Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Posao stoleća” u mraku

Kolika je šteta zbog prekida proizvodnje „punta“ usled isključenja vode „Zastavi“, ko ju je izazvao i ko će da je plati


Prekjučerašnje nenajavljeno isključenje vode pogonima „Zastave“ u kojima se sklapa „punto“, baš kao i ono od pre nedelju dana, preti da zaustavi „posao stoleća“, odnosno ono što je od njega ostalo posle odlaganja realizacije ugovora u vezi sa proizvodnjom novog „Fijatovog“ modela u Kragujevcu. Voda je, doduše, ponovo puštena posle nekoliko sati, ali načinjenu štetu zasad je nemoguće proceniti. Nije reč samo o 40 oštećenih školjki automobila na čiju isporuku čekaju kupci u Srbiji, već i o daleko težim posledicama koje mogu da poremete dosad skladne odnose između Vlade Srbije i torinskog proizvođača.

Kragujevačka fabrika automobila duguje ovdašnjem JKP Vodovod i kanalizacija 23 miliona dinara. To nije sporno, kao i to da dug mora da se plati, ali zašto je isključenje vode „tempirano“ za trenutak početka procesa montaže „punta“? Zašto poslovodstvo kragujevačkog Vodovoda, koji se nalazi pod ingerencijom lokalne uprave, odnosno Skupštine grada kao osnivača tog preduzeća, nije povuklo ovakav potez ranije, s obzirom na to da su dugovi nastali mnogo pre nego što se znalo da će „Fijat“ uopšte stići u Srbiju?

Koliko dugo menadžment italijanske kompanije može da gleda šta se dešava i da li bi uskoro mogao da izgubi strpljenje i povuče se iz ove cirkusijade?

„Zastava“ i ceo posao oko dolaska „Fijata“ nalaze se pod direktnom kontrolom Vlade Srbije, odnosno Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj, pa je prosto neverovatno da se ovakve stvari dešavaju. Da li je neko iz vrha republičke vlasti trebalo da zna za ove probleme i spreči bruku? Dokle će o zakulisnim radnjama da ćute i čelnici grada i predstavnici Vlade Srbije?

Mada su novac i dugovi u ekonomskoj sferi, izgleda da je isključenje vode „Zastavi“ samo „vrh ledenog brega“ i „probni balon“ u odmeravanju snaga političkih centara moći, čija su koškanja u poslednje vreme prerasla u sve otvorenija razmimoilaženja.

Direktor JKP Vodovod i kanalizacija Obren Ćetković nalazi se na čelu kragujevačkih socijalista. Gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović uspostavio je blisku saradnju sa liderom G17 plus i ministrom za ekonomiju Mlađanom Dinkićem. Samo zahvaljujući Stevanoviću, G17 plus sada ima odbornike u Skupštini grada, pošto je na lokalnim izborima 2004, na kojima je nastupila samostalno, ta partija završila ispod cenzusa.

S obzirom na to da se deklarišu kao „konstruktivna opozicija“, SPS u Kragujevcu daje punu podršku Stevanoviću, a zajedno sa G17 plus čini vlast na republičkom nivou. Uzgred budi rečeno, Stevanović je nebrojeno puta ponovio da mu je Dinkić „pravi prijatelj“, a Ćetković „najbolji direktor“ koga Kragujevac ima.

Ako se svi tako dobro slažu, kome je onda stalo da sabotira „posao stoleća“!?

U Kragujevcu ima sijaset firmi koje duguju za vodu, a slavine su zavrnute samo fabrici automobila, i to onda kada je počela dugo očekivana montaža „punta“. Da li je direktor Vodovoda Ćetković „pukao“ posle 12 opomena na koje u „Zastavi“, kako kaže, niko nije reagovao, ili je za svoju odluku imao „zeleno svetlo“ gradonačelnika Stevanovića?

Ćetković kaže da Vodovod, dok je on na čelu te firme, neće raditi džabe, da je ugovor sklopio sa „Zastavom“ a ne sa „Fijatom“, te da će, ukoliko se dugovi ne pokriju, voda ponovo biti isključena u ponedeljak. Nada se da do toga neće doći pošto je, kako navodi, iz Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj dobio uveravanja da će država izmiriti obaveze kragujevačke fabrike. Gradonačelnik Stevanović se nije oglasio povodom ovih događaja, a svi ostali se „samo čude“.

Samo da se ne začude kad se pokaže da je račun za ovu ujdurmu mnogo veći od fakture za vodu.



Podela akcija NIS-a građanima

Za manje od četiri meseca trebalo bi da počne podela prvih besplatnih akcija Naftne industrije Srbije


Do 8. aprila biće formirana i državna radna grupa čiji će zadatak biti da građani i radnici Naftne industrije Srbije akcije dobiju u predviđenom roku, to jest najkasnije do 2. avgusta. Akcije NIS-a, prve su koje će građani Srbije dobiti. Iako je izvesno da će za četiri meseca postati vlasnici akcija NIS-a još se ne zna koliko će te akcije vredeti.

Sama podela je, kako kaže državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić, čisto tehnička stvar.

“Ono što je vama važno da vi najkasnije šest meseci od završetka privatizacije treba da dobijete potvrdu da ste dobili jednu, dve ili tri - zavisno koliko bude - akcije NIS-a nominalne vrednosti. Možete onda normalno da sačuvate akciju ili da odete kod brokera i date nalog brokeru da trguje sa tim akcijama - da li da proda tri, jednu ili tako nešto“, objašnjava Ćirić.

Ono što brine Udruženje budućih akcionara NIS-a, nisu tehničke procedure, već realna vrednost akcija.

Glavni problem je taj što je, vrednost kompanije koja je prodata za 400 miliona evra, procenjena na osnovu izvestaja “Dilojt i Tuša”, na nerealnih 2,2 milijardi evra, objašnjava Đorđe Petrović iz Udruženja budućih akcionara NIS-a.

“’Gasprom’ je obavezan da plati koliko je on platio svoju akciju i nama. Znači, on će tu akciju, koja je nominalno recimo 270, da plati 96. To je ta igra ustvari“, ocenjuje Petrović.

Pored podele besplatnih akcija, radna grupa bi u narednom periodu trebalo da reši i probleme nastale zbog, kako u Gaspromnjeftu tvrde, nezakonitog prisvajanja dividendi, različitog završnog računa i prodaje imovine NIS-a u periodu kada država to više nije smela da radi.

“Dogovorili smo se sa novim rukovodstvom NIS-a da se elemente za koje smatraju da su sporni rešavamo mirnim putem, znači uz dogovor. Videćemo čija je odgovornost. Ja nisam pravnik, pravnici su nadležni oko tih stvari, znači videćemo da li ima odgovornosti čija je“, najavljuje državni sekretar u Ministarstvu energetike Dušan Mrakić.

Kao i ruski “Gaspromnjeft“, na deo kapitala od oko 100 miliona evra koji je država prisvojila otpisivanjem dugova javnim preduzećima i prodaje imovine NIS-a, računaju i članovi Udruženja budućih akcionara.



Koncesija za autoput Beograd – Ljig
Štednja se postiže samo većim radom, izjavio ministar Mrkonjić u Čačku

Ministar za infrastrukturu u Vladi Srbije Milutin Mrkonjić posetio je juče tri gradilišta u Čačku i najavio otvaranje četvrtog. Reč je o podizanju stanova za mlade u kasarni, uređenju Trga ustanka u središtu grada, radovima na novom mostu preko Zapadne Morave i dvorani „Borca”, kao i saobraćajnom čvoru u Konjevićima, pet kilometara istočno od grada.

– I posle Velje – Velja – kazao je Mrkonjić na Trgu. Nijedan projekat započet u vreme ministra Ilića neće stati i vlada je odobrila 50 miliona za uređenje vašeg trga, što ćemo dočekati 1. septembra.

Ministar je napomenuo da se „kriza razbija samo radom”, dodajući:

– Vlada će u ući u projekat izgradnje autoputa Beograd–Čačak–južni Jadran, i to je prioritet, zajedno sa koridorima. Razmatramo i mogućnost da se deo od Beograda do Ljiga sagradi koncesijom, a odluka će uslediti za 15, 20 dana.

Na putu od Beograda do Čačka Mrkonjić je bio upoznat sa posledicama teške saobraćajne nesreće kod Ljiga.

– Sledećeg četvrtka na sednici vlade biće uveden u proceduru predlog zakona o bezbednosti saobraćaja, koji su pripremili MUP i Ministarstvo za infrastrukturu. Možda već za mesec dana dobijemo novi zakon, kao i rigorozne mere koje uvodimo iz Evrope. Stručnjaci za ovu oblast izračunali su da ćemo na taj način spasiti oko 200 života godišnje.

O najavljenim merama štednje u društvu, Mrkonjić je rekao:

– Nisam zgodan za takva pitanja jer imam drugačije mišljenje. Naime, menadžment koji nije u stanju da zaposli potencijal nije ni zaslužio da bude tu, pa nam ništa ne znači da prebacujemo ljude tamo i ovamo. Ovo sam preživeo 14 puta, od govora druga Tita u Splitu, i smatram da se štednja postiže tako što se povećava rad, a ne ovako kako se sad pokušava. Inače, imamo odlične projekte za mnoge poslove.

U Čačku bi već do kraja juna trebalo da bude završena zgrada u kasarni sa 33 stana, započeta još 2000. Građevinski radovi su pri kraju, ukupne površine 2.800 kvadrata, vrednost posla je 97 miliona, dinara bez PDV-a. Investitor je Građevinska direkcija Srbije, a radove izvodi kompanija „Ratko Mitrović”. U toku je izrada projekta još četiri zgrade u istoj kasarni gde više nema vojske, pošto je garnizon u Čačku ukinut pre četiri godine.


Cement maker scraps investment
Holcim Serbia has announced that its plans to invest EUR 83mn have been abandoned.

The company, a part of the Switzerland-based global cement giant, was to spend the money expanding its Novi Popovac plant's capacities.

The decision came as the company is cutting expenses and introducing savings measures in order to counter the financial and economic effects of the crisis.

Holcim said that this will not affect the current production facilities, nor its ability to deliver cement to the Serbia market.

The company, which has operated in Serbia since 2002, has so far invested over USD 90mn.

The Novi Popovac operation in eastern Serbia employs 456 people. In 2006, Holcim also opened its ready-to-use concrete plant located near Belgrade.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta