Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Metalac” slavi i raste

Novu fabriku bojlera, vrednu šest miliona evra, pustio u pogon premijer Mirko Cvetković i najavio obelodanjivanje novih vladinih mera do kraja sledeće nedelje

Premijer u novoj fabrici bojlera (Foto Fonet) Gornji Milanovac – Kompanija „Metalac” danas obeležava pola veka rada, a juče je, kao rođendanski poklon, dobila novu fabriku bojlera. Pritiskom na dugme, mašine je pustio u rad predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković. U prisustvu radnika „Metalca“, poslovnih partnera kompanije i velikog broja Milanovčana, rekao je da „puštanje u rad jedne fabrike u ovo vreme predstavlja značajan doprinos u borbi protiv ekonomske krize” i da će Vlada Srbije „davati punu podršku ovakvim poduhvatima”.

– Od MMF-a smo dobili znatnu novčanu podršku kako bi globalna kriza ostavila što manje posledica kod nas. Vlada na stolu ima još nekoliko mera, ali ne mogu da potvrdim koje će biti primenjene, jer nam ubrzo predstoje novi dogovori sa ljudima iz MMF-a. To bi, u idealnom roku, trebalo da se dogodi za tri-četiri dana, ali gotovo sigurno do kraja iduće nedelje. Činićemo sve da oštricu usvojenih mera što manje osete radnici, penzioneri i slične kategorije, a da najveći teret podnese državni aparat – istakao je premijer odgovarajući, potom, na pitanja novinara.

Direktor „Metalca” Petrašin Jakovljević je predočio da je u fabriku uloženo šest miliona evra, da joj je proizvodni godišnji kapacitet 250.000 bojlera (protočnih od pet i 10 litara, kao i akumulacionih od 30 do 120 litara).

Na svečanoj akademiji, upriličenoj povodom 50 godina postojanja i rada, govorio je predsednik Upravnog odbora kompanije Dragoljub Vukadinović.

– U godinu krize smo ušli sa više od 80 miliona evra ukupnog prihoda, 20 miliona izvoza u dvadesetak zemalja i pet miliona evra profita. Kriza će, nažalost, slomiti mnoge, ali utemeljene vrednosti „Metalca”, posebno vera u sopstvene snage, čine nas dovoljno sposobnim da sada, u najvećoj krizi, stvaramo šansu i pretpostavljamo bolja vremena. Život nas je naučio da najteža vremena mogu biti i najbolja za velike odluke – optimistički je rekao Vukadinović.

Na svečanosti je, povodom jubileja, uručeno više plaketa i drugih priznanja pojedincima i firmama iz zemlje i inostranstva, a reč je o dobavljačima, kupcima i zaposlenima u kompaniji.

„Metalac” je, inače, pre nekoliko dana, dobio Nacionalnu nagradu za društveno odgovorno poslovanje u 2008. godini, i to za projekat prečišćavanja tehnoloških otpadnih voda.



Holcim stopira investicije u Srbiji

Kompanija Holcim Srbija je saopštila da je obustavila planirane investicije u proširenje kapaciteta fabrike cementa u Novom Popovcu, vredne 83 miliona evra


Kako se navodi u saopštenju, razlog takve odluke je smanjene potrošnje i štednja kompanije, kako bi se nadoknadili finansijski i ekonomski efekti krize.

Holcim Srbija navodi da ovo neće uticati na sadašnji proizvodni kapacitet kompanije, kao ni na njenu mogućnost isporučivanja cementa srpskom tržištu. Ta kompanija je do sada u Srbiju uložila preko 90 miliona dolara.

Holcim Srbija je od 2002. godine deo švajcarskog koncerna Holcim, jednog od najvećih svetskih proizvodjača cementa, agregata i betona, sa 90 hiljada zaposlenih u preko 70 zemalja na svim kontinentima.

Holcimova fabrika cementa se nalazi u selu Popovac kod Paraćina i ima 456 zaposlenih. Holcim je 2006. godine otvorio fabriku gotovog betona "Beograd - Istok". Godišnja proizvodnja fabrike Holcim Srbija je preko 800 hiljada tona.

Inače, ranije je objavljeno da je cementara Holcim Srbija iz Popovca ponudila milion evra za 70 odsto kapitala preduzeća za rečni saobraćaj DTD "Kamenko Grgačin" iz Sombora.



Sedam mera protiv krize
Asocijacija malih i srednjih preduzeća i preduzetnika predlaže parlamentarnu raspravu i nudi mere za ublažavanje posledica krize
 
Ukidanje sivog tržišta i rigidna kontrola javnih nabavki samo su neke od mera koje Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika predlaže parlamentarnom Odboru za finansije kao temu za raspravu o dramatičnom stanju u privredi i mogućim rešenjima. Asocijacija smatra da se srpska privreda našla u teškom položaju zbog višegodišnjeg uticaja crnog tržišta i sive ekonomije, ogromne javne potrošnje, neselektivnog i prekomernog uvoza, korupcije i kriminala kod javnih nabavki kao i distribuciji svih vrsta kapitala iz budžeta

„Za proteklih osam godina nije donet nijedan zakon koji bi poboljšao uslove privređivanja i rasteretio prezaduženu privredu.Oko 70.000 preduzeća je u blokadi a, po našim procenama, dodatnih oko 20.000 je kreditno preopterećeno i na pragu stečajnog postupka. Stečajevi u ovim firmama se ne provode jer bi na zavodima za zapošljavanje završilo 154.000 nezaposlenih koji se fiktivno vode kao zaposleni u ovim firmama. Od ukupno 111.000 preduzeća u Srbiji samo 10 odsto radi na zdravnim ekonomskim osnovama. Ovogodišnji pad industrijske proizvodnje za 23 odsto pokazuje da svi ekonomski parametri dramatično padaju i da će se opšte stanje radikalno pogoršavati“, kaže se u predlogu Asocijacije za parlamentarnu raspravu.

Kao primer navodi se posebno teška situacija u tekstilnoj industriji u kojoj je zaposleno 59.500 radnika. Crno tržište u ovoj industriji uzima oko 50 odsto ukupnog prometa, a u 8.000 komisionih radnji i 60.000 tezgi na buvljacima godišnje se obrne oko 1,2 milijarde evra, a državni budžet bude zakinut za preko šesto miliona eura. Ovakvo stanje već u prvih pola godine dovešće do otpuštanja preko 30.000 radnika. I pored ovako nepovoljnih uslova tekstilna industrija je izvezla robe u vrednosti od 590 miliona eura a u ukupnom bruto društvenom proizvodu učestvuje sa 6,6 odsto ili oko 2,2 milijarde evra i treća je grana po obimu proizvodnje.

Siva ekonomija i crno tržište zauzimaju preko 50 odsto bruto društvenog proizvoda zbog čega državni budžet gubi oko četiri milijarde evra.

„Sve ove mere osim reformi javnog sektora provodive su u kratkom periodu. Pod predpostavkom da država iskaže interes spremni smo da učestvujemo u izradi planova za rešenje ovih problema“ navodi se u pismu koje je Asocijacija malih i srednjih preduzeća i preduzetnika juče uputila Zoranu Krasiću, predsedniku parlamentarnog odbora za finansije.

Asocijacija na kraju posebnu zabrinutost izražava zbog duga privatnih kompanija i banaka prema inostranstvu. Ako se ove godine i reprogramira prispela obaveza od 4,7 milijardi evra iduće godine stiže na naplatu 10 milijardi evra obaveza.
 
 


Jelašić: Smanjiti izdatke za 12 odsto

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je da Vlada Srbije mora da smanji izdatke budžeta za 12 odsto, što je jedan od uslova za odobravanje aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, i ocenio da će se Srbija suočiti sa smanjenjem tražnje


Ako Srbija ne povuče značajna sredstva za infrastrukturne projekte možda će u ovoj godini i negativni rast bruto domaćeg proizvoda od minus dva odsto "izgledati jako optimistično", rekao je Jelašić na zajedničkoj prezentaciji makroekonomske situacije Srbije i Bosne i Hercegovine, na kojoj je prisustvovao i guverner centralne banke BIH Kemal Kozarić.

Jelašić je upozorio da se već sada vidi smanjenje prihoda u budžetu, jer je u prva tri meseca ove godine zabeležen pad, i uvoza i izvoza, i Srbija će najpre osetiti efekte kroz smanjenje prihoda u budžetu od carina i PDV-a, a tek kasnije od smanjenja prihoda od akciza.

U Srbiji svi ekonomsku krizu vezuju za rast inflacije, podsetio je Jelašić i zapitao kako je to moguće kada se smanjuju uvoz, izvoz, proizvodnja, a kurs ostaje relativno stabilan.

Guverner Kozarić je najavio da BIH 15. aprila počinje pregovore sa MMF-om o sklapanju stend-baj aranžmana, gde računa na pomoć od najmanje milijardu evra. On je kazao da je trenutno najveći problem BIH velika javna potrošnja, koja iznosi 44 odsto bruto domaćeg proizvoda i trenutno je najveća u regionu.

Kozarić je naveo da je u BIH veliki problem nezaposlenost, koja je u 2008. godini iznosila 23,4 odsto, a svetska ekonomska kriza u prva dva meseca 2009. godine dovela je do pada izvoza za 22 odsto, a uvoza za 23,5 odsto.



"Istrabenz" proglasio bankrot

Uprava slovenačkog konglomerata "Istrabenz" - u okviru koga posluju i beogradski "Štark" i "Grand kafa" - zvanično je danas, na veb-sajtu Ljubljanske berze, proglasila da je firma nesolventna, pošto sa kreditorima i tri najveća akcionara nije uspela da postigne dogovor o izlasku iz krize

Nadzorni odbror "Istrabenza" već je proglasio nesolventnost firme u utorak, kada je i izvršni direktor Igor Bavčar ponudio ostavku.
Prema važećim zakonima, uprava kompanije ima rok do 30. aprila da sastavi nacrt plana za finansijsku restructurizaciju.
U međuvremenu je, kako je navedeno na sajtu berze, broj kreditora koji su uzeli akcije konglomerata u zamenu za otplatu zajmova povećan, pošto su to učinile i "Probanka" i "Hipo Alpe Adria Banka".
"Hipobanka" je pozvala "Istrabenz" da pokrije razliku između vrednosti akcija koje je uzela i obaveza kompanije prema banci, koje - zajedno sa kamatama - dostižu 6,3 miliona evra.
Prva banka koja je uzela akcije "Istrabenza" je bila "Unikredit banka Slovenija", koja je preuzela kontrolu nad osam odsto akcija trgovinskog lanca "Merkator" i male pakete akcija energetske kompanije "Petrol" i kompanije "Sava", dok je najveća slovenačka banka NLB preuzela šest odsto "Istrabenzovog" paketa akcija u "Petrolu".
"Istrabenz", koji kreditorima duguje oko 930 miliona evra, je konglomerat 73 kompanije, među kojima je i "Droga Kolinska", vlasnik beogradske "Grand kafe" i "Štarka" i "Palanačkog kiseljaka" iz Smederevske Palanke.



No benefits for Fiat in Serbia-Russia deal
Interior Minister Ivica Dačić and Russian Minister for Emergency Situations Sergei Shoigu signed an inter-governmental protocol in Belgrade on Friday.

The protocol deals with exceptions to the free trade regime between the two countries, according to which the exchange of 95 percent of goods will be duty free.

But Shoigu explained that cars produced by foreign manufacturers in Serbia will have to pay customs duty when imported to Russia.

This means that Fiat vehicles coming out of Zastava Kragujevac will not benefit from the protocol.

At a joint news conference, the two ministers – co-chairmen of the Intergovernmental Mixed Commission – stated that this agreement will have great significance in times of global economic crisis.


Govt. calls Horgoš-Požega stretch tender
The government has announced a tender for the construction of 10 kilometers of highway from Horgoš to Novi Sad, says Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić.

The tender is open through April 27, and work is expected to begin by May 5, Mrkonjić said while visiting the construction area around the bridge on the Danube River near Beška.

Mrkonjić told state broadcaster RTS that the goal is to hire domestic construction companies and workers.

“Foreign companies which will work in our country will have to have a partner company from Serbia—five percent, ten percent, it does not matter, but the companies will be partners, not sub-contractors,” he explained.

“We are opening possibilities for our companies. The basic task of the Serbian government and the entire administration is for our citizens to have jobs,” Mrkonjić said.

At the same time, the Austrian consortium Alpine-Porr is announcing that it will ask for international arbitration regarding the concessions for constructing the entire Horgoš-Požega highway, but will also participate in the new tender.

The concession contract was annulled last year.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta