Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
CENE VIŠE ZA 1,1 ODSTO

Cene na malo roba i usluga u Srbiji su u ovom mesecu više za 1,1 odsto u odnosu na mart, saopštio je danas Zavod za statistiku Srbije

U odnosu na april 2008. godine, cene na malo su povećane za 10 odsto, a u odnosu na decembar za sedam odsto



Jelašić: Veliki ekonomski izazovi

Ukoliko dođe do većeg pada privredne aktivnosti i budžetskih prihoda, moraćemo da se spremimo za revizuju aranžmana sa MMF-om, kaže Radovan Jelašić


Guverner Jelašić: Investicioni krediti treba da se iskoriste
On je objasnio da će ukoliko ekonomski pokazatelji budu lošiji od predviđenih, u naredna tri meseca u avgustu, kada ponovo dolazi misija MMF-a Srbiju čekati teški razgovori kao što smo ih imali pred ovaj stend-baj aranžman.

Jelašić kaže da će nove usvojene mere o povećanju akciza i taksi na impulse u fiksnoj telefoniji dodatno uticai na inflaciju.

"Naravno, uvek je bolje koristiti neinflatorne mere. Nije dobro kada neko za rešenje problema u Srbiji koristi metode iz Nemačke, Amerike ili drugih razvijenih zemalja. Mi sada imamo puno stručnjaka koji su zastupnici Kejnsa, pa se pitam gde su ti isti ljudi bili da kažu prvi deo njegove misli: „Kada imaš mnogo para, treba da štediš”, a ne samo da ponavljaju: „Kada su loša vremena, treba da se troši”. Pitam se, zašto su ćutali kada smo plivali u privatizacionim prihodima, koji su u međuvremenu potrošeni.

Prema njegovim rečima smanjena kreditna aktivnost posledica je visokih kamatnih stopa za kredite, koji su skupi za posrnulu srpsku privredu.

On navodi da smanjenje referente kamatne stope, koje je moguće uz manju inflaciju, neće biti garancija za veću kreditnu aktivnost banaka.

"Banke drže oko 90 milijardi dinara u hartijama od vrednosti NBS i oko 21,4 milijarde u hartijama od vrednosti Republike Srbije, što ukazuje da je bankarski sektor dovoljno likvidan, pošto su banke navedenu sumu mogle da ulože i u obliku kredita. Međutim, kada je reč o kamatnim stopama, ako bi NBS smanjila obaveznu rezervu, mislim da bi to sigurno uticalo na dodatno povećanje likvidnosti banaka, ali uz veći pritisak na kurs, pri čemu garancije da će biti više kredita nažalost nema", navodi Jelašić.

Guverner Naodne banke, kaže da bi kapitalni izdaci morali ne samo da se ugovaraju, nego i da se ti krediti iskoriste, kako bi privreda zaista mogla da se pokrene.

"Sa stanovišta ekonomske politike primat bi trebalo da imaju infrastrukturne investicije, strukturne reforme, završetak vlasničke transformacije i slično. Mi sada plaćamo ceh za ono što u ekonomskom smislu nismo uradili, a morali smo. Takođe, plaćamo ceh za ono što nismo uradili u političkom smislu, pa dok članice EU dobijaju milijarde i milijarde, zemlje kandidati nešto manje, mi u toj podeli bukvalno dobijamo mrvice", kaže Jelašić.


Uskoro nova regulativa za banke

Do kraja aprila i domaće i strane banke u Srbiji imaju rok da se izjasne da neće smanjivati kreditnu aktivnost, kao i da neće iznositi novac iz zemlje. Jelašić navodi da ima banaka koje su se već izjasnile za takvu saradnju.

"Dobra vest je da će i građani od ovog poteza NBS imati koristi. S jedne strane oni koji nisu kasnili u otplati rata mogu da računaju da će im banke produžiti rokove otplate kredita, a takođe moći će da svoje kredite iz evra prebace u dinarske".

"Sa ovom regulativnom NBS će ublažiti efekte krize i na kvalitet kreditnog portfelja banaka. Takođe, nadamo se da će ljudi koristiti mogućnost manjeg izlaganja deviznom riziku. Jer, iako jedan veliki broj političara misli da zna koliki će biti kurs i referentna kamatna stopa, ja, nažalost, to odgovorno ne mogu da tvrdim", kaže Jelašić.



Industrijska proizvodnja pala 16,9%

U Srbiji je u prva tri meseca 2009. godine zabeležen pad industrijske proizvodnje za 16,9 odsto, saopštio je juče Republički zavod za statistiku


Na pad su najviše uticali sektori proizvodnje osnovnih metala, prehrambena i hemijska industrija, kao i proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala.

U martu je proizvodnja bila 14,2 odsto manja nego u istom mesecu prošle godine i 12,2 odsto manja od mesečnog proseka za 2008. godinu.

Zabeležen je pad od 33,1 odsto u proizvodnji repromaterijala osim energije, u sektoru trajnih proizvoda za široku potrošnju pad je iznosio 25,4 odsto, u sektoru kapitalnih proizvoda pad je iznosio 24 procenata, a proizvodnja kratkotrajnih proizvoda za široku potrošnju bila je za 6,8 procenata niža nego u istom lanjskom mesecu.

Rast od 3,5 odsto zabeležen je u sektoru energije, navodi se u saopštenju.

U prerađivačkoj industriji u martu je zabeležen pad od 20,2 odsto, u sektoru vađenja rude i kamena za 3,2 odsto, dok je proizvodnja i distribucija struje, gasa i vode bila za 6,1 procenata veća nego u martu 2008. godine.

Najveći uticaj na pad proizvodnje u martu su imali proizvodnja osnovnih metala, hemijska i prehrambena industrija i proizvodnja motornih vozila i prikolica.

U martu je proizvodnja bila 1,5 odsto viša nego u februaru ove godine, ali je u prerađivačkoj industriji zabeležen pad od 0,7 procenata.



Labus: Za izlazak iz krize najvažnije su dobre prognoze

Za izlazak iz krize najvažnije je praviti prognoze za naredne periode, koje moraju s vremena na vreme da se revidiraju, kao što to čini i MMF u skladu sa razvojem dogadjaja, upozorio je danas privrednike u Privrednoj komori Srebije ekonomista Miroljub Labus

Na seminaru "Kako kroz krizu", koji je organizovan sa konsultanstskom kućom "Prajs voter haus", Labus je rekao da treba voditi računa da mere za prevazilaženje jedne krize ne stvore drugu, kao što se nama dogodilo.
On je podsetio da smo krizu, koje je izazvalo NATO bombardovanje, prevazišli uzimajući kredite, a sredstva su ulagana gotovo isključivo u
usluge - trgovinu, finansije, lizing, nekretnine, "tako da smo sada u velikom problemu, jer nemamo šta da izvozimo, s obzirom da nema proizvodnje".
Prema njegovim rečima, sada je dobra vest najavljeni kredit od Svetske banke za Koridor 10, ali je loša što je "Intermost" zatražio stečaj zbog toga što država nije ispunila svoje obaveze, jer je to loša poruka budućim investitorima.
Labus je rekao da treba imati u vidu, da će recesija u Evropi i Americi biti dublja nego što je MMF predvidjao, kao i da su njegova predvidjanja za Kinu i Indiju bila pogrešna, jer su one zabeležile visoke stope rasta.
Naš problem je što je 80 odsto izvoza vezano za Evropu, kojoj je prilagodjeni finansijski sistem, ali bi trebalo imati u vidu da se ekonomska moć seli na istok i tome treba prilagoditi i našu celokupnu privredu, uključujući i funkcionisanje bankarskog sistema, smatra Labus.
On je upozorio da je u Srbiji prisutna inflacija, za razliku od ostatka sveta, gde se beleži deflacija. Po njegovoj proceni ingflacija će do kraja godine iznositi osam, plus-minus dva odsto, ali je verovatnije da će biti veća, nego manja.
Evro će se kretati u rasponu od 88 do 115 dinara i verovatno će dostići gornju granicu, a s obzirom da je industrijska proizvodnja u prva tri meseca bila manja za 17 odsto, može se očekivati pad društevnog proizvoda od tri do 3,5 odsto. To će najviše zavisiti od poljoprivrede, jer će industrija sigurno biti u padu.
Labus je privrednicima rekao da se može očekivati da će banke na tržištu imati dodatnu ponudu kredita od oko milijardu evra, ali je pitanje ko će ta sredstva uzeti i izrazio bojazan da će to ipak biti država, koja će morati dodatno da se zaduži za još 120 milijardi dinara.
On je skrenuo pažnju da će se banke iz repo operacija okrenuti hartijama iz trezora, a deo novca biće povučen sa tržišta. Labus je istakao da posebno zabrinjava činjenica što se posle izbijanja svake krize, javni dug u naredne tri godine poveća za 80 do 90 odsto.
Dug će u narednom periodu biti veći, a novac iz kredita biće jako skup i "ne računajte na jeftine kredite, već potražite neki investicioni fond", posavetovao je Labus parisutne menadžere, navodeći da su za izlazak iz krize potrebne tri faze - krizni menadžment, izlazna strategija i razvoj.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta