Na tender za Horgoš-Novi Sad stiglo 15 prijava Na tender za izgradnju 20 kilometara levog pravca autoputa od Horgoša do Novog Sada prijavilo se 15 kompanija, potvrđeno je u Ministarstvu za infrastrukturu Srbije. Među prijavljenima ima i srpskih i inostranih ponuđača, a ponude su otvorene u ponedeljak, 27. aprila, navode u Ministarstvu. Prema uslovima tendera, odluka o izboru ponuđača trebalo bi da bude doneta najkasnije za dve sedmice
Ministarka za Nacionalni investicioni plan (NIP) Verica Kalanović kazala je danas da zbog rebalansa srpskog budžeta neće biti smanjeno finansiranje izgradnje Koridora 10. Za Koridor 10 iz NIP-a je predviđeno 2,2 milijarde dinara, kao i 31,5 miliona dinara iz interventnih sredstava za završetak glavnog projekta od 20 kilometara od Horgoša do Novog Sada. Deonica autoputa na saobraćajnom koridoru 10 od Novog Sada do Horgoša dugačka je 106 kilometara. Tender za izgradnju raspisan je 3. aprila, a prema navodima iz Ministarstva infrastrukture, planirano je da radovi počnu početkom maja, dok bi krajem novembra ta deonica trebalo da bude puštena u saobraćaj.
Jelašić: Hitno realizovati ino-kredite Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić upozorio je da je neophodno hitno realizovati kredite koje su Srbiji već odobrile međunarodne finansijske institucije
- Najveći ekonomski izazovi u predstojećem periodu u Srbiji će biti pad privredne aktivnosti, niža zaposlenost, manji prihodi od PDV-a, carina i akciza, a to bi moglo da dovede do smanjenja prihoda u budžetu - rekao je Jelašić.
On je objasnio da se silazna spirala ekonomske aktivnosti u Srbiji može zaustaviti samo ukoliko se hitno realizuju već odobreni zajmovi (Svetske banke, EBRD, EIB) za infrastrukturu i ostale projekte i započne realizacija projekata.
- Građevinska sezona je već počela i ako se, bukvalno za nekoliko dana, ne obezbede preduslovi za korišćenje tih sredstava, bojim se da može biti premalo i prekasno, imajući u vidu sadašnji trend smanjivanja privredne aktivnosti - upozorio je guverner NBS.
Odgovarajući na pitanje da li je zaduživanje u inostranstvu krajnja varijanta za dopunu prihoda u budžetu, Jelašić je rekao da manjak u budžetu može privremeno da se dopuni zaduživanjem kod Svetske banke i EU.
- Ali, to je samo "gašenje požara" i nije dugoročno održivo - upozorio je Jelašić.
Pošto Srbija u ovom momentu traži slobodan kapital u inostranstvu za svoje projekte, po povoljnim uslovima, Jelašić smatra da tu "nema velike mudrosti" jer novac treba uzeti tamo gde je jeftiniji i gde su uslovi bolji. Značajan deo sredstava, koja obezbeđuju Svetska banka i EU, idu u budžet Srbije i to su sredstva dobijena pod veoma povoljnim uslovima, podsetio je on.
- Na srednji i dugi rok bilo bi fiskalno neodgovorno da se traže značajne sume novca radi "krpljenja" budžeta, jer sve što ide u budžet jednako je potrošnji - upozorio je Jelašić.
- Jedno je tražiti novac za budžet, a drugo za određene projekte - rekao je, komentarišući zalaganje nekih domaćih političara da se zbog krize krediti zatraže direktno od nekih država, kao što su Rusija i Kina, a ne od međunarodnih finansijskih organizacija. Ukoliko uzimanje kredita od drugih kreditora znači investicije u određene projekte, onda je takva mogućnost svakako dobrodošla, mada treba znati da kod svih tih kredita, pored ekonomskih, postoje i politički uslovi, predočio je guverner NBS.
- Pri tome, Svetska banka isplatu svojih tranši vezuje i za određene strukturne reforme, pa je tako ujedno obezbeđen i nastavak tranzicionih procesa - podsetio je on.
Komentarišući ocene u domaćoj javnosti da bi dinarsku novčanu masu trebalo povećati sa sadašnjih 2,3 milijarde evra na više od tri milijarde evra, guverner NBS je upozorio da bi u periodu smanjene privredne aktivnosti povećanje novčane mase značilo samo pritisak na inflaciju i kurs.
- Dinarska novčana masa se konstantno povećavala kao rezultat privrednog rasta koji smo imali u prethodnim godinama i paralelno s tim zbog procesa deevrizacije, odnosno zbog povratka dinaru, ali je pod uticajem svetske ekonomske kriza taj proces očito sada zaustavljen - objasnio je Jelašić.
Guverner je naveo da se značajna količina dinara trenutno nalazi u hartijama od vrednosti NBS i trezorskim zapisima države, što je potvrda da likvidnosti ima, naglašavajući da problem nije u tome što nema dinara, nego pre svega u tome što su neke banke manje sklone kreditiranju nego ranije.
Narodna banka je već najavila da je, u okviru "Bečke inicijative", spremna da obezbedi dodatnu likvidnost bankarskom sektoru, ali na osnovu adekvatne zaloge, u vidu zapisa Republike Srbije i eventualno od vrednosnih papira NBS, o čemu se još razmišlja, i hipotekarnih kredita, rekao je guverner centralne banke.
- Naglašavam, međutim, da je glavni problem Srbije, kao uostalom i drugih zemalja, da ubedi banke da se ponovo aktivnije okrenu kreditiranju - dodao je on.
U odgovoru na pitanje da li bi u narednom periodu trebalo smanjivati obaveznu rezervu banaka, Jelašić je rekao da bi smanjenje obavezne rezerve rezultiralo i smanjenjem deviznih rezervi, kao i smanjenjem stabilnosti finansijskog sektora, i dodao da bi ta mera istovremeno dovela do neznatnog smanjenja cene kredita. On je dodao da bi NBS odavno smanjila obaveznu rezervu banaka da je cena kredita, odnosno niže kamate, isključivo i jedino rešenje za ekonomske probleme Srbije.
- Problemi srpske ekonomije su, nažalost, mnogo kompleksniji i odnose se na smanjenje izvozne tražnje uz redukciju domaće tražnje, na činjenicu da se veliki broj preduzeća kratkoročno finansirao i da nužne strukturne reforme nismo sprovodili u dobrim ekonomskim vremenima - podsetio je guverner NBS.
- Shvatam kao priznanje za dosadašnji rad to što sada svi dolaze kod NBS, kao jedine institucije koja je radila kontraciklično, odnosno, koja je bila restriktivna upravo u dobrim vremenima. Narodna banka sada relaksira monetarnu politiku u skladu sa smanjivanjem inflacije, ali sve što radimo, radimo oprezno i na osnovu realnih ekonomskih kretanja - poručio je Jelašić. Pad inflacije do kraja godine Jelašić je ocenio da će inflacija do kraja godine biti značajno smanjena i izrazio očekivanje da će referentna kamatna stopa takođe pasti.
- Taj trend mogu delimično da poremete samo kretanja cena naftnih derivata, valutne promene, kao i jednokratni rast akciza, ali se sam trend smanjivanja inflacije neće promeniti - rekao je guverner NBS, napominjući da bi do smanjenja inflacije trebalo da dođe imajući u vidu mere koje će biti preduzete kao deo aranžmana sa MMF, poput zamrzavanja zarada u javnom sektoru i penzija do 2010. i smanjenja rashoda države, činjenice da obim kredita banaka ostaje nepromenjen, zatim niži obim stranih direktnih investicija i znatno smanjen obim zaduživanja u inostranstvu.
Jelašić smatra da treba očekivati i dalji pad referentne kamatne stope NBS sa sadašnjih 14 odsto i napominje da će brzina i obim smanjenja zavisiti od inflatornih očekivanja, a delimično i od daljeg kretanja kursa dinara prema evru.
- NBS ne targetira referentnu kamatnu stopu, nego isključivo rast potrošačkih cena, koji je za ovu godinu predviđen na nivou od osam, plus-minus dva odsto - podsetio je on.
EBRD suvlasnik „Viktorija grupe” Dokapitalizacijom od 40 miliona evra, Evropska banka za obnovu i razvoj postala vlasnik 24 odsto akcija najveće srpske poljoprivredne kompanije. – Proizvodnja hrane, idealna je šansa za Srbiju, ističu u EBRD
Evropa ulaže u srpsku poljoprivredu: jučerašnje potpisivanje ugovora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uložila je 40 miliona evra u „Viktorija grupu”, najveću srpsku privatnu poljoprivrednu kompaniju. Reč je o dokapitalizaciji koja bi trebalo da utiče na poboljšanje poslovanja firme i na dalji razvoj poljoprivrede u Srbiji.
Ova finansijska injekcija, prema rečima Zorana Mitrovića, člana Upravnog odbora „Viktorija grupe”, predstavlja drugu po veličini investiciju EBRD-a u kapital u Srbiji. Prva je evropskim bankarima donela 25 odsto udela u Komercijalnoj banci 2006. godine.
– Novac koji smo dobili obezbediće stabilnu bazu daljeg razvoja preduzeća od koga, inače, živi više od 20.000 ljudi. Pregovori sa EBRD-om nisu bili laki, ali smo na kraju ipak postigli dogovor i na ovaj način pokazujemo da je i u vreme ekonomske krize moguće razmišljati o daljem razvoju – istakao je Mitrović posle jučerašnjeg potpisivanja ugovora sa EBRD-om.
On je napomenuo i da će Evropska banka za obnovu i razvoj postati vlasnik 24 odsto akcija „Viktorija grupe”, u čijem sastavu posluje sedam preduzeća, od kojih je najpoznatije „Sojaprotein” iz Bečeja.
Za EBRD ova investicija je logični nastavak saradnje sa „Viktorija grupom”, kojoj je pre tri godine odobrila kredit od 10 miliona evra, naglasio je Žil Metetal, direktor za agrobiznis Evropske banke za obnovu i razvoj. On je istakao i da ta banka razmatra slične projekte sa još nekim srpskim preduzećima, ali nije precizirao o kojim firmama je reč.
– Poljoprivreda, pre svega proizvodnja hrane, idealna je šansa za Srbiju i zbog toga smo odlučili da uložimo novac u „Viktorija grupu”, koja je jedna od najboljih agrobiznis kompanija na zapadnom Balkanu, kao i potencijalni regionalni lider. Veoma nam je važno da investiramo u privatni sektor, iako i sa Ministarstvom poljoprivrede imamo veoma ozbiljne planove – rekao je Metetal.
On je naglasio i da će uloženih 40 miliona evra unaprediti finansijsko izveštavanje i korporativno upravljanje kompanijom, kao i da će EBRD ubuduće biti zastupljen u Nadzornom odboru „Viktorija grupe”.
Preduzeća članice ove grupe bave se, između ostalog, i proizvodnjom pesticida, semena, mineralnih đubriva, stočne hrane, a poseduju i veterinarske stanice, sušare, kao i fabriku za proizvodnju biodizela koja, doduše, još nije počela da radi.
Prodati zapisi u vrednosti tri milijarde dinara Na poslednjoj aukciji tromesečnih državnih hartija od vrednosti Uprave za trezor, prodata je celokupna emisija od 300.000 državnih zapisa, ukupne vrednosti tri milijarde dinara, saopštila je Uprava za trezor Ministarstva finansija
Zapisi su prodati po godišnjoj kamatnoj stopi od 15,8 odsto, a za naplatu dospevaju 28. jula.
To je bila 12. ovogodišnja redovna aukcija državnih zapisa, a sledeća je zakazana za 5. maj.
U aprilu je Uprava za trezor prodala sve ponuđene zapise u ukupnoj vrednosti od 15 milijardi dinara. Pored redovnih, bila je organizovana i jedna vanredna aukcija tih kratkoročnih hartija od vrednosti.
- Rezultati aukcija ukazuju da udruženi mehanizmi koje koriste Vlada Srbije, Ministarstvo finansija i Narodna banka za stabilizaciju i razvoj domaćeg finansijskog tržišta imaju veoma pozitivan efekat - ocenio je direktor Uprave za trezor Ivan Maričić.
- Državni zapisi su najsigurniji vid ulaganja, pogotovo u vreme kad se očekuju štetni efekti svetske ekonomske krize - ocenio je on.
Maričić je dodao da od stabilne prodaje zapisa, pored investitora i finansijskog tržišta, višestruku korist ima i država, jer je to vid finansiranja koji nije izložen deviznom riziku.
Dodatna pomoć Svetske banke od 300 miliona dolara nije bezuslovna Reforme određuju priliv novca
Budžet Srbije može da računa na dodatnu podršku Svetske banke u iznosu od 300 miliona dolara, ali treba podsetiti da pomoć neće biti bezuslovna već predviđa sprovođenje niza reformi na koje su se čelnici Vlade obavezali kada su tražili ta sredstva. Od tempa reformi zavisiće i brzina povlačenja novca, saznaje Danas u Kancelariji Svetske banke u Beogradu
Odobravanje dodatnih sredstava predstavlja povećanje iznosa od 600 miliona dolara koliko je Svetska banka namenila Srbiji u periodu od 2008. do 2011. godine na osnovu dogovorene Strategije partnerstva. Od ukupno 900 miliona dolara, polovinu sredstava (oko 450 miliona) naša zemlja dobiće kroz tzv. divelopment polisi lending ili pozajmice za sprovođenje razvojnih mera odnosno kao podršku sprovođenju reformi. „U ovom konkretnom slučaju 300 miliona dolara biće odobreno kao podrška reformama u oblasti uslova poslovanja, socijalne politike, efikasnije administracije i efikasnijeg korišćenja budžetskih sredstava. Procedura za dobijanje sredstava nalaže da se tokom pregovora precizira koje će reforme Vlada sprovesti i tek kada su ispunjeni zacrtani ciljevi, Svetska banka pušta novac koji odlazi direktno u budžet. Vlada Srbije taj novac može da koristi za šta god hoće, ali je uslov da sprovede dogovorene reforme“, napominju u Kancelariji SB.
Vlada Srbije planira da 450 miliona dolara iskoristi za pokrivanje budžetskog deficita od čega bi 300 miliona povukla već ove godine, a preostalih 150 miliona naredne. Kako objašnjavaju u kancelariji Svetske banke, nema preciznog plana povlačenja sredstava u određenim vremenskim razmacima već sve zavisi od sprovođenja reformi. To znači da će Vlada morati da bude veoma brza u realizaciji postavljenih ciljeva. Takođe, ukupni iznos od 450 miliona dolara biće povlačen kroz više kredita koji u ovakvim situacijama u proseku iznose od 50 do 100 miliona dolara. „Za svaki od tih kredita ponaosob se pregovara i za svaki se posebno dogovara rok otplate i kamata. Svetska banka pozajmice odobrava po kamati koja se dobija dodavanjem fiksne kamate na LIBOR. Fiksni deo kamate zavisi od ročnosti kredita i za pozajmice sa rokom otplate dužim od 20 godina iznosi 1,45 odsto, dok je niža kod kredita sa bržom otplatom. U svakom slučaju, to su najjeftinija sredstva koja Srbija u ovom trenutku može da dobije“, ističu u kancelariji Svetske banke. Inače, kako je saopštilo Ministarstvo ekonomije, kredit od 300 miliona dolara Srbija će otplaćivati 30 godina, sa grejs periodom od pet godina i po kamati od oko 2,5 odsto na godišnjem nivou. Osim 450 miliona dolara za podršku budžetu, Srbija će u okviru Strategije partnerstva moći da povuče i 388 miliona dolara za izgradnju Koridora 10 (ukoliko bord direktora SB u junu odobri taj kredit). Delegacija naše zemlje u Vašingtonu tražila je od Svetske banke da ubrza tenderske procedure kako bi taj novac bio što pre iskorišćen. U beogradskoj kancelariji ove institucije nisu mogli da nam kažu da li je skraćenje procedura moguće, ali potvrđuju da u proseku traju između šest i osam meseci. Ipak, u Svetskoj banci ističu da će zahtev Vlade biti razmotren jer ta institucija smatra da su sredstva za Koridor 10 veoma važna za stimulisanje privredne aktivnosti. Preostalih 60 miliona dolara Srbija će moći da upotrebi na projekat reformi u zdravstvu (13,5 miliona), kao i na projekat za poboljšanje usluga na lokalnom nivou u oblasti školstva, zdravstva i socijalne zaštite (46,4 miliona dolara), koje je SB odobrila u martu. Kako je ranije saopšteno, Svetska banka je pre zaključivanja Strategije partnerstva našoj zemlji već pomogla sa oko 740 miliona dolara putem povoljnih kredita. Prema podacima Ministarstva finansija, za podršku budžetu Srbija je od SB dobila 369,6 miliona dolara kroz šest tzv. „mekih“ kredita, uglavnom u periodu od 2002. do 2005. godine.
|