore o prethodnom aranžmanu, pa su prošle nedelje samo "utvrđeni stavovi".

Ministarka finansija Diana Dragutinović napomenula je da budžetski deficit od tri odsto nije Srbiji nametnuo MMF, već je rezultat dogovora, kao i činjenice da Srbija već ima previsoku javnu potrošnju.

Rebalans kao odgovor na krizu
Premijer Cvetković izjavio je da očekuje da će rebalans budžeta biti usvojen u parlamentu, jer je to, kako je ocenio, veoma značajno za prevazilaženje ekonomske krize.

- Nemamo rok za usvajanje rebalansa budžeta, ali ja očekujem da u narednom periodu to bude učinjeno, imajući u vidu značaj rebalansa koji sublimira paket mera koje treba preduzeti i implementirati - rekao je Cvetković.

Premijer je naveo da su mere koje je Vlada Srbije preduzela već dale određene pozitivne efekte, i to u pogledu stabilizacije valute i zaustavljanja drastičnog pada industrijske proizvodnje, i istakao značaj usvajanja rebalansa budžeta za državu.

Na pitanje novinara da li će rebalans biti usvojen s obzirom na zahteve Saveza vojvođanskih Mađara da Vojvodina dobije sedam odsto budžeta, kako joj je Ustavom Srbije i garantovano, Cvetković je kazao da ne strahuje da rebalans neće proći u parlamentu.

- Mogućnost korekcije unutar zadatih cifara postoji. Što se tiče pitanja procenta od ustavnih sedam odsto na kome SVM insistira, prema našem shvatanju to i jeste obezbeđeno pošto u Ustavu piše da Vojvodina treba da ima sedam odsto od budžeta, a naše tumačenje je da od prihoda treba da ima sedam odsto i taj zahtev je zadovoljen - rekao je Cvetković i dodao da Vojvodina neće imati problema sa finansiranjem svog deficita.

Ministarka finansija Diana Dragutinović istakla je da u Ustavu Srbije nigde ne piše da iznos sredstava od sedam odsto republičkog budžeta namenjenih za vojvođanski budžet treba da se obezbedi transferima iz republičkog budžeta.

- Oni mogu sedam odsto da obezbede na različite načine. Nigde ne piše da tih sedam odsto treba da bude obezbeđeno iz republičkog budžeta. Ako se obezbeđuje transferom, onda mora i deo obaveza Republike Srbije da pređe na Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i to je bilo nedvosmisleno napisano u budžetu za 2009. godinu - rekla je Dragutinovićeva i dodala da, u tom smislu, ovaj rebalans nije promenjen u odnosu na prethodni.

Ministarka je objasnila da nije prekršen Ustav zato što je originalnim budžetom koji je usvojen krajem 2008. rečeno da će sedam odsto biti poštovano, ali nakon prenosa nadležnosti, a prenos nadležnosti još nije završen.

- U toku je prenos nadležnosti. Ne znam da li neko misli da treba preneti prihode, a ne preneti rashode. To bi značilo da bi poresko opterećenje građana Srbije, uključujući građane Vojvodine, moralo biti veće za jedan i po procentni poen - rekla je ona.

Dragutinović je napomenula da bi budžetski deficit iznosio šest odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) da nije učinjeno fiskalno prilagođavanje i predložen novi rebalans budžeta.

Ministarka je navela da se susrela s primedbama da je trebalo da se dopusti da Srbija ima veći deficit od tri odsto, koliko je predviđeno rebalansom, i da je to slučaj sa drugim državama.

- To, međutim, nije bilo moguće sprovesti iz dva razloga, prvi je što Srbija u odnosu na druge zemlje ima visoku javnu potrošnju, koja premašuje 40 odsto BDP-a. Jedino Hrvatska i Mađarska od zemalja u okruženju imaju veću javnu potrošnju - objasnila je ona i dodala da bi veći budžetski deficit iziskivao i da se pronađu realni izvori njegovog finansiranja, što bi u situaciji kada je novac na svetskom tržištu skup, a domaće finansijsko tržište nerazvijeno, bilo veoma teško.

Dragutinović je istakla da, iako je prema nekim ocenama budžet restriktivan, prema njenom mišljenju čak se "moglo još više u tom pravcu".

Ona je navela da su osnovna kretanja u privredi od početka godine ukazivala da je promena budžetskih stavki neophodna - pad industrijske proizvodnje je iznosio 18 odsto, pad prerađivačke industrije 24 odsto, dok su uvoz i izvoz opali za trećinu.



Pločice i za Evropu

Ulaganjem 14,5 miliona evra„Alas holding” ugradio najsavremeniju opremu u fabrike „Zorka keramika” i „Zorka opeka”

Očekuje se početak izvoza u Austriju, ali i u još nekoliko zemalja Evropske unije Foto M. Mijušković Šabac – Austrijski „Alas holding” uložio je u modernizaciju fabrika „Zorka keramika” i „Zorka opeka”14,5 miliona evra. Posle ovih investicija, nekadašnja (privatizovana) društva šabačke holding kompanije „Zorka” mogu da se pohvale najsavremenijim pogonima za proizvodnju građevinskog materijala u Srbiji. U razvoj „Zorka keramike” uloženo je 11 miliona evra, a u „Zorka opeku” 3,5 miliona evra.

„Zorka keramika” je dobila dve nove hale i u svojim pogonima ima opremu najprestižnijeg svetskog proizvođača industrijskih mašina – italijanske kompanije „Sakmi”. Fabrika dnevno može da proizvode 15.000 kvadratnih metara keramičkih pločica. Pored dosadašnjeg programa,nova oprema omogućava proizvodnju zidnih i podnih pločica dimenzija 45x45 centimetara. Ovafabrika je jedina u regionu koja može da radi i takozvane kiselootporne pločice, podesne za upotrebu u prehrambenim, hemijskim i drugim industrijama.

U Zorka opeci” kompletno je rekonstruisan afabrička hala i oprema za proizvodnju opekarskih proizvoda, što je rezultiralo povećanjem kapaciteta na 50 miliona komada fasadne opeke, ili šest miliona komada klima-bloka, potpuno novog proizvoda na srpskom tržištu. Reč je građevinskom materijalu sa odličnim termoizolacionim osobinama. Prednost klima-bloka je u tome što ozidani objekti ne zahtevaju nikakvu dodatnu izolaciju i ekološki su potpuno zdravi.

– Veoma smo ponosništo je u vreme svetske ekonomske krize realizovana ova značajna investicija. Ona je bitna ne samo za našu kompaniju, već i za razvoj privrednog i ekonomskog potencijala Srbije, jer će doprineti povećanju izvoza i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. Istovremeno, ona je i baza za očuvanje radnih mesta i napredak lokalne sredine– ističe Markus Bogdanovic, predsednik „Alas holdinga” za Srbiju.

Manfred Asamer, vlasnik „Asamer grupe” u okviru koje se nalazi „Alas holding”, veruje da je Srbija perspektivna za strana ulaganja. Od dolaska u našu zemlju 2001. godine austrijska grupacija je uložila više od 80 miliona evra, a šabačke investicije samo su logičan nastavak poslovne strategije.

– Kada smo kupili fabriku keramičkih pločica u Šapcu, imali smo mogućnost godišnje proizvodnje od 1,2 miliona kvadratnih metara, a u dva velika koraka kapacitet smo podigli na šest miliona kvadratnih metara. Sada raspolažemo najmodernijim postrojenjima i kvalitetnim proizvodima, koji se mogu plasirati na srpskom i na inostranom tržištu. Moram da priznam da osećamo probleme ekonomske krize. Potražnja je opala, jer se u sektoru gradnje radi manje. Međutim, naš zadatak je da nađemo nova inostrana tržišta i time se upravo bavimo – kaže Asamer.

Zahvaljujući novim investicijama fabrike, „Zorka keramika” i „Zorka opeka” će nastaviti da sa uspehom izvozi na tržišta BiH, Crne Gore, Makedonije, Grčke, Češke, Rumunije, Mađarske i Rusije. U narednom periodu, otkrivaju u „Alas holdingu”, očekuje se i početak izvoza u Austriju, ali i potpisivanje ugovora sa još nekoliko zemalja Evropske unije.

– Nema uspešne lokalne zajednice bez razvijene privrede, a prednost Šapca je upravo u tome što je privukao investitore poput „Alas holdinga”, jednog od najozbiljnijih proizvođača građevinskog materijala u Evropi. Ovo je za naš grad velika investicija, a nadam se da će i radnici biti zadovoljni – ističe šabački gradonačelnik Miloš Milošević.



Drugi paket države protiv krize

Referentna kamatna stopa 10 odsto • Smanjenje obavezne rezerve banaka • Povećanje novčane mase za oko pola milijarde evra u dinarima • Devizna klauzula kod kredita za likvidnost sa 5,5 odsto ide na oko četiri odsto • Kamata na dinarske kredite za likvidnost pada na 11–12 odsto • Još jedan kredit kod Svetske banke


Cilj je da se u sistem ubaci još dinara jer ih trenutno nema dovoljno. Ključ dalje borbe za ublažavanje efekata krize leži u monetarnoj politici. – Krediti za likvidnost koji se sada odobravaju sa deviznom klauzulom od pet i po odsto na godišnjem nivou, u maju bi mogli biti sniženi na oko četiri odsto

U drugoj polovini godine referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije ne bi trebalo da bude viša od 10 odsto, a u sistem mora postepeno da se upumpa još novca, tako što će se smanjiti obavezna rezerva banaka. U uslovima kada nam objektivno preti privredna depresija, trebalo bi da imamo adekvatnu monetarnu politiku pošto smo iskoristili sve mogućnosti fiskalne politike.

Ovo su delovi drugog, novog antikriznog paketa mera koji se sprema u Srbiji i o kome za „Politiku“ govori potpredsednik vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić. O tom paketu će od sutra srpska delegacija razgovarati u Vašingtonu sa predstavnicima Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Predstavnici Srbije nose na te pregovore i prvi antikrizni paket mera koji predviđa znatno smanjenje javnih rashoda (za preko tri procenta bruto domaćeg proizvoda) i povećanje budžetskog deficita (na tri odsto BDP-a).

„Ako aranžman odobri bord direktora, a nadamo se da hoće, već krajem maja Srbija će dobiti prve 2,2 milijarde evra, a ostatak od 800 miliona iduće godine. To će biti dovoljno da se očuva stabilnost dinara, odnosno makroekonomska stabilnost zemlje i eksterna likvidnost Srbije. Pri tom, aranžman sa MMF-om prati i dogovor o refinansiranju kredita srpskih kompanija kod inostranih banaka“, kaže ministar Dinkić.

Da li su eksterna likvidnost, obezbeđena uz podršku MMF-a, i subvencionisani krediti države, kao pomoć poslovnim bankama, i najavljeno prebijanje dugova dovoljni da se obezbedi novac za poslovanje privrede?

Do sada su, za nepuna dva meseca, banke iz vladinog programa subvencionisanih kreditaodobrile zajmove u iznosu od 240 miliona evra. Zahteva ima za blizu 600 miliona evra, što znači da odobravanje ide dobrim tempom.

Međutim, smatramo da mora doći do obaranja kamatnih stopa, da novac mora biti jeftiniji u skladu sa dešavanjima u svetu. Referentna kamatna stopa Evropske centralne banke je svega 1,25 odsto na godišnjem nivou...

Pala je i referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije.

... Pala je i naša na 14 odsto na dinare, ali je, po mom mišljenju, još uvek veoma visoka realna kamatna stopa za banke i privredu. Moja je procena da bi u drugoj polovini godine referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije trebalo da bude maksimalno 10 odsto. To će pojeftiniti kredite poslovnih banaka i omogućiti privredi da dođe do novog „finansijskog“ daha.

Posle dogovora sa MMF-om i rebalansa budžeta, iscrpljene su mogućnosti fiskalne politike jer smo zaista napravili ogroman rez u javnoj potrošnji, mada nam je ostala obaveza da smanjimo državnu administraciju, da pojeftinimo njene troškove i pojednostavimo regulativu. Više od ovoga, u ovom trenutku, nije moguće. To su mere koje niko do sada nije sproveo u Srbiji, iako su bile nužne.

Ključ dalje borbe za ublažavanje efekata krize leži u monetarnoj politici.

Bilo je kritika u javnosti da je prvi paket s kojim je vlada reagovala na krizu više okrenut građanima nego privredi. Ima procena iz poslovnih krugova da bi kriza u septembru mogla da dostigne vrhunac. Šta je odgovor vlade na tu opasnost?

Aranžmanom sa MMF-om obezbedićemo spoljnu likvidnost zemlje i stabilnost dinara. Predstoji nam borba za radna mesta i unutrašnju likvidnost privrede.

Imamo nameru da dodatno pojeftinimo stimulativni paket vlade namenjen privredi, tako što ćemo u saradnji sa Narodnom bankom i poslovnim bankama oboriti kamatne stope i učiniti jeftinije kredite širem broju preduzeća.

Što se tiče likvidnosti, za privredu je nužno obaranje kamatnih stopa, a mehanizam selekcije ko dobija kredit i dalje mora biti kod poslovnih banaka jer one najbolje znaju da ocene rizik.

Treba samo oboriti kamatne stope i pojeftiniti kredite kako bi pojeftinili troškovi proizvodnje. U maju krećemo sa dinarskim kreditima privredi za likvidnost. Trenutna realna novčana masa u Srbiji je neverovatno niska i iznosi 2,16 milijardi evra, što je nivo novčane mase iz 2005. godine. Dakle, trebalo bi, odgovarajućom dinamikom, upumpati novac u sistem, što rade sve druge zemlje.

Prva asocijacija za upumpavanje jeste inflacija kao rezultat?

Inflacija se ne može dogoditi jer će se ta operacija obaviti na neinflatoran način, kroz smanjenje kamatnih stopa. Moja očekivanja su da će, zbog zamrznutih plata u javnom sektoru, zamrzavanja i smanjivanja zarada i u privatnom sektoru, odnosno generalno zbog smanjene kupovne moći stanovništva, pre ili kasnije, doći do obaranja cena. Očekujem da će se to dogoditi tokom ili nakon leta. Dakle, država neće podizati svoje cene koje kontroliše. Neće biti poskupljenja struje, a menjaće se samo cene na koje utiče svetsko tržište, poput benzina.

Ima li procena koliko u sistem može da se upumpa dinara?

Kad smo imali visok privredni rast, novčana masa je bila preko tri milijarde evra. Verovatno nam u uslovima krize ne treba tolika novčana masa, ali sigurno je da smo došli na nivo koji bi mogao da postane kontraproduktivan. Nije slučajno da su Američke federalne rezerve smanjile na istorijski najniži nivo svoju referentnu kamatnu stopu. To isto su uradili i Britanci i Evropska centralna banka. Mišljenja sam da bi to trebalo da uradi i Narodna banka Srbije, i dobro je što je krenula tim putem. S druge strane, to mora da se radi postepeno. Jer kod nas je inflacija još uvek relativno visoka. Takođe, bilo bi dobro da se u uslovima krize oslobodi i jedan deo obavezne rezerve poslovnim bankama, posebno za finansiranje likvidnosti namenjene izvoznicima, kao i za investicije u stanogradnju i putnu privredu. Na taj način ćemo obezbediti dodatni novac za kreditiranje privrede i građana.

Dakle, bilo bi dobro za privredu da centralna banka postepeno nastavi sa snižavanjem svoje kamatne stope, jer imamo veliku opasnost privredne depresije.

Primera radi, referentna kamatna stopa naše Centralne banke posle ovog obaranja je, najmanje, šest puta veća od osnovne kamate Evropske centralne banke. Razumem oprez guvernera u ovom trenutku, ali definitivno postoji i prostor i potreba za daljim popuštanjem monetarne politike.

Da li sve zavisi samo od centralne banke?

Na ublažavanju negativnih efekata krize zajedno rade vlada i NBS. Ministarstvo finansija, nakon rebalansa, mora pedantno da realizuje budžet. To znači da sva državna plaćanja moraju da budu u roku, ne sme da bude nikakvih kašnjenja kako se ne bi dodatno generisala nelikvidnost u sistemu. Dakle, po mom mišljenju, model za borbu protiv nelikvidnosti jeste redovno izvršavanje sada smanjenih rashoda budžeta, posebno vezanih za infrastrukturne projekte, dalja relaksacija monetarne politike koja poboljšava likvidnost, a ne utiče na inflaciju i to sve treba da dovede do znatnog smanjivanja kamatnih stopa kod poslovnih banaka. Verujem da će krediti za likvidnost koji se sada odobravaju sa deviznom klauzulom od pet i po odsto na godišnjem nivou, od maja biti sniženi na oko četiri odsto.

Krenućemo i sa dinarskim kreditima koji su subvencionisani i kamatna stopa na te kredite morala bi da bude 11–12 odsto, a vremenom da se još snižava.

Da li će u međuvremenu biti sproveden projekat multilateralne kompenzacije, odnosno prebijanja dugova?

Napravili smo radnu grupu ministarstava finansija i ekonomije koja početkom maja treba da podnese izveštaj kako bismo znali u kom roku je moguće izvršiti kompenzaciju. Međutim, to nam nije glavna uzdanica u borbi protiv nelikvidnosti, naprotiv mislimo da treba da upumpamo što više jeftinih para privredi, na neinflatoran način, kako bismo ublažili nestašicu novca.

I drugi prioritet vlade – zapošljavanje naišao je na različita reagovanja javnosti?

Te mere treba da omoguće privatnom sektoru koji stvara novu vrednost da uposli kvalitetne mlade ljude, da ih godinu dana obučava, da oni steknu iskustvo i ostanu da rade ako se dokažu. Država je spremna da sve to plati jer želi da pomogne privatnom sektoru, kao i mladim školovanim ljudima. Uveren sam da ćemo tim merama ublažiti negativne efekte na tržištu rada, i to važi samo za privatni sektor.

Šta se još očekuje u vašingtonskim razgovorima sa zvaničnicima MMF-a i Svetske banke?

Razgovaraćemo o ubrzavanju procedure za odobravanje kredita za finansiranje radova na infrastrukturi.

Ali, mi ne koristimo pare koji su nam oni već odobrili?

Zato što vlada ranije nije imala kapacitet da sve to iskoristi jer je bila rasuta na više manjih projekata. Sada je strategija da se koncentrišemo samo na velike strateški važne projekte.

Ima li vlada sada kapacitet da usisa milijardu evra traženog kredita za Koridor 10?

Ima, jer je to sada jedini projekat.

Drugo, tražićemo da se znatno proširi obim kreditiranja za naredne godine. Ideja je da dobijemo daleko više novca od postojećeg trogodišnjeg aranžmana koji trenutno imamo sa Svetskom bankom u iznosu od 600 miliona dolara, zato što je to jeftin novac, sa godišnjom kamatom od 1,5 odsto.

Na koliko?

Šta ću reći u Vašingtonu ako sada vama kažem.

Šta mislite, kako će privreda reagovati na nove mere?

Svakodnevno sam u kontaktu sa privrednicima. Ubeđen sam da će oni podržati ovaj paket. Svesni smo da bi bilo idealno da paralelno sa ovim merama idemo i na smanjivanje nekih poreza, pre svih na zarade, odnosno povećanje dela zarade koji se ne oporezuje. Ali, smanjivanje poreza nažalost je uslovljeno mogućnostima budžeta. Kada izađemo iz krize prvo bi trebalo smanjiti porez na zarade, ali to mora da sačeka bolja vremena.



Nova ravnoteža

I ako privreda dobije sav taj novac i proizvede robu, gde će to prodati s obzirom da je izvoz veoma slab?

Tako je. Moje je očekivanje da će zbog pada tražnje pre svega na evropskom tržištu, nivo izvoza naše privrede u ovoj godini biti na nivou 2007. To pokazuju i podaci za prvi kvartal.

U čitavom svetu, pa i Srbiji, polako se uspostavlja nova ravnoteža. Ona podrazumeva svođenje javne potrošnje na manje okvire, usklađivanje obima realne novčane mase sa realnim potrebama privrede da proizvede nešto što se može prodati. Potrebno je neko vreme da se ti parametri usklade. Dok se ne napravi nova ravnoteža, vlada i centralna banka moraju da reaguju i usavršavaju mere koje se primenjuju. Nema uspeha ukoliko nisu dobro koordinirane mere vlade i centralne banke. Jedni bez drugih ne možemo i toga smo svesni.



Državi treba 1,4 milijarde evra

Guverner je izjavio da državi treba još jedan zajam od milijardu evra?

Guverner je mislio na finansiranje dogovorenog budžetskog deficita i verovatno je mislio na tu sumu. Deficit se neće u potpunosti finansirati kreditima iz inostranstva. Jedan deo će se pokriti zaduživanjem na domaćem tržištu kapitala, izdavanjem obveznica Trezora. Samo u ovom mesecu, Trezor je na taj način prikupio šest milijardi dinara.

Planirano je da se od poslovnih banaka zatraži kredit do 500 miliona evra za pokriće budžetskog deficita, a ostalo su projektni zajmovi Svetske banke, Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj za finansiranje infrastrukturnih projekata.

Dakle, Srbija ove godine mora da ima milijardu evra za pokriće budžetskog deficita i još oko 400 milijardi za pokrivanje javnog duga. Mi već sada imamo određena sredstva u rezervi i uz kredite komercijalnih banaka, zaduživanjem na domaćem finansijskom tržištu i nešto privatizacionih prihoda uspećemo da isfinansiramo ovogodišnji budžetski deficit.



Država građevinarima duguje 600 miliona evra

Kako bi se obezbedilo normalno funkcionisanje građevinskih firmi u Srbiji, potrebno je da javna preduzeća izmire svoja dugovanja prema njima, zaključak je jučerašnje sednice Udruženja za građevinarstvo Privredne komore Srbije održane na 35. Međunarodnom sajmu građevinarstva koji se održava u Beogradu


Prema rečima sekretara Udruženja za građevinarstvo PKS Gorana Rodića, javna preduzeća i drugi budžetski korisnici duguju domaćim građevinskim kompanijama oko 600 miliona evra. To su dugovanja za izvedene, a nenaplaćene radove iz prošle godine, ali i perioda pre toga, naglasio je Rodić i istakao da su na sva ta potraživanja građevinske firme već platile porez.

- Nelikvidnost građevinskih kompanija je velika. Iako mnoge firme pozitivno posluju, zbog dugovanja su im blokirani računi. Ukoliko se hitno ne izmire dugovanja i država ne preduzme mere da pomogne građevinskoj industriji, može se desiti da u junu operativa stane sa radom. Prošle godine u Srbiji se ugasilo oko 2.000 građevinskih firmi, a bez posla je ostalo oko 20.000 radnika, što znači da investicije i izgradnja padaju znatno brže i više nego što se prikazuje - istakao je Rodić. Potpredsednik PKS Anđelko Kovačević je kazao da bi svi budžetski korisnici trebalo da svoja dugovanja prema građevinskoj industriji izmire do polovine ove godine. On smatra da bi preostali iznos od nenaplaćenih potraživanja trebalo iskoristiti za izmirivanje obaveza građevinskih firmi prema budžetskim korisnicima za poreze, doprinose i takse. Prema njegovim rečima, jedna od ključnih mera koje bi Vlada Srbije trebalo da usvoji je produženje rokova za plaćanja poreza, kao i da se PDV ne plaća na fakturisani, već na naplaćeni posao. Građevinari predlažu i da država smanji PDV sa 18 na četiri odsto na materijal koji se koristi u građevinarstvu, kako bi stanovi pojeftinili, a proizvodnja se povećala. Treba omogućiti i da domaća građevinska preduzeća za sve budžetski finasirane projekte u Srbiji imaju prednost za učešće na tenderima, dok bi realizaciju projekata koji se na tenderu dodele stranim kompanijama trebalo usloviti učešćem domaćih partnera od najmanje 60 odsto ukupne vrednosti posla. Da bi se domaćim građevinskim preduzećima olakšalo poslovanje, značajne infrastrukturne projekte trebalo bi deliti na manje celine kako bi se domaćim firmama omogućio lakši pristup poslu. Na skupu je rečeno i da građevinske kompanije Srbije treba da se okrenu zeljama u kojima su godinama bile prisutne, kao što su bivše sovjetske republike, Iran i Alžir, gde se planira gradnja milion stanova.



Sindikat putara traži isplatu duga

- Samostalni sindikat putara Srbije zatražio je juče od države da poštuje potpisani sporazum i putarima isplati dug od 20 milijardi dinara. Predsednica tog sindikata Sonja Vukanović izjavila je da su se tim sporazumom Putevi Srbije obavezali da dug isplate u roku od 60 dana, ali da nijedna odredba nije ispunjena, iako je rok istekao. „Tražimo da se sistemski reši pitanje putne privrede“, rekla je ona i dodala da se zbog nemogućnosti naplate potraživanja, putna preduzeća nalaze u teškoj situaciji. Kako je rekla, sindikat je već tražio sastanke sa nadležnima u Vladi Srbije, ali ih niko nije primio. Ona je kazala da su radnicima u putnoj privredi smanjene zarade, da je počelo i otpuštanje, pa da će ceo teret krize „u putnoj privredi platiti zaposleni“.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta