Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Odobreno 254 miliona evra subvencionisanih kredita

Ministarstvo ekonomije Srbije (www.merr.gov.rs) saopštilo je danas da su poslovne banke za dva meseca odobrile 254 miliona evra subvencionisanih kredita



Kako se precizira, kroz program mera Vlade Srbije za ublažavanje efekata svetske ekonomske krize do 28. aprila realizovano je 240 miliona evra kredita za likvidnost, jedan milion evra za investicione kredite i oko 13 miliona evra potrošačkih kredita.

Banke su do sada dobile zahteve za oko 603 miliona evra kredita, od čega su za likvidnost primljeni zahtevi u vrednosti oko 553 miliona evra, za investicione kredite u vrednosti od oko 32 miliona evra, a za potrošačke podneto je zahteva za oko 18 miliona evra.

Preduzećima je odobreno 3.055 kredita za likvidnost, od čega je malim preduzećima odobreno 2.607 kredita za oko 58 miliona evra.

Srednjim preduzećima je odobreno 307 kredita u vrednosti od 66,2 miliona evra i velikim preduzećima 120 kredita za likvidnost, u ukupnoj vrednosti od 115,8 miliona evra.

Za kupovinu automobila odobrena su 1.142 kredita u iznosu od oko osam miliona evra, a za kupovinu ostalih potrošnih dobara domaće proizvodnje odobrena su 3.262 kredita u vrednosti od oko pet miliona evra.

Najveći iznos kredita odobrila je Banka inteza (Intesa) u iznosu od 107,7 miliona evra, sledi Komercijalna banka sa oko 50 miliona evra, Prokredit (Procredit) sa 26 miliona, Sosijete ženeral sa 15,4 miliona evra i Hipo Alpe-Adrija banka sa 11,4 miliona evra kredita.



"Tigar" uložio 1,2 milijarde dinara

"Tigar" (TIGR) je prošle godine u razvoj industrijskih kapaciteta investirao 1,2 milijarde dinara, a prihod od prodaje proizvoda te kompanije bio je 3,3 milijarde od čega je polovina realizovana u izvozu, saopštio je danas pirotski gumar


U prošloj godini "Tigar" je ostvario neto dobit od 168 miliona dinara i Upravni odbor kompanije predložiće Skupštini, koja će se održati u drugoj polovini juna, da trećina dobiti bude isplaćena akcionarima u vidu dividende.

Na Upravnom odboru je istaknuto da su ključne investicije na novoj lokaciji "Tigar III" realizovane u periodu prvih naznaka globalne krize i da je za te potrebe korišćen deo sredstava iz transakcije sa "Mišelinom", kao i dugoročni investicioni kredit.

Predsednik "Tigar grupe" Dragan Nikolić ukazao je na važnost završetka ključnog ulaganja u fabriku obuće, u periodu kada su proizvođači gumene obuće u Evropi pogođeni rastom troškova proizvodnje i posledicama globalne krize.

- Time se otvara prostor za još veće tržišno učešće fabrike - istakao je Nikolić.

On je naveo i da iznos dobiti predložen za raspodelu uvažava interese vlasnika, ali i omogućava nastavak investicionog ciklusa kao preduslova za dalji razvoj.

Akcija "Tigra", sa A listinga Beogradske berze, trenutno košta 439 dinara prema maksimalnih za godinu dana 1.600 dinara iz maja 2008. i minimalnih 340 dinara iz marta ove godine.

Tržišna kapitalizacija pirotskog gumara je, prema sadašnjoj ceni, 754,4 miliona dinara.



Srbija na korak od Energetske povelje

Projekti i energetska politika koju Srbija vodi najvećim delom usaglašeni sa politikom i normama koje su osnova Evropske povelje


Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike, potvrdio je juče na konferenciji „Energetske integracije Srbije – pristupanje Energetskoj povelji” da će se stupanjem u punopravno članstvo Energetske povelje u oblasti energetike naša zemlja potpuno integrisati u evropske tokove, što je jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji. Škundrić je sa generalnim sekretarom Energetske povelje Andre Mernijeom naglasio da su projekti i energetska politika koju Srbija vodi najvećim delom usaglašeni sa politikom i normama koje su osnova tog ugovora zemalja Evrope i dela Azije.

On je rekao da su na sastanku sa Mernijeom dogovoreni vrlo konkretni potezi vezani za ubrzanje pristupanja Srbije Energetskoj povelji i izrazio uverenje da će u realnom periodu biti usklađena sva zakonska i podzakonska akata.

Škundrić je dodao da nema nekih velikih razlika između domaćih zakonskih akata iz oblasti energetike i Energetske povelje, čiji su potpisnici 54 zemlje, naglašavajući da će članstvo u toj povelji biti prethodnica putu Srbije ka prijemu u EU, a omogućiće i da se ubrza njen put u punopravno članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji.

Energetska povelja nije u suprotnosti s projektom Južni tok, koji treba da prođe preko Srbije, istakao je Škundrić i dodao da je i Rusija član navedene povelje, ali da taj ugovor nije ratifikovala u svojoj Dumi.

Andre Mernije je naglasio da je Energetska povelja jedini međunarodni ugovor u oblasti energetike koji obavezuje energetsku politiku država Evrope i dela Azije, a kad je o pristupanju Srbije reč, prvi korak je već napravljen – pozvana je da se pridruži. Naredni korak je, prema njegovim rečima, izrada studije usklađenosti nacionalnog prava sa odredbama Evropske povelje, što je obavezujući korak.

Mernije je rekao da je sa zadovoljstvom uočio kako se politika Energetske povelje primenjuje u Srbiji i da je najavljena izgradnja novih elektrana, koje će biti efikasnije i manje štetne po životnu sredinu, potez koji će se ceniti u energetskoj zajednici.

Da bi članstvo Srbije u Energetskoj povelji bilo punopravno, mora ga ratifikovati Skupština, a od evropskih zemalja, osim Srbije, jedino Crna Gora nije potpisnik tog ugovora.

Škundrić je izjavio da su se stekli svi uslovi za potpisivanje sporazuma „Gasproma” i kompanija zemalja preko kojih će se graditi gasovod Južni tok. On je dodao i da su završene i pripreme vezane za potpisivanje ugovora o osnivanju zajedničkog preduzeća „Srbijagasa” i „Gasproma”.



Povećanje PDV-a donosi milijardu dinara budžetskih prihoda ali i rast cena
Veća šteta nego korist

Izjava Diane Dragutinović, ministra finansija da bi jedna od mera Vlade Srbije, (doduše kao krajnje rešenje) moglo da bude povećanje poreza na dodatu vrednost sa 18 na 19 odsto, izazvala je negodovanje pre svega privrednika ali i analitičara, koji imaju zamerke i na samu ideju o dodatnom punjenju državne kase.



I mada u Poreskoj upravi niko nije bio spreman da komentariše koliko će eventualno povećanje PDV-a uticati na budžet, procenjuje se da bi, teoretski posmatrano, državna kasa mogla da bude punija za oko milijardu dinara. S druge strane s obzirom na to da bi povećanje PDV-a izazvalo lančani rast cena u gotovo svim sektorima, to bi dodatno moglo da ugrozi kupovnu moćstanovništva. Svi se slažu da bi ova mera izazavala pad tražnje i proizvodnje što bi srpsku privredu gurnulo dublje u recesiju. Komentarišući najavljenu korekciju PDV-a Dragoljub Rajić, portparol Unije poslodavaca Srbije, podseća da je od 106.000 preduzeća, samo 35.000 u stanju da redovno izmiruje obaveze prema državi, dok su ostale firme nelikvidne i nisu u stanju da isplaćuju zarade, ali ni druge obaveze.

- Porez na dodatu vrednost i sada je za nas veliki problem, jer se taj izdatak namenjen državi plaća avansno. To znači da se taj porez ne uplaćuje nakon ostvarenja prihoda, nego kada se izda faktura, pa je to dodatno opterećenje za svakog privrednika - kaže Rajić, uz napomenu da je nedopustivo da država povećava PDV, a da pri tom ništa ne preduzima da izmiri, na primer, svoja ogromna dugovanja prema kompanijama.

On takođe procenjuje da bi taj potez izazvao rast inflacije i pad kupovne moći građana. „Zato smatram da je rečo koraku na koji bi se trebalo odlučiti. Uostalom, gotovo sve zemlje, osim Mađarske, smanjuju stopu PDV-a“, tvrdi Rajić.

Rade Pribićević, direktor za korporativne poslove Denjub fuds grupe, podseća da bi trebalo imati u vidu da je rečo meri koja će biti primenjena u slučaju da nema drugih rešenja.

- Mislim da do povećanja PDV-a, ipak, neće doći, utoliko pre što bi taj potez izazvao rast svih cena. Zato bi Vlada trebalo da vuče druge poteze, kao što je, na primer, rasterećenje proizvodnje i pospešivanje potrošnje. Drugim rečima privreda mora da bude oslobođena dodatnih opterećenja, u protivnom ona će stati. Od povećanja PVD -a korist će imati samo državna kasa, dok proizvodnja i potrošnja i dalje ostaju u zapećku - tvrdi za Danas Pribićević.

Ideja da se povećanjem poreza na dodatu vrednost za jedan odsto popuni eventualna rupa u budžetu pojavila se ovih dana. Najpre je guverner NBS Radovan Jelašićizjavio da je sa MMF-om većdogovoreno da se, ako postojeće mere Vlade Srbije ne daju očekivani efekat, PDV poveća sa 18 na 19 odsto, a zatim je ministarka finansija ukazala da će se o toj meri razmišljati kada budu poznati podaci o kretanju društvenog proizvoda za prvi kvartal. „Državi je najlakše da novac prikupi povećanjem PDV-a ili podizanjem akciza na gorivo“. To je najsigurniji a nekima se čini i najbezboniji način, izjavio je nedavno ekonomista Jurij Bajec, podsećajući da povećanje inflacije pogađa najsiromašnije, a to svako nije želja Vlade.



Naplaćeno 91,6 milijardi dinara

Prema podacima Poreske uprave, od početka godine do 27. aprila, od planiranih 102,06 milijardi dinara, po osnovu poreza na dodatu vrednost ubrano je 91,6 milijardi dinara. To znači da je stepen naplate premašio 89,8 odsto. Podbačaj je nastao pre svega zbog slabije naplate poreza po osnovu uvoza robe, dok je naplata na domaćem tržištu išla po planu.
 
 

Bumerang efekat

Umesto da dodatno smanji rashode koji su ionako preveliki i da se „mane“ demagogije, srpski ministri i dalje gledaju kako da sakupe što više novca. Pri tom, previđaju da će povećanje PDV-a delovati inflatorno i da će jedini pozitivan efekat biti nešto punija državna kasa. Ali pitanje je da li je cilj ekonomskih mera Vlade Srbije samo punjenje budžeta ili treba razmišljati kako da se smanji potrošnja. Niko ne govori o preglomaznoj državnoj birokratiji koja nema uporište u poslovima kojima se bavi, kaže za Danas Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta