Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Treba se pripremiti za privlačenje investicija posle krize

Srbija bi trebalo da razvija infrastrukturu i poboljšava poslovnu klimu da bi, kada prođe kriza, bila spremna da privuče ulagače, izjavio je predstavnik Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA)


Direktor sektora za direktna strana ulaganja SIEPA Darko Đukić kazao je da će Srbija kada prođe kriza, a privatizacija bude uglavnom završena, morati da se osloni na grinfild investicije, odnosno ulaganja u nove projekte.

Na okruglom stolu sa predstavnicima opštinskih kancelarija za regionalni razvoj, održanom na temu "Promocija investicija i izvoza - koordinacija aktera", Đukić je rekao da Srbija nema novca za reklamiranje u svetskim medijima, poput CNN-a i "Fajnenšel tajmsa" (FT), i ocenio da trošenje velikih količina novca za to "možda i ne bi bilo pametno". Kako je dodao, stručnjaci smatraju da je potrebno napraviti dobru poslovnu klimu i pripremiti sve za dolazak stranih investitora, pa tek onda krenuti u agresivne međunarodne marketinške kampanje.

SIEPA, naveo je Đukić, daje finansijsku podršku za ulaganja i otvaranje novih radnih mesta u Srbiji, trenutno je u toku sedmi krug za koji prijavljivanje traje do 24. aprila. U okviru tog programa, koji se sprovodi od 2006. godine, SIEPA je dala 29 miliona evra podrške za investicije u vrednosti oko 400 miliona evra i zapošljavanje više od 12.000 radnika.

Predstavnik SIEPA Dragan Pejčić rekao je da su investicije ključ ekonomskog razvoja Srbije i da je, bez obzira na to što su smanjeni transferi lokalnim samoupravama, uvek pravi trenutak da se radi na poboljšanju investicionog ambijenta.

- Iako je Savet stranih investitora saopštio da se zbog krize odlažu pojedine investicije vredne oko 800 miliona evra, Srbija mora da radi na poboljšanju investicionog ambijenta i da se fokusira na grinfild investicije - rekao je on.

Pejčić smatra da potencijalne investitore, ukoliko nemaju određenu lokaciju gde bi investirali u Srbiji, treba usmeravati u centralnu, istočnu i južnu Srbiju, što bi doprinelo povećanju zaposlenosti i oživljavanju tih regiona.

Predstavnici kancelarija za lokalni ekonomski razvoj opština i gradova kazali su da bi SIEPA trebalo da se založi za izgradnju infrastrukture, kao i da više šalje stručnjake na teren, kako bi se upoznali sa potencijalnim industrijskim zonama i predstavili ih investitorima. Oni su, takođe, ukazali na to da bi investitorima trebalo omogućiti da lakše dolaze do pogona fabrika u stečaju i u njih ulažu, napominjući da sudski procesi u stečajnim i drugim postupcima dugo traju i da nemaju efikasnu saradnju s Direkcijom za imovinu.

Okrugli sto, održan u Privrednoj banci Beograd, organizovali su SIEPA i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).



Jelašić zadovoljan Vladinim merama

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić ocenio je da su ekonomske mere Vlade Srbije dobre, jer neće imati veliki uticaj na cene


Osim štednje u sopstvenom dvorištu, Vlada je najavila i neke mere koje će na svom džepu osetiti skoro svi građani. Dodatni nameti su, između ostalog, poskupljenje klasičnih goriva i telefoniranja mobilnim telefonom. Iako se od solidarnog poreza na plate odustalo samo tri dana pošto je predložen, iz Vlade su stigla uveravanja da su nove mere konačne.

Za razliku od prethodnog predloga, novim je zadovoljan i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić.

Kako objašnjava, mere uglavnom nisu inflatorne, pa tako neće imati veliki uticaj na cene.

"Predložene mere su mnogo bolje od onih koje su ranije nagoveštavane u vidu povećanja poreza na dodatu vrednost i sličnih mera", rekao je Jelašić novinarima posle razgovora sa privrednicima u Nišu.

Skuplji benzin, dizel, ali i razgovor mobilnim telefonima građani Srbije mogu da očekuju već u maju, kada bi trebalo da počne primena vladinih mera.

Sa povećanjem akcize benzin će biti skuplji za dva, a dizel za četiri dinara.



Iako će ovo poskupljenje najviše osetiti oni koji rade u sektoru saobraćaja, kao što su kamiondžije i taksisti, u Uniji poslodavaca nisu iznenađeni ovom merom.

Za razliku od naftaša, sektor telekomunikacije je oštro reagovao na odluku Vlade da poveća namete u mobilnoj telefoniji.

Operateri “Telenor” i VIP zbog ove mere očekuju i poskupljenje impulsa.

"Ova mera može imati ozbiljne posledice po obim naših ulaganja i lako može da pošalje negativnu poruku drugim investitorima, onima koji su već u zemlji kao i onima koji planiraju da ulažu", navode u “Telenoru”.

Predsednik Upravnog odbora VIP-a u Srbiji Aleksandar Šperl kaže da mobilnu telefoniju ne bi trebalo smatrati luksuznom uslugom i dodatno je oporezivati i navodi da takav porez, prema njegovim saznanjima, ne postoji u drugim evropskim zemljama.

Vlada Srbije juče je objavila mere kojima planira da uštedi milijardu evra. Više o tome pročitajte ovde.

"Moraće da se troši manje"

Guverner je napomenuo da se u NBS "ne osećaju prozvanim kada je u pitanju smanjenje broja zaposlenih, jer dok su drugi poslednjih godina povećavali broj radnika, u NBS su smanjivali.

"U NBS broj zaposlenih smanjen je sa 5.500 na 2.300", naveo je guverner i naveo da je NBS samostalna institucija, da zaposleni u njoj nisu državni činovnici i da neće doći do smanjenja pojedinačnih plata, ali da će ukupni troškovi biti manji u odnosu na 2008. godinu.

Jelašić je ocenio da će banke u Srbiji morati u narednom periodu da se pozabave brojem zaposlenih i da on nije razumeo njihovu ekspanziju i otvaranje tolikog broja ekspozitura i u mestima za koja se zna da će depoziti biti mali.

Komentarišući ocenu privrednika da su glavni generatori nelikvodnosti u Srbiji državna preduzeća koja ne plaćaju svoje dugove uredno i veliki trgovinski lanci, Jelašić je rekao da se u prethodnom periodu više trošilo nego što su to prihodi dozvoljavali.

"Mnogi su mislili da će rupe u budžetu i javnom sektoru pokriti neko drugi, ali će sada morati da se troši manje", napomenuo je Jelašić.

Kada su u pitanju trgovinski lanci, guverner se pita koliko se smanjio obim trgovine i za koliko su ti lanci produžili rokove prema svojim dobavljačima u plaćanju.

"Trgovina u maloprodaji je neznatno opala, pa je pitanje da li je kašnjenje identično tom smanjenju ili je ono nešto više", rekao je Jelašić.

"Ukoliko je to kašnjenje veće, onda se novac koristi za nešto drugo i ja mislim da se ministri bave tim pitanjima", napomenuo je guverner.



Dinkić: Mere Vlade pravedne

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je da će vlasnici automobila sa ekonomskim registarskim tablicama morati da plate i porez i carinu na njih.

Dinkić je rekao da će praktično biti ukinute E tablice, ali će se pri carinjenju tih automobila voditi računa o njihovoj starosti, a kod oporezivanja stanova većih od 100 kvadrata vodiće se računa o tome da li je stan u centru nekog grada ili na periferiji, a neće imati isti poreski tretman stanovi u Beogradu i u nekom drugom gradu.

Dinkić je rekao da ne veruje da će doći do "izliva gneva" građana zbog najnovijih mera Vlade Srbije, zato što je teret krize prebačen na državnu administraciju i građane sa velikim prihodima, a ne na najsiromašnije građane i penzionere.

On je ocenio da će u narednim mesecima, kao posledica najnovijih mera Vlade Srbije, cene i kurs dinara biti stabilni.



Ishod pregovora sa Krajslerom određuje dinamiku ulaganja Fijata
Potpredsedik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je juče da će menadžment Fijata do kraja aprila boraviti u Americi, gde sa predstavnicima Krajslera pregovara o strateškom partnerstvu, od čega bi korist trebalo da ima i Zastava, odnosno novoformirana kompanija Fijat automobili Srbija


- Posle povratka iz SAD, menadžment Fijata i Vlada Srbije započeće pregovore o aneksu ugovora o formiranju kompanije Fijat automobili Srbija kojim je, između ostalog, predviđeno i utvrđivanje nove dinamike uplate investicionog kapitala od 200 miliona evra. Fijatove investicije u Zastavu trebalo bi da budu završene naredne godine, čime će biti stvoreni uslovi za početak proizvodnje novog Fijatovog modela u Kragujevcu - rekao je Dinkić, napominjući da je dobra vest to što će ove godine u Zastavi biti proizvedeno najmanje dva puta više automobila nego lane.

On je ocenio da je u proizvodnji „punta“ ostvaren napredak i da je sada na tom poslu angažovano 500 radnika, ali da će od septembra raditi oko 1.000 Zastavinih „automobildžija“. Dinkić je najavio i otklanjanje „uskog grla“ u procesu bojenja i lakiranja školjki „punta“ u pogonu Lakirnica, nakon ćega će biti stvoreni uslovi za proizvodnju 3.000 automobila tog modela mesečno. On je ponovio da će prodaja „punta“ po modelu „staro za novo“, startovati 15. aprila. Svi građani koji poseduju automobile starije od deset godina i bez ekološkog motora moći će svoja vozila da predaju u jednom od reciklažnih centara, gde će dobiti potvrdu od 1.000 evra. Sa tom potvrdom novi „punto“ će kod ovlašćenih dilera koštati 5.999 evra. „Interesovanje domaćih kupaca i dalje je veliko, ali treba podsetiti da će se taj Fijatov model bez carine prodavati i na tržištima Evropske unije, severne Afrike, Belorusije, Turske i još nekih zemalja“, istakao je Dinkić i dodao da država zarađuje 722 evra po prodatom „puntu“.

Generalni menadžer kompanije Fijat automobili Srbija Đovani de Filipis ponovio je da Fijat ne odustaje od svojih planova u Srbiji, i da investicije u novu fabriku nisu dovedene u pitanje. „Upozorili smo da ćemo, zbog globalne ekonomske krize, biti veoma oprezni kad je reč o investicijama. Otuda vam ne mogu reći kad će tačno biti uplaćeno 200 miliona evra“, kazao je De Filipis, napominjući da je Fijat do sada u novu kompaniju u Kragujevcu uložio oko 1,5 miliona evra.

Delovi za „punto“ iz domaćih fabrika

U proizvodnju „punta“ uskoro će se uključiti domaće firme. O tome razgovaramo sa predstavnicima 15-ak firmi, a prvi ugovori sa srpskim proizvođačima autodelova, među kojima su Fabrika akumulatora iz Sombora i Trajal iz Kruševca, biće potpisani do jula. Ugradnja delova domaćih proizvođača počeće u drugoj polovini godine, istakao je Mlađan Dinkić.


Novi pogon u Tapacirnici

- U Zastava Tapacirnici juče je otvoren novi pogon za proizvodnju enterijera za automobile Pežoa, Renoa, Opela, Folksvagena i drugih svetskih autokompanija. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić koji je prisustvovao otvaranju pogona rekao je da će Vlada Srbije pomoći preduzećima poput Tapacirnice da povećaju proizvodnju i izvoz. Generalni menadžer kompanije Fijat automobili Srbija Đovani de Filipis ocenio je da Tapacirnica može da bude jedan od dobavljača nove Fijatove kompanije u Zastavi. Slovenački investitor kompanija Fori grupa u Zastava Tapacirnicu od 2006. do sada uložila je oko 280.000 evra.


Prodat lokal Jugoeksporta u Novom Sadu

Agencija za privatizaciju objavila je da je za 54 miliona dinara prodala lokal beogradskog Jugoeksporta u stečaju koji se nalazi u Novom Sadu u Zmaj Jovinoj ulici. Ukupna površina lokala je 73 kvadrata, tako da je na aukciji postignuta cena od 740.000 dinara po kvadratu, koju je ponudio Filip Filipović iz Beograda


Početna cena lokala bila je 21,3 miliona dinara. Aukcija Jugoeksportove zgrade u Kolarčevoj ulici u Beogradu bila je neuspešna jer nije bilo zainteresovanih kupaca. Početna cena bila je 2,8 milijardi dinara. Na prethodnoj aukciji, u decembru prošle godine, na kojoj takođe nije bilo zainteresovanih kupaca, ta zgrada je bila ponuđena na prodaju po početnoj ceni od 4,2 milijarde dinara. Agencija je u novembru 2007. godine prodala lokal Jugoekspota u Beogradu u Knez Mihailovoj ulici za 15 miliona evra, što je iznosilo 32.000 evra po kvadratu. Trenutno je Agencija imenovana za stečajnog upravnika u 515 preduzeća, a prodajom imovine preduzeća u stečaju do sada je ostvarila prihod od 48,5 milijardi dinara.



Koncesionar preti, Vlada Srbije ne reaguje

Beograd - Pesimističke prognoze da bi koncesija za izgradnju autoputa Horgoš-Požega mogla da dobije epilog pred arbitražom Međunarodne privredne komore u Parizu, mogle bi se obistiniti


- Pregovori sa Vladom Srbije o vansudskom poravnanju ne daju razloga za optimizam i ukoliko do kraja aprila ne dobijemo željeni odgovor pokrenućemo spor pred arbitražom u Parizu - izjavio je u razgovoru sa novinarima beogradskih medija, koji su posetili sedište Pora u Beču, Valter Rekercugl, direktor te kompanije za jugoistočnu Evropu.

I mada naš sagovornik nje želeo da otkrije gde su pregovori „zapeli“, činjenica je da je koncesionar, konzorcijum Alpine-Por, posle odluke Vlade Srbije da raskine ugovor i da povuče bankarsku garanciju od 10 miliona evra zatražio nadoknadu troškova za izradu projektne dokumentacije. Problem je, međutim, što niko od pregovarača nije spreman da otkrije o kojoj je cifri reč. Spekuliše se da će Austrijanci tražiti odštetu od čak 17 milona evra kao i obeštećenje na ime izgubljene dobiti. Srpska vlada spremna je, navodno, da prizna samo troškove od oko 640.000 evra.

U Vladi Srbije koja je u međuvremenu osujećena u nameri da povuče bankarsku garanciju od 10 miliona evra jer je sud u Beču blokirao isplatu, niko ne želi da komentariše namere koncesionara. Osim nemuštih izjava ministra za ekologiju i prostorno planiranje Olivera Dulića da će „država odgovoriti konkretnim merama“ i optimističke konstatacije ministra za infrastrukturu Milutina Mrkonjića da će dogovor biti postignut, drugih informacija nema.

S druge strane Milan R. Kovačević, konsultant za strana ulaganja, uveren je da koncesionar preti praznom puškom i da nema razloga za strah od međunarodne arbitraže.

- Moj utisak je da koncesionar, izjavama da će pokrenuti spor pred arbitražom u Parizu, zapravo vrši pritisak na Vladu Srbije kako bi izvukao što veću korist iz nerealizovanog ugovora. U tom kontekstu posmatrano dobro je što naša vlada ne reaguje stavljajući tako do znanja da nema razloga da se plaši pretnji onih, u ovom slučaju konzorcijuma Alpine-Por, koji nisu ispunili obaveze predviđene koncesionim ugovorom. Tvrdnje koncesionara da ih je Vlada Srbije sprečila u nameri da zatvore finansijsku konstrukciju ne stoje i ne verujem da će ih kao argument prihvatiti i arbitraža u Parizu. Mislim takođe da bi trebalo napraviti preciznu računicu i utvrditi koliko ko kome duguje - tvrdi sagovornik Danasa.

U ovom trenutku jedino je izvesno da arbitraža nikome ne bi odgovarala. Sudeći prema iskustvima drugih zemalja koje su se upustile u sličnu avanturu, teško je poverovati da bi država Srbija iz ovog spora izašla kao dobitnik. Ali ni kompaniji Por koja ima ozbiljne planove na našem tržištu ovakav ishod ne bi odgovarao.


Por ne odustaje od planova

Uprkos nesuglasicama u vezi sa koncesijom, Por neće odustati od, inače ambicioznih planova u Srbiji. U prilog tome govori podatak da je ova kompanija već angažovana u projektima „teškim“ oko 160 milona evra. Jedan od poslova koji je poveren graditeljima Pora jeste izgradnja mosta preko Save (na Adi). U ovom poslu vrednom oko 118 milona evra Por učestvuje sa oko 35 milona evra. Tome treba dodati i projekte u oblasti zaštite životne sredine (izgradnja deponija u Leskovcu i Jagodini) ali i izgradnju deonice autoputa E75 od Beogradskog aerodroma do Bubanj potoka. Sudeći prema najvama Valtera Rekercugla, direktora Pora za jugoistočnu Evropu, ova kompnija će učestvovati i na nedavno raspisanom tenderu za izgradnju leve trake autoputa od Horgoša do Novog Sada.



A-Tec only contender in new RTB auction
Only Austrian A-Tec will be able to bid at the tender for the sale of the RTB Bor copper mine, says the Privatization Agency.

The agency informed Beta that A-Tec was the only company to have bought the tender documentation on time. A-Tec won the last tender for RTB, bidding USD 466mn, but failed to stump up the cash on time, which led to the tender being abandoned.

The deadline for bids in the new tender expired on April 3, and the Austrians will have to submit their bid by April 21, together with a guarantee of USD 10mn.

The Privatization Agency called the latest tender on February 27, offering a 40 percent stake in a new company to be formed by merging RTB, the Bor and Majdanpek copper mines, and the Topionica i Rafinerija company.

The state will also secure a loan of a maximum USD 130mn, at the best conditions, to finance construction of a new foundry.

Eligibility to compete at the last tender was limited to companies in the copper production and processing business, with minimum revenue in 2007 of USD 500mn.

At the previous tender, held last November, a 67 percent stake in the company was on offer, requiring a minimum investment of USD 300mn.

The Economy Ministry’s decision to change the tender conditions was dictated by the fall in copper prices on the international market as a consequence of the economic crisis.

RTB has been put up for tender and sold on two occasion, but both sales-and-purchase contracts were terminated after the buyers failed to come up with the money.

Romanian Cuprom won the first tender, bidding USD 400mn for a 70 percent holding in RTB.


Serbia “risky” for foreign banks
Serbia, Estonia and Latvia are the most at-risk countries in Central and Eastern Europe when it comes to domestic hard currency debts, according to the IMF.

The International Monetary Fund states that Western banks risk losing USD 160bn of a total USD 1.6 trillion placed in the Central and Eastern European region, daily Danas writes.

Economic analyst Boško Živković told Danas that Financial Times analysts earlier warned that Serbia would face the same problems with servicing foreign private debt as the group of Baltic states.

“Analysts of that magazine see a problem in the fact that credit was approved to customers and industry in foreign currency, so every change in the exchange rate of the reserve currency, in this case the euro, causes a growth in credit risk and impairs the ability of the borrower to return the loan,” Živković said.

According to fellow analyst Vladimir Gligorov, the Financial Times analysis is not far off the mark, “because the fact that we reached an agreement with ten of the largest banks in central Europe does not mean that the problem of debts and servicing has been overcome.”

“Information that the real estate sector in Serbia is not able to regularly service its debts to foreign banks suggests that this sector is bankrupt,” Gligorov warned.

“The Serbian government clearly has no idea how it will establish the conditions for economic growth either next year, or in 2011. That is the core of the problem, because domestic demand cannot be increased, wages will be frozen, exports are at a standstill, and there is no investment,” he added.


New govt. measures receiving mixed reaction
Union officials have praised the new government measures for combating the economic crisis, but say that they will not avert a fall in living standards.

However, certain municipal officials have criticized the decision to cut subsidies to local self-governments. New Belgrade Municipal President Nenad Milenković said that local authorities had not been consulted regarding the decision to cut parliament funding to the municipalities.

Milenković said that any cuts in subsidies would impact on their functioning.

Kruševac Mayor Dragan Azdejković said that the planned cuts would undermine the work of local self-governments, especially outside Belgrade.

He said that for his town specifically, it would mean no participation in major investments this year, and that the sorely needed reconstruction plans for the town may have to be put on ice.

However, unions are united in their view that the new package is a major improvement on the earlier idea of “solidarity” measures.

President of the Alliance of Independent Unions Ljubisav Orbović said that the measures would inevitably lead to a fall in standards, especially because of higher excise on petrol.

The Nezavisnost Union stated that the mew measures were better than the previous ones, especially for the poorest section of the population.

Economists believe that unlike the earlier proposals, these measures will not invoke the wrath of the public, because, they say, there is no denying that the aim of the plan is to rein in budget spending.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta