Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
TADIĆ: Završetak Koridora 10 ključni privredni zadatak Srbije

Predsednik Srbije Boris Tadić ocenio je juče da je završetak izgradnje Koridora 10 ključni privredni zadatak za Srbiju, jer država time podiže kapacitete i ispunjava neku vrstu evropske obaveze. „Srbija tako podiže potencijal za ulazak u EU, jer bez Srbije u EU nema ni celovite Unije


Mi smo centralna zemlja jugoistočne Evrope i kada ne gradimo puteve i podižemo infrastrukturu gubimo novac, kredibilitet i uticaj u svetu“, rekao je Tadić. Na otvaranju radova na izgradnji deonice Koridora 10 kod Novog Sada, Tadićje rekao da će Vlada Srbije ispuniti obećanje i završiti izgradnju tog autoputa.

Predsednik je najavio da će u naredne tri godine biti povećana brzina na prugama u Srbiji, i to do 110 kilometara na čas na najtežim železničkim deonicama i do 160 kilometara na čas na lakšim deonicama.

- Ne obećavamo brze pruge, nego realistične projekte, a to znači lakši protok robe i prihvatljiv standard na železnici Srbije za sve evropske zemlje. A kada bude završena putna i železnička infrastruktura, Srbija će biti sasvim drugačija zemlja, sa većim potencijalom za razvoj i povezivaće ne samo region veći Evropu i Aziju - istakao je Tadići dodao da je za završetak radova na putnoj infrastrukturi na Koridoru 10 potrebno 1,6 milijardi evra, kao i da će to značiti posao za 200.000 ljudi.

Prema njegovim rečima, Vlada Srbije će nastaviti sa planiranom štednjom i smanjenjem administracije jer je to važno za privredu i preduzeća koja moraju da posluju u boljim okolnostima. Dodao je da Srbiju očekuje i velika ustavna i politička reforma koja će obezbediti stabilnost države i razvoj svih regiona, a ne samo Vojvodine. Tadić je rekao da će se tražiti način da se što pre počne izgradnja puta prema Čačku.



Planovi

- Za mesec ili dva trebalo bi da bude završeno još dvadesetak kilometara autoputa na južnom delu Koridora 10, čime će biti ispunjen plan izgradnje 40 kilometara autoputa na tom koridoru. Planirano je takođe da do kraja godine započne izgradnja puteva koji bi trebalo da budu završeni u 2010. godini - izjavio je premijer Srbije Mirko Cvetkovići dodao da će izgradnjom Koridora 10 biti obezbeđeni novi poslovi, atraktivniji privredni ambijent, investicije, veća konkurencija i pozitivan uticaj na rast BDP.



Siniša Zorić, generalni direktor "Projektomontaže"
Građevinarstvo je jedna od grana privrede koja je najviše pogođena svetskom ekonomskom krizom i dok se neimari suočavaju sa velikim iskušenjima u ovoj godini, u narednih šest meseci ili godinu dana situacija će biti još teža, smatra generalni direktor beogradske "Projektomontaže" Siniša Zorić

Crna prognoza važi i za kompanije sa dobrom reputacijom, koje imaju sve potrebne standarde i sertifikate, jer posla je sve manje, do naplate se teško stiže a, s druge strane, žestoka konkurencija obara cene do nivoa neisplativosti.

Koji su primarni problemi građevinaca u vreme krize?

- Najveći problem je nedostatak posla. Država smanjuje investicije, strane direktne investicije su na minimumu, gradnja objekata se odlaže ili se od njih odustaje. Domaći privatni investitori se, s druge strane, nalaze u lagodnoj poziciji da jeftino i sa povoljnim rokovima plaćanja dođu do kvalitetnih objekata. Drugi veliki problem je nelikvidnost. Kašnjenja u naplati idu i do godinu dana, a treba isplatiti plate, kooperante i dobavljače. Tako se građevinci nalaze u makazama, da s jedne strane ne mogu da naplate svoj posao, a s druge strane oštra konkurencija značajno obara cene.
Da li i dalje važi da je "država najbolji klijent"?

- Država jeste bila pouzdan investitor, ali moram reći da to više nije slučaj. Kašnjenja u plaćanju su sve duža, od dva do šest meseci, a uskoro će neka potraživanja da navrše i godinu dana. A kako se budžet bude sve sporije punio, i kašnjenja će se nastaviti ili povećavati. Moja procena je da se projektovani budžetski prihodi i pad BDP-a od samo dva odsto neće ostvariti, znači biće manje para za plaćanje obaveza.

Kako ocenjujete mere Vlade za prevazilaženje krize?

- Bojim se da je većina njih nesvrsishodna i predstavlja trošenje vremena i energije. Potrebno je naći alternativna rešenja. Ubeđen sam da rešenje nije u pritiskanju privrede i građana sa povećanjem poreza, akciza, poskupljenjem registracije vozila... Trebalo bi da se privreda stimuliše da radi, da se smanje porezi i doprinosi. Još 2004. godine bilo je govora o smanjenju poreza i doprinosa na zarade sa 67 na 49 odsto. Znam da je ovo najgore vreme za fiskalne promenem ali mislim da se samo tako može pomoći privredi, a samim tim i društvu u celini. Sa manjim porezima treba pooštriti i kontrolu, jer je siva zona veoma izražena. Subvencionisani krediti za održanje likvidnosti su kratkoročno prihvatljivo rešenje i mi smo tu mogućnost iskoristili, ali dugoročno, to je samo odlaganje problema i agonije pojedinih preduzeća.

Koliko zapravo ima sive ekonomije u građevinarstvu?

- Između 30 i 50 odsto, i zato je ona u našoj oblasti možda i najvidljivija. Iz razgovora sa našim partnerima, malim, srednjim i velikim preduzećima, vidim da je to vrlo rašireno. Jedan deo kompanija plaća sve poreze i doprinose na pun iznos plata, među kojima smo i mi, ali najveći deo je onih koji deo uplaćuju, a deo zarada plaćaju iz crnih fondova, i na kraju imamo one koji ne plaćaju ni dinara za poreze i doprinose zaposlenima. Međutim, svako dalje pritiskanje države nametima će samo terati firme u sivu zonu, a mislim da bi bilo više koristi i za budžet ako bi se smanjili porezi i doprinosi na zarade.

Da li Koridor 10 zaista rešava sve muke građevinaca?

- Kao građanin, mislim da je Koridor 10 dugoročno veoma korisna i neophodna investicija. Ali sama izgradnja autoputa je samo kap u moru i od toga će imati koristi izvestan broj kompanija koje će biti angažovane. Ostatak građevinske privrede će imati koristi od gradnje pratećih objekata, hotela, benzinskih pumpi, industrijskih i skladišnih objekata, ali to neće biti uskoro. U svakom slučaju, ne bi se smelo odustajati od infrastrukturnih radova na svim poljima i na čitavoj teritoriji republike.

Da li ste otpuštali zaposlene ili to planirate?

- Mi smo jedna od firmi koje je u privatizaciji kupio konzorcijum zaposlenih. Moje opredeljenje i opredeljenje menadžmenta je da nećemo da otpustimo nijednog od 414 zaposlenih, a pokušaćemo i da ne smanjujemo plate, a da se previše ne zadužimo. Od 2000. godine do danas bilo je odlazaka iz preduzeća, ali dobrovoljnih i sa prilično visokim otpremninama, dok otkaza nije bilo. Ako dođe do otpuštanja, to će značiti da je firma u mnogo većem problemu nego što može da se reši otpuštanjem. S druge strane, u firmama koje imaju jednog ili nekoliko vlasnika drastično se smanjuju plate i otpuštaju se ljudi, i to će vremenom biti još izraženije. Ne verujem da će mnogo vlasnika privatnih kompanija da posegne za svojom ličnom imovinom ne bi li sprečili otpuštanja i smanjivanje zarada.

Krediti su skupi, ali mogu li se uopšte dobiti?

- S obzirom na to da mi nećemo otpuštati ljude, a s druge strane sve je teže doći do sredstava zbog nelikvidnosti, bankarski krediti, koliko god kamate bile visoke i njihove naknade skupe, jedan su ventil za kompaniju. "Projektomontaža" ima solidne bilanse, iz godine u godinu prihodi rastu, tako da nismo imali problema da dođemo do kredita. I banke, kada u bilansima vide da sa plaćanjem kasni neka državna institucija ili ministarstvo, računaju da će se to i naplatiti, barem je tako bilo do sada. S druge strane, imovina preduzeća je pod hipotekom, a i menadžment je dizao kredite da otkupi deo akcija prilikom privatizacije, pa su i te akcije pod hipotekom. Čitav sistem odnosa je zasnovan na solidarnosti i konceptu porodične i prijateljske atmosfere, tako da mi nemamo alternativu i moramo da idemo samo napred. Preživeli smo devedesete, preživećemo i ovo.

Čime se trenutno bavi "Projektomontaža"?

- Razvojem i integrisanjem standarda kvaliteta (ISO 9001, ISO 14001i OHSAS 18001) uspeli smo da za EAR, Evropsku komisiju, Svetsku banku i KFW radimo na međunarodnim tenderima, na poslovima od inženjeringa, visokogradnje i niskogradnje, pa do projektovanja. Okrenuti smo poslovnim objektima, bankama, hotelima, halama, od "Beogradske arene" pa do hotela "Holidej in", radili smo "pametnu zgradu" B2 na Terazijskoj terasi. U martu smo dobili jedan od najvećih ugovora do sada - izgradnju objekta vrednog 1,4 milijarde dinara, za Agenciju za kontrolu letenja na aerodromu. Tu predvodimo konzorcijum u kom su "Deneza", "Ratko Mitrović niskogradnja" i "Telefonija", sa kojim smo pobedili na međunarodnom i vrlo komplikovanom tenderu, a koji finansira Evropska investiciona banka. Upravo je potpisan i ugovor o izvođenju svih instalaterskih radova na poslovnoj zgradi "Viner štediše osiguranja" površine 20.000 kvadratnih metara.
 
 
Kako na građevince deluje kretanje kursa?

- Ukoliko se kurs zadrži u ovom okviru od 93 do 95 dinara za evro, biće izdrživo, ali ako eskalira naviše, cela građevinska industrija će imati velikih problema. Veliki problem krajem prošle godine bio je skok kursa i sve kompanije su negativne kursne razlike osetile na svojim bilansima. Mi smo, s jedne strane, izloženi bankarskim kreditima, a s druge uvozimo veliki deo opreme, dok su ugovorene cene kod 70 odsto naših poslova prošle godine bile u dinarima i fiksne.


Visoke carine koče izvoz

Prvi dan 76. međunarodnog poljoprivrednog sajma obeležilo je i učešće 11 slovenačkih prehrambreno-prerađivačkih preduzeća. Ministar poljoprivrede Slovenije Milan Pogačnik koji se sastao sa Sašom Draginom, ministrom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Srbije, izjavio je da je saradnja između Slovenije i Srbije u oblasti agrara dobra


- Slovenija podržava Srbiju u nastojanju da se uključi u proces integracije u Evropsku uniju, a upravo su poljoprivreda i razvoj sela jedan od prioriteta na tom putu. Slovenija je spremna da pomogne Srbiji u procesu usklađivanja zakonodavstva sa propisima EU, kao i da pruži podršku srpskim institucijama zaduženim za realizaciju agrarne politike, razvoj sela i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda - naglasio je Pogačnik.

On je dodao da je za Sloveniju veoma važna privredna saradnja za koju se zalagao i u razgovorima sa ministrom Draginom. „Problem je što se prilikom izvoza proizvoda u Srbiju, slovenačka preduzeća susreću sa visokim carinama koje u proseku iznose oko 30 odsto, a tu su i posebne uvozne dažbine. Visoki su i troškovi analize namirnica koji dostižu i 13 odsto vrednosti pošiljke“, istakao je Pogačnik.



Sigurna luka u burnim vremenima

Infrastrukturna preduzeća ocenjena kao sigurna luka zbog solidnog poslovnog razvoja, stabilnih tokova gotovine i visokog kreditnog rejtinga sektora

Pad globalne ekonomije sve više preusmerava pažnju investitora ka akcijama defanzivnih kompanija. Zbog niskog stepena cikličnosti (neelastične tražnje), karakteristika infrastrukturnog sektora je stabilna poslovna delatnost. Analitičari Erste grupe tvrde da su solidan razvoj poslovanja, stabilni tokovi gotovine i visok kreditni rejting sektora pomogli infrastrukturnim preduzećima da steknu status „sigurnih luka”. Uravnoteženi profili poslovnog rizika najvećeg broja kompanija ističu ovu karakteristiku. Profil likvidnosti sektora je stabilan, a osim toga najveći broj kompanija ima na raspolaganju dovoljne kreditne olakšice.

U centralnoj, istočnoj i južnoj Evropi (Francuskoj i Španiji) država ima veliki udeo u infrastrukturnim grupacijama i obično nastupa kao garant za dugoročno zaduživanje i pozitivno doprinosi kreditnom kvalitetu kompanija. Mada kompanije moraju da se prilagođavaju oscilacijama tražnje iz industrije, privatna potrošnja generalno nije elastična.

Sektor trenutno ima prosečan dugoročni rejting „A2”, koji je u gornjoj srednjoj zoni rejting skale i ocenjen je relativno više nego najveći broj drugih sektora. Zbog teških uslova na tržištima kapitala, infrastrukturna preduzeća su zainteresovana za dobijanje najboljih mogućih rejtinga da bi lakše stvorila pristup tržištima kredita. Nova izdanja obveznica u najvećem broju slučajeva su korišćena da se optimizuje ročna struktura zaduženosti koja je u nekim kompanijama bila relativno kratka.

Integracija delatnosti proizvodnje i distribucije gasa i električne energije i geografska diverzifikacija su najvažnije motivacije za konsolidaciju. U ovoj vrsti okruženja, igrači u industriji koji imaju atraktivne cene akcija postaju primamljivi kandidati za preuzimanje. – Očekujemo da uprave grupacija budu selektivnije u svojim odlukama o investiranju nego tokom proteklih godina. U suprotnom, prekomerno agresivna ekspanzija, sa visokim koeficijentom zaduženosti, bila bi rizična za rejting tih kompanija – smatra Alihan Karadagoglu, kreditni analitičar u Erste grupi.

Dugoročno, analitičari Erste grupe očekuju više cene nafte i gasa usled odloženih investicija u energetski sektor (ranija faza – istraživanje i proizvodnja). „Očekujemo da strana ponuda dominira daljim trendom cena za primarne izvore energije, a stoga i cena električne energije. Infrastrukturna preduzeća koja imaju bolju strukturu troškova ili čiji troškovi ne zavise od kretanja cena primarnih izvora energije trebalo bi da budu u stanju da u budućnosti generišu više marže, kao što su Verbund i Fortum”, kaže Karadagoglu.

– Za investitore koji kupuju i drže akcije, infrastrukturna preduzeća su centralna investicija. Stoga fundamentalno preferiramo GDF Suez, Verbund, Fortum i ČEZ koji imaju solidne koeficijente zaduženosti i snažan finansijski profil. Mereno EBITDA maržama, ČEZ, Fortum i Verbund su veoma profitabilni. Tek kada se tržišta trajno umire, akcije komunalnih preduzeća slabije će rasti od akcija drugih cikličnih industrija – izjavila je Elena Statelov, kreditni analitičar u Erste grupi.

Komunalni sektor je investiciono intenzivna industrija i to će ostati zbog globalno rastuće tražnje za energijom. Prema izveštaju o energetici Evropske unije za 2007. godinu, tražnja za električnom energijom u EU se povećava po stopi od 1,5 odsto godišnje. Ukupna tražnja 27 zemalja Unije u 2007. godini je bila oko 3.000 TWX . Nemačka je prijavila najveću potrošnju sa 567 TWX, a prate je Francuska, Velika Britanija i Italija. Ukupna očekivana tražnja do 2020. godine verovatno će porasti za 27 odsto, pri čemu će najoštriji porast zabeležiti zemlje jugoistočne i istočne Evrope.

Prema tome, moraju da se prošire i obnove dugoročna proizvodnja i snabdevanje električnom energijom. U tom pogledu, Evropska komisija očekuje da će u predstojećih 25 godina biti potreban obim od 900 milijardi evra. Ta projekcija i srednjoročni investicioni planovi evropskih komunalnih grupacija takođe su jasni pokazatelji investicionog intenziteta tog sektora.



Milosavljević: Zakonom ograničiti izmirenje obaveza dobavljačima

Nelikvidnost je jedan od najizraženijih problema s kojima se suočava privreda Srbije. Tri su najjača generatora nelikvidnosti u Srbiji: prvi je država sa svojim dugom privredi, drugi čine javna preduzeća - dug privredi, ali i dugovanja privrede i građana javnim preduzećima, a treći se odnosi na dug trgovaca dobavljačima, kaže u izjavi za ''Borbu'' Slobodan Milosavljević, ministar trgovine i usluga Srbije

''Međusobni odnosi privrednih subjekata su dobrovoljni, interesni i regulisani konkretnim ugovorima. No, i pored toga smatram da država treba da se uključi u rešavanje problema nelikvidnosti, prvo promptno plaćajući svoje obaveze, a zatim i doprinoseći svojim merama da se ukupan lanac nelikividnosti smanji. Najnoviji paket mera je upravo koncipiran s ciljem da se sa dodatnih 40 milijardi dolara kreditne podrške smanji nelikvidnost u privredi. Ponuđene su duplo niže kamate (tri odsto na godišnjem nivou za kredite sa deviznom klauzulom), kao i po prvi put dinarski krediti za likvidnost sa kamatom od 10,5 odsto godišnje'', ističe Milosavljević.

Po njegovim rečima, pomenutu kreditnu podršku mogu i treba da iskoriste i trgovinska preduzeća i time pomognu svojim dobavljačima, ali i ukupnoj privredi Srbije.

''Ministarstvo trgovine je usvojilo Strategiju razvoja trgovine Srbije do 2012. godine i završen je Nacrt zakona o trgovini koji će se početkom juna naći na javnoj raspravi, koji takođe regulišu i ova pitanja. Zakonom će se predložiti i ograničenje roka za izmirivanje obaveza prema dobavljačima'', zaključuje Slobodan Milosavljević.

Međusobna dugovanja preduzeća su velika, retke su firme koje nemaju problem sa naplatom dugova, pa se i ''Aleva'' Novi Kneževac suočava sa problemom naplate, jer se rokovi ''rastežu'' i do šest meseci, neretko i duže, kaže za ''Borbu'' Goran Aleksić, zamenik generalnog direktora ''Aleve''. Povodom najave ministra Mlađana Dinkića da je država spremila mere za neplatiše Aleksić kaže da nije najjasnije kako će se trgovinski lanci primorati da izmire dugovanja dobavljačima.

''Istina, država ima mehanizme pomoću kojih može da reši problem naplate dugovanja i videćemo kako će se i kada pobediti nelikvidnost u Srbiji. Kriza neće tako brzo proći i moramo da sačekamo da bismo se uverili da li će firme same početi da poboljšavaju naplatu ili će ih država prisiliti na to'', ističe Aleksić i dodaje da u javnosti najčešće prozivana ''Delta'' jeste veliki kupac i veliki dužnik, ali da je blokiranih firmi mnogo.

''Delta je velika kompanija i zato se o njoj i najviše priča, međutim, na spisku dužnika mnogo je blokiranih firmi čiji minusi nisu mali i uveren sam da je cifra koja se u javnosti pominje od oko 60.000 preduzeća koje su u blokadi tačna. Nadam se da će u narednih nekoliko meseci situacija promeniti, odnosno da će se 'zavrteti krug''', kaže Aleksić i dodaje da će najavljene kreditne linije sa povoljnijim kamatnim stopama za rešavanje problema nelikvidnosti olakšati poslovanje. ''Da li će to biti i dovoljno, to je drugo pitanje'', zaključuje Aleksić.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta