Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kalanović: pomoć NIP-a za obilaznicu oko N.pazara

Ministarkstvo za Nacionalni investicioni plan iučestvovaće sa 35 odsto sredstava od ukupno 200 miliona dinara, koliko je potrebno za izgradnju obilaznice i dva vrtića u Novom Pazaru, izjavila je danas u tom gradu ministarka Verica Kalanović

Ona je, nakon razgovora sa predstavnicima novopazarske gradske uprave, precizirala da je 50 odsto sredstava obezbedila Evropska investicona banka, a 15 odsto biće odvojeno iz gradskog budžeta.
Kalanovićeva je novinarima rekla da je sa predstavnicima gradske uprave razgovarano o nekoliko važnih tema i projektima planiranim za sledeće tri godinu.
„Dogovorili smo se da se sredstvima NIP grade dva vrtića, jedan ove i drugi naredne godine", rekla je ministarka i dodala da je reč o investiciji od oko 33 miliona dinara.
Kalanovićeva je kazala i da će se o izgradnji industrijske



Izgradnja kilometra autoputa od 789.000 do dva miliona evra

Domaće firme izgradiće dve deonice autoputa Horgoš–Novi Sad za dva do dva i po puta manje novca nego što je to nameravao da učini austrijski konzorcijum „Alpina-Por”, putem koncesije. Tako je za dve godine prosečna cena kilometra severnog kraka Koridora 10 sa 1,388 miliona evra po kilometru skočila na 2,37 miliona evra, da bi na tenderu na kome je učestvovalo 15 kompanija cena izgradnje pala na 789.000 evra. Zanimljivo je da je na istom tenderu „Alpina” ponudila samo 10 odsto višu cenu od one sa kojom su pobedile dve domaće firme – Putevi „Užice” i Preduzeće za puteve „Beograd”

Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, međutim ističe da koncesija i tender za izbor graditelja ne mogu da se porede.

– Koncesija se daje da se napravi put, da se koristi u nekom roku i da se po njegovom isteku vrati državi. Državu ne zanima za koliko para će koncesionar da sagradi neki autoput. Čak nije ni običaj da se u ugovorima navodi vrednost dogovorenih radova – kaže Mrkonjić za „Politiku”.

On tvrdi da kilometar puta košta onoliko koliko tender pokaže. Mrkonjić tvrdi da su javna nadmetanja najtransparentniji i najbolji način da se dobije najniža cena za izgradnju autoputa. Ona čak može biti niža i od projektantske, odnosno predračunske.

Za laike tu nema neke razlike – cena kilometra autoputa za njih je cena kilometra i svejedno im je da li država daje pare ili se neko drugi zadužuje kod banaka i finansira te radove.

Ali, da bi se uopšte napravilo poređenje, potrebno je znati kolika je bila vrednost koncesije. Taj podatak je do danas ostao tajna.

Prilikom potpisivanja ugovora sa koncesionarom za izgradnju 156 kilometara autoputa Horgoš–Požega i održavanje 68 km od Novog Sada do Beograda, Velimir Ilić, tadašnji ministar za kapitalne investicije, 30. marta 2007. godine saopštio je da je navedeni konzorcijum izabran zato što je ponudio najkraće rokove izgradnje – pet godina i najnižu cenu – 1,3 milijarde evra. Ubrzo se u javnosti čulo da je vrednost ugovora 1,5 milijardi evra. „Alpina” je na svom sajtu objavila da ugovoreni posao iznosi 1,1 milijardu evra, da bi se prošlog leta pred pregovore o raskidu ugovora čulo da taj posao vredi 1,7 milijardi evra. Povećanje cene koncesionari su pravdali poskupljenjem novca na tržištu kapitala. Inače, predračunska vrednost uoči raspisivanja tendera je iznosila 800 miliona evra.

Mihajlo Marković, bivši državni sekretar u Ministarstvu za kapitalne investicije, za „Politiku” kaže da je u tenderskoj ponudi pobedničkog konzorcijuma „Alpina-FCC”, koji je kasnije istupio iz konzorcijuma, stajalo da će 108 kilometara leve trake autoputa Horgoš–Novi Sad izgraditi za 150 do 160 miliona evra.

– U tu cenu su bili uračunati radovi na izgradnji autoputa, petlji i projektovanje. To je, ipak, mnogo zahtevnije od samog polaganja asfalta – navodi Marković.

Kako je vreme odmicalo, cena je varirala i dostigla dva miliona evra po kilometru. U trenutku kada su počeli pregovori o raskidu koncesionog ugovora, konzorcijum „Alpina-Por” je ponudio sledeće: pristaju na sporazumni raskid koncesije, ali da bez tendera dobiju pravo gradnje autoputa Horgoš–Novi Sad. Za to su tražili 220 miliona evra.

Akcioni tim Vlade Srbije odmah je rekao da je to nerealno, jer je tim stručnjaka procenio da ta deonica ne može da košta više od 150 miliona evra.

Kako su, onda, pobednici na tenderu za izgradnju 20 kilometara autoputa na severnom kraku Koridora 10 ponudili cenu od 789.000 evra za kilometar?

Milan Bojović, direktor„Puteva” iz Užica, kaže da to nije bilo teško. U međuvremenu je nafta pojeftinila za oko 20–30 odsto, a time i građevinski materijal, odnosno bitumen.

– Zaračunali smo minimalnu zaradu, samo koliko da ne budemo u gubitku. Naša namera je bila da uposlimo sve radnike i raspoloživu mehanizaciju, što je više nego dobar posao u vreme krize – kaže Bojović.



Splasnula tražnja za kreditima

Srpska preduzeća smanjila su u aprilu broj zahteva za kreditima za 7,3 odsto u odnosu na prethodni mesec, ali je povećano njihovo kašnjenje u otplati dospelih rata, dok je ukupan dug građana i privrede smanjen za 0,5 odsto, izjavio je danas generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS) Veroljub Dugalić


On je naveo da su ukupni krediti privredi na kraju aprila iznosili 811,9 milijardi dinara, što je za 7,3 odsto manje nego u martu, dok su dugovi građana prema bankama smanjena za 0,5 odsto i iznosili 395,3 milijarde dinara.

Na konferenciji za novinare, Dugalić je naveo da su preduzetnici u aprilu od banaka uzeli 47 milijardi dinara kredita, što je za 0,6 odsto manje nego u martu.

Aprilski dugovi privrede i građana iznosili su 1.254,3 milijarde dinara, što je za 0,5 odsto manje nego prethodnog meseca, pri čemu su najviše kredita građani uzimali za kupovinu i adaptaciju stanova - 203,1 milijardu dinara, rekao je Dugalić. On je dodao da je rast tih dugova bio za 0,6 odsto manji nego prethodnih meseci.

Objašnjenje Dugalića za taj rast je povoljna kamata na stambene kredite, koja je od pet do osam odsto godišnje.

Gotovinski krediti smanjeni su za 2,6 odsto, i u aprilu su iznosili oko 119,6 milijardi dinara, dok su potrošački i krediti za refinansiranje ranijih pozajmica, od 48,2 milijarde dinara, smanjeni za 6,3 odsto, kazao je Dugalić i naveo da je suma kredita za poljoprivredu povećana u aprilu za 4,8 odsto na oko 24,4 milijarde dinara.

Generalni sekretar UBS je skrenuo pažnju da se raste kašnjenje preduzeća u otplati kredita i istakao da su u martu kašnjenja zabeležena kod 7,6 odsto preduzeća, a u aprilu su povećana na 9,2 odsto.

Oko 2,1 odsto građana u martu nije na vreme izmirivalo rate za zajmove, a u aprilu je neredovnost povećana na 2,2 odsto, dodao je on.

Govoreći o poslovanju bankarskog sektora u 2008. godini, Dugalić je rekao da je bankarstvo u Srbiji poslovalo uspešno i zadržalo stabilnost i precizirao da je od 34 banke - sedam poslovalo sa gubitkom. Ukupna dobit tog sektora iznosila je oko 34 milijarde evra, duplo više nego u 2007. godini.

Dugalić je istakao da su kamate na kredit u proseku iznosile oko 18 odsto, što je približno referentnoj kamatnoj stopi NBS, i ukazao da su bankarske kamate prošle godine zavisile od kretanja inflacije i iznosa obavezne rezerve.



Cepter odustao od kupovine Prosvete

Konzorcijum Univerziteta Singidunum iz Beograda i kompanije Cepter buk vord odustao je od kupovine izdavačkog preduzeća Prosveta zbog toga što ne bi mogao da menja namenu knjižare „Geca Kon“ u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, saopštila je juče Agencija za privatizaciju

Taj konzorcijum je bio prvorangirani ponuđačna tenderu za prodaju 70 odsto kapitala Prosvete, za koji je ponudio cenu od 5,7 miliona evra i investicije u vrednosti od dva miliona evra u roku od dve godine. Produženi rok za potpisivanje kupoprodajnog ugovora istekao je prekjuče, a Agencija navodi da je prihvatila sve zahteve prvorangiranog ponuđača, čiji predstavnici u zakazanom terminu nisu došli na potpisivanje ugovora. Obrazloženje ponuđača je bilo da je neprihvatljiva odredba ugovora po kojoj je izuzeta mogućnost raspolaganja knjižarom „Geca Kon“. Agencija ističe da nije prihvatila taj zahtev ponuđača, imajući u vidu da je zaštita te Prosvetine knjižare predviđena tenderom i odlukom Vlade Srbije, a sa čim su bili upoznati svi učesnici na tenderu u trenutku podnošenja ponude. Prvorangiranom ponuđaču Agencija će naplatiti licitacionu garanciju u iznosu od 200.000 evra, a drugorangirani ponuđač, preduzeće za izdavaštvo, trgovinu i marketing Medija II iz Beograda će biti pozvan da potpiše ugovor o kupovini Prosvete.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta