Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rejting agencije pod lupom

Agencije za određivanje kreditnog rejtinga, koje mnogi smatraju kouzročnicima globalne ekonomske krize, u Evropskoj uniji ubuduće očekuje znatno stroža kontrola od dosadašnje, na osnovu novih pravila za njihov rad koja je usvojio Evropski parlament u Strazburu


Za strožu kontrolu rada tih agencija glasalo je juče 569 evropskih parlamentaraca, protiv je bilo samo 47, dok su četiri poslanika bila uzdržana. Prethodno su se sa tim predlogom Evropske komisije saglasile i zemlje članice EU.

Za sektor rejting agencija, koje se bave vrednovanjem privrednih subjekata, ali i pojedinih država, kao i njihovim međusobnim upoređivanjem sa gledišta platežne sposobnosti, ovo će biti ogromne promene.

Novi zakonski propisi, od kojih Unija očekuje da povećaju poverenje u finansijska tržišta, trebalo bi, između ostalog, da prinude agencije na registraciju, što do sada nije bio slučaj, a pravila predviđaju i jačanje nadzora Brisela nad dodeljivanjem rejtinga, navele su svetske agencije.

Novina je i to što bi trebalo da bude formiran odbor sastavljen od predstavnika nadzornih organa u svih 27 članica EU. Time bi trebalo da se spreči većina slučajeva konflikta interesa u procesu rejtinga, kao i da se postigne veći kvalitet načina na koji agencije ustanovljavaju kreditne rejtinge.

Glavnim delom tog profitabilnog tržišta trenutno vladaju rejting agencije "Standard end Purs" (Standard & Poor's) i "Mudi" (Moody). Kada rejting agencije, čiji se godišnji promet procenjuje na oko 3,83 milijardi evra (pet milijardi dolara), budu htele da se registruju, što će na teritoriji Unije sada biti njihova obaveza kako bi uopšte mogle da posluju, moraće da se prijave Odboru za evropsku regulaciju hartija od vrednosti (CESR).

CESR će, potom, njihov zahtev predati pojedinim nacionalnim regulatorima koji će o njima odlučivati.

Ukoliko rejting neke finansijske institucije, ili druge organizacije izda agencija iz zemlje van EU, onda će to, da bi bilo punovažno, morati da odobre i agencije koje posluju u Uniji.

- Regulacija agencija bi trebalo značajno da poboljša transparentnost i kvalitet kreditnih rejtinga - izjavila je češka ambasadorka pri EU Milena Vicenova.

- Rejting agencije su lagale javnost kada se radi o vrednovanju pojedinih banaka - izjavio je za Češki radio evroposlanik iz te zemlje Miroslav Ransdorf.

- Time što se prešlo na vrednovanje dovoljnosti kapitala prema tome kako rejting agencije vide poziciju pojedinih banaka, zapravo se zaobilazila istinska, realna pozicija kapitala tih banaka - objasnio je on.

Za razliku od Ramsdorfa, neki evroposlanici smatraju da će se ovim novim propisima i tako stroga kontrola još više ojačati, iako dopuštaju mogućnost da se rejting agencije označe za saučesnike u začetku finansijske krize.

Oni ističu, međutim, da je veoma sporno da li je taj ceo problem nastao na finansijskim tržištima lošom ili malom regulacijom.

Trenutno je poslovanje rejting agencija regulisano više principom "samoregulacije", a rukovode se, pre svega, etičkim kodeksom koji je u prošlosti izradila Međunarodna organizacija komisija za hartije od vrednosti (IOSCO), navode agencije.

EU, međutim, to ne smatra dovoljnim i odgovarajućim i zbog toga je odlučila da uvede strožu kontrolu.

U nova pravila za rad rejting agencija spada, između ostalog, i to da ne smeju da obavljaju savetodavne usluge, zatim da ne smeju da vrednuju finansijske izvore, ukoliko ne budu imali dovoljno kvalitetne i temeljne informacije.

Takođe će, kako se navodi, morati da obznane modele, metodologiju i osnovne pretpostavke na osnovu kojih proizilazi proces vrednovanja, a biće i u obavezi da objavljuju i godišnje izveštaje o transparentnosti. Moraće, na primer, da uvode i interne mehanizme kontrole svih rejting vrednovanja.

Rejting agencije, među kojima su i svetski poznate "Mudi" i "Standard i Purs", suočene su sa kritikama ekonomista širom sveta da su u prošlosti podcenile rizik u vezi sa ogromnim obimom hipotekarnih kredita koji su banke obezbeđivale svojim klijentima i da na to nisu upozorile investitore.

Upravo je masovna podrška davanju takozvanih rizičnih, odnosno loših hipoteka u SAD, i započela finansijsku, a potom i svetsku privrednu krizu, a finansijskim i drugim institucijama prouzrokovala ogromne gubitke, ukazuju analitičari.



Rejting agencije pod lupom

Agencije za određivanje kreditnog rejtinga, koje mnogi smatraju kouzročnicima globalne ekonomske krize, u Evropskoj uniji ubuduće očekuje znatno stroža kontrola od dosadašnje, na osnovu novih pravila za njihov rad koja je usvojio Evropski parlament u Strazburu


Za strožu kontrolu rada tih agencija glasalo je juče 569 evropskih parlamentaraca, protiv je bilo samo 47, dok su četiri poslanika bila uzdržana. Prethodno su se sa tim predlogom Evropske komisije saglasile i zemlje članice EU.

Za sektor rejting agencija, koje se bave vrednovanjem privrednih subjekata, ali i pojedinih država, kao i njihovim međusobnim upoređivanjem sa gledišta platežne sposobnosti, ovo će biti ogromne promene.

Novi zakonski propisi, od kojih Unija očekuje da povećaju poverenje u finansijska tržišta, trebalo bi, između ostalog, da prinude agencije na registraciju, što do sada nije bio slučaj, a pravila predviđaju i jačanje nadzora Brisela nad dodeljivanjem rejtinga, navele su svetske agencije.

Novina je i to što bi trebalo da bude formiran odbor sastavljen od predstavnika nadzornih organa u svih 27 članica EU. Time bi trebalo da se spreči većina slučajeva konflikta interesa u procesu rejtinga, kao i da se postigne veći kvalitet načina na koji agencije ustanovljavaju kreditne rejtinge.

Glavnim delom tog profitabilnog tržišta trenutno vladaju rejting agencije "Standard end Purs" (Standard & Poor's) i "Mudi" (Moody). Kada rejting agencije, čiji se godišnji promet procenjuje na oko 3,83 milijardi evra (pet milijardi dolara), budu htele da se registruju, što će na teritoriji Unije sada biti njihova obaveza kako bi uopšte mogle da posluju, moraće da se prijave Odboru za evropsku regulaciju hartija od vrednosti (CESR).

CESR će, potom, njihov zahtev predati pojedinim nacionalnim regulatorima koji će o njima odlučivati.

Ukoliko rejting neke finansijske institucije, ili druge organizacije izda agencija iz zemlje van EU, onda će to, da bi bilo punovažno, morati da odobre i agencije koje posluju u Uniji.

- Regulacija agencija bi trebalo značajno da poboljša transparentnost i kvalitet kreditnih rejtinga - izjavila je češka ambasadorka pri EU Milena Vicenova.

- Rejting agencije su lagale javnost kada se radi o vrednovanju pojedinih banaka - izjavio je za Češki radio evroposlanik iz te zemlje Miroslav Ransdorf.

- Time što se prešlo na vrednovanje dovoljnosti kapitala prema tome kako rejting agencije vide poziciju pojedinih banaka, zapravo se zaobilazila istinska, realna pozicija kapitala tih banaka - objasnio je on.

Za razliku od Ramsdorfa, neki evroposlanici smatraju da će se ovim novim propisima i tako stroga kontrola još više ojačati, iako dopuštaju mogućnost da se rejting agencije označe za saučesnike u začetku finansijske krize.

Oni ističu, međutim, da je veoma sporno da li je taj ceo problem nastao na finansijskim tržištima lošom ili malom regulacijom.

Trenutno je poslovanje rejting agencija regulisano više principom "samoregulacije", a rukovode se, pre svega, etičkim kodeksom koji je u prošlosti izradila Međunarodna organizacija komisija za hartije od vrednosti (IOSCO), navode agencije.

EU, međutim, to ne smatra dovoljnim i odgovarajućim i zbog toga je odlučila da uvede strožu kontrolu.

U nova pravila za rad rejting agencija spada, između ostalog, i to da ne smeju da obavljaju savetodavne usluge, zatim da ne smeju da vrednuju finansijske izvore, ukoliko ne budu imali dovoljno kvalitetne i temeljne informacije.

Takođe će, kako se navodi, morati da obznane modele, metodologiju i osnovne pretpostavke na osnovu kojih proizilazi proces vrednovanja, a biće i u obavezi da objavljuju i godišnje izveštaje o transparentnosti. Moraće, na primer, da uvode i interne mehanizme kontrole svih rejting vrednovanja.

Rejting agencije, među kojima su i svetski poznate "Mudi" i "Standard i Purs", suočene su sa kritikama ekonomista širom sveta da su u prošlosti podcenile rizik u vezi sa ogromnim obimom hipotekarnih kredita koji su banke obezbeđivale svojim klijentima i da na to nisu upozorile investitore.

Upravo je masovna podrška davanju takozvanih rizičnih, odnosno loših hipoteka u SAD, i započela finansijsku, a potom i svetsku privrednu krizu, a finansijskim i drugim institucijama prouzrokovala ogromne gubitke, ukazuju analitičari.



Evro u ponedeljak jači za 0,36%

Dinar će u ponedeljak 27. aprila oslabiti 0,36 odsto prema evru i zvanični srednji kurs biće 94,5135 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije (NBS)


Prema srednjem kursu NBS, evro će vredeti 33 pare više nego u petak kada je zvanični srednji kurs bio 94,1782 dinara za evro.

Narodna banka Srbije od 25. februara nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu, na kojem se formira kurs dinara. Od početka godine je na tom tržištu prodala 551,4 miliona evra, od čega 175,1 milion evra u februaru.

Dinar je ove godine bio najslabiji 28. januara, kada je kurs bio 96,34 dinara za evro. Najjači je bio prvog radnog dana u godini, 5. januara, kada je srednji kurs bio 89,54 dinara za evro.



Devize će ostati u zemlji
Do kraja iduće nedelje, kada je rok za izjašnjavanje, biće poznat stav banaka sa većinskim stranim vlasništvom da li će prihvatiti predlog Narodne banke Srbije da ne smanjuju obim kreditiranja. Za uzvrat dobiće niz olakšica koje bi se delimično odnosile i na uslove kreditiranja građana. Bankari blagonaklono gledaju na predložene mere centralne banke

Radovan Jelašić, guverner NBS, rekao je da očekuje da će sve banke učestvovati u programu, a da će konačna lista biti objavljena u izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda. Do danas, najveći broj banaka oglasio se pozitivno, a nijedna od njih nije odbila učešće.

Hronologija događaja počela je 27. marta u Beču, gde je održan sastanak guvernera NBS i predstavnika 10 banaka sa većinskim stranim vlasništvom u Srbiji, a pod pokroviteljstvom Međunarodnog monetarnog fonda. Na njemu je dogovoreno da banke neće povlačiti novac iz Srbije. Prošle nedelje, ponovo je održan sastanak koji je proširen sa još deset banaka, tako da je sada uključeno dvadesetak banaka sa stranim vlasništvom. Njihov razgovor je usledio posle bečkog dogovora koji podrazumeva da centralna banka pripremi posebne mere.
NBS je zatražila od banaka da zadrže obim kreditiranja iz decembra prošle godine. Takođe, centralna banka ponudiće bankama olakšice i ukoliko prihvate da klijentima omoguće da kredite uzete u stranoj valuti zamene u dinarske, kao i da izmene uslove otplate kod postojećih kredita (produženje rokova otplate).
Povoljnosti, između ostalog, obuhvataju da se bankama ponude dinarski krediti s rokom dospeća od godinu dana, kao i da budu oslobođene plaćanja obavezne devizne rezerve za depozite i kredite iz inostranstva. Zapravo, banke se motivišu da više ulažu novca za kreditiranje građana i privrede Srbije.
Osim toga, bankama će biti omogućeno da za regulatorne potrebe u kapital uključe obaveze plaćanja prema inostranstvu do visine od 75 odsto osnovnog kapitala.
Banke koje prihvate uslove centralne banke moći će i da kašnjenje u naplati potraživanja klasifikuju prema naknadno ugovorenom datumu dospeća i da pokazatelj deviznog rizika povećaju sa 10 odsto na 20 odsto kapitala. Suština ovih mera je da se obezbedi stalan izvor za kreditiranje, zatim da se devizno tržište stabilizuje i, što je naročito važno, da se smanji odliv deviza iz zemlje.
- Svesni smo da je u interesu i banaka i Srbije da se očuva kreditna izloženost banaka prema Srbiji. U tom smislu pozdravljamo inicijativu NBS u pogledu posebnih mera podrške koje su iznete na sastanku banaka sa NBS. Naša banka će pažljivo razmotriti odgovarajuće nacrte odluka, dostaviti svoje komentare i aktivno učestvovati u dijalogu sa NBS u cilju poboljšanja celokupnog programa - kaže za „Blic” Zoran Petrović, zamenik predsednika Izvršnog odbora „Rajfajzen banke”.
I Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora „Erste banke”, smatra da je ponuđena platforma pozitivna i za Srbiju i za banke. Kako kaže, srpska ekonomija u ovoj godini neće morati da vrati 4,5 milijardi evra, a banke će za uzvrat dobijati mogućnost dodatne dinarske likvidnosti od NBS, kao i mogućnost kratkoročne zaloge viška dinarske likvidnosti zarad dobijanja evra.
- Jedino na čemu će morati da se poradi jeste pomoć preduzećima koja su već u blokadi, kroz državne garancije i multilateralne kompenzacije. A tu je i NBS da kroz svoje mere pomogne, kao i da kontroliše da se druge banke, koje nisu potpisnice sporazuma, ne ponašaju netržišno - ukazuje Carić.
 
 

Koraci

Do 26. aprila banke imaju rok da daju komentare
Do 30. aprila banke koje učestvuju u programu potpisuju pisma o preuzimanju obaveza
Do 10. maja krajnji rok za potpisivanje pisma o preuzimanju obaveza
Druga polovina maja - početak primene
 

Olakšice za građane

Mogućnost prebacivanja kredita u stranoj valuti u dinarske (na taj način građani nemaju više valutni rizik, odnosno da će kada dinar slabi, rata u evrima u dinarskoj protivvrednosti biti veća)
Mogućnost da se onim klijentima koji ne kasne u otplati rata produži rok otplate za najmanje 12 meseci ili minimum 20 odsto preostalog roka otplate
 


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta