Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Municipalne obveznice privilegija bogatih opština

Municipalne, odnosno opštinske obveznice predstavljaju jedno od efikasnijih rešenja za obezbeđivanje novih izvora finansiranja na tržištu kapitala, iako ih lokalne samouprave, ne samo u Srbiji nego i u regionu, nedovoljno koriste kao jedan od načina za pribavljanje dodatnih finansijskih sredstava, zaključeno je juče na konferenciji „Razvoj tržišta za emisiju opštinskih obveznica u Srbiji“ koje je organizovala Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj

Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, ukazao je na činjenicu da je jedan od preduslova da opštinske obveznice zažive, da gradovi koji će ih emitovati raspolažu sopstvenim prihodima, odnosno da ne zavise od transferisanih sredstava države. „Ali, i za taj posao neophodna je podrška države, koja bi trebalo da odluči kada će da uvede novi sistem dodatnog finansiranja“, rekao je guverner, uz napomenu da NBS može da pruži potrebnu pomoć.

- Samo opštine sa većim brojem stanovnika i koje ostvaruju veće prihode, moći će da emituju municipalne obveznice. Tačnije, obveznice bi u ovom trenutku mogla da emituju četiri grada - izjavio je novinarima Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija. Na pitanje da li će investitori biti spremni da ulažu u te obveznice, on je rekao da sve zavisi od finansijskih izveštaja opština i uverenja investitora da je reč o sigurnim i nerizičnim hartijama od vrednosti, a prvu emisiju municipalnih obveznica trebalo bi krajem godine da emituje pilot grupa od tri ili pet opština.

Posmatrano iz ugla korisnika, kupovina opštinskih obveznica podrazumeva relativno visoku kamatu i nizak rizik investicija, dok se prihod od obveznica najčešće ne oporezuje.



JELAŠIĆ: Prva tranša kredita 15. maja

- Sledeće nedelje, najverovatnije 15. maja, Srbija će moći da povuče prvih 800 miliona evra iz aranžmana dogovorenog sa MMF-om. Do kraja godine moći ćemo da povučemo ukupno 2,1 milijardu evra. Uslov za to je da misija Fonda, koja bi trebalo da dođe u Srbiju krajem avgusta, povoljno oceni realizaciju mera - izjavio je guverner NBS Radovan Jelašić.



Podršku NBS želi 31 banka

Od 34 banke koje posluju u Srbiji, 31 je spremna da iskoristi podršku Narodne banke Srbije za lakši pristup novcu za obezbeđivanje dinarske i devizne likvidnosti, saopštila je NBS


Centralna banka je 5. maja, u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom povodom novog kreditnog aranžmana, donela posebne mere podrške finansijske stabilnosti zemlje i propisala uslove koje banke treba da ispune da bi učestvovale u tom programu. Mere podrške biće dostupne bankama koje, zajedno sa svojim većinskim akcionarima, preuzmu određene obaveze koje je utvrdila NBS i dostave potrebnu dokumentaciju, a uslov je da ne smanjuju plasmane u Srbiju do 2010. godine u odnosu na decembar 2008. godine i očuvaju solventnost. Cilj mera NBS jeste da se bankama koje ispune uslove omogući pristup dodatnim izvorima novca, kako bi mogle klijentima da daju povoljnije ponude.



MMF odobrava tri milijarde evra

Guverner Narodne banke Srbije potvrdio je da će 15. maja, Međunarodni monetarni fond odobriti stendbaj aranžman sa Srbijom u iznosu od tri milijarde evra


On je objasnio da će prvih 800 miliona biti iskorišćeno za jačanje deviznih rezervi NBS-a i dodao da će u 2009. Srbija moći da povuče ukupno oko dve milijarde i sto miliona evra iz aražmana sa Fondom. Govoreći o merama za ublažavanje ekonomske krize, Jelašić je dodao da je Narodna banka spremna da bankama odobri oko 70 milijardi evra kratkoročnih kredita.

Guverner Jelašić najavio je novi set mera koji je, kako kaže, po evropskim standardima pripremila Narodna banka kako bi se ublažile posledice ekonomske krize.

Jedna od mera je i davanje kratkoročnih kredita bankama uz kamatu od oko 15 odsto. Na promociji četvrtog broja časopisa Izazovi evropskih integracija, Jelašić je objavio da je centralna banka dobila prelaznu ocenu MMF-a koji bi, početkom sledeće nedelje, Srbiji trebalo da uplati prvih 800 miliona evra aranžmana vrednog tri milijarde.

Ekonomska kriza pokazuje da dosadašnji model razvoja srpske privrede više ne može da opstane, smatraju ekonomisti i dodaju da je u Srbiji potrebno restrukturiranje privrede i modernizacija industrije.

Za razliiku od ministra ekonomije Mlađana Dinkića koji je uvereden da je domaća privreda lagano izlazi iz krize, ekonomisti su uzdržani.

Optimimizam možda dolazi zbog zaključenja nekoliko novih poslova, kaže Jurij Bajec, savetnik premijera Srbije.

Iako je u martu usporen drastičan pad ekonomske aktivnosti Stojan Stamenković, urednik časopisa "Makroekonomske analize i trendovi" smatra da je rano rano govoriti o efektima vladinih mera za suzbijanje krize i izjavi ministra Dinkića o izlasku iz krize.

Stamenković je ukazao i da su industrijska proizvodnja i spoljnotrgovinska razmena, u martu bili na nivou koji je "duboko ispod proseka prethodne godine i nivoa u prošlogodišnjem martu".

Ekonomisti prognoziraju i pad bruto domaćeg proizvoda za 4 do 6 šest odsto u odnosu na prošlu godinu a govoreći o inflaciji, guverner Jelašić za sada kaže da će ona, na godišnjem nivou, biti dvocifrena.



Dinkić: Vlada će pomoći privredu

Dražava će nastaviti da pomaže domaće privrednike, najavio ministar ekonomije Malađan Dinkić na sastanku sa Asocijacijom menadžera Srbije


Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić ponovio je da su izveštaji o sporom oporavku dela svetske ekonomije za njega dokaz da se i domaća ekonomija kreće ka oporavku. Na sastanku sa predstavnicima Asocijacije menadžera Srbije, Dinkić je obećao pomoć države domaćim privrednicima i najavio program zapošljavanja mladih pripravnika "Prva šansa".

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić ostaje pri svojim tvrdnjama da je najgore prošlo.

Dinkić navodi da su prvi pozitivni pomaci registrovani u martu, u sektorima proizvodnje i izvoza i da se takav trend nastavio i u aprilu

“Oporavak će biti duži. Neće biti brz, ali imaćemo bolje vesti i u pogeldu izvoza i u pogledu proizvodnje, a naravno Vlada Srbije će pomoći i sa novim merama, koje stupaju na snagu od ponedeljka“, kaže on.

“Duplo niže kamatne stope, dakle jefinitiji novac za privredu, mnogo više ulaganja u građevinarstvo i izgradnju puteva i da rešimo neke probleme u pojedinim sektorima kako bi poboljšali likvidnost u specificnim sektorima“, naveo je ministar.

Na sastanku sa Dinkićem, predstavnici Asocijacije menadžera Srbije istakli su da je jedna od najznačajnijh boljki domaće privrede - nelikvidnost preduzeća, a kao najveći problem identifikovani su trgovinski lanci, kao najveći dužnici dobavljačima.

Njihov ukupan dug iznosi oko 600 milona evra, a za njima je prerađivačka industrija s oko 400 miliona duga.

Ministrastvo ekonomije obećalo je pomoć u rešavanju ovog problema, kaže Bojan Radun, izvršni direktor kompanije “Nektar“ i član Upravnog odobora Asocijacije menadžera Srbije.

“Dogovorili smo se da sagledamo koje komapnije su najveći dužnici, zašto je došlo do velikih dugova i da Vlada i Ministarstvo predlože način da pomognu finansiranje tih dužnika, da bi oni platili svoje obveze prema dobavljačima, a ovi dalje. Gde je Ministarstvo ekonomije spremno da bude zančajan učesnik u fianansiranju i da obezbedi kredite, pre svega, tim trgovačkim kompanijama“, kaže on.

Izlazak iz krize u Srbiji pomovći će i program “Prva šansa“, koji podrazumeva finansiranje zapošljavanja 15.000 pripravnika bez radnog iskustva.

Država će dati novac za plate tim radnicima u neto visini od 20.000 dinara, dok na poslodavcima ostaje samo obaveza plaćanja poreza, objašnjava direktror Nacionalne službe za zapošljavanje, Vladimir Ilić.

“Mi smo pripremili ovaj program, oslobodili poslodavca obaveze da trajno zaposle ova lica, njima dali šansu da steknu radno iskustvo. I imajući u vidu da ćemo selekciju kompanija u kojima će se obavljati stručna praksa raditi tako da to budu renomirane kompanije gde su tehnološki procesi zaokruženi, da to budu preduzeća koja redovno izmiruju proreze, imaju dobru kadrovsku strukturu“, navodi on.

“Očekujemo da će jedan broj mladih ljudi ostati da radi kod njih a u slučaju da se takvi poslodavci ne odluče za zasnivanje radnog odnosa, svakako da smo tim ljudima povećali šanse da nađu posao kod drugog poslodavca“, smatra Ilić.

Iako se u evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje nalazi više od 750 hiljada nezaposlenih, direktor te službe Vladimir Ilić navodi da je realan broj značajno manji, i da on iznosi oko 450.000, kao i da je on u poslednje tri godine u stalnom padu.

Blagi rast nezaposlenosti registrovan je u novembru prošle godine, a od septebra do danas u Srbiji je 14.000 radnih mesta manje.



Austrijanci odustaju od Sajma

Austrijska kompanija za organizaciju sajmova "Rid egzibišns Mese Vin" odlučila je da zamrzne taj projekat, izjavio je njen direktor Matias Limbek


Sajam građevinarstva je samo od jedna mnogih manifestacija na Beogradskom sajmu
Ta kompanija bila je ozbiljno zainteresovana za privatizaciju Beogradskog sajma, ali je zbog nemogućnosti da proceni isplativost projekta odustala. "Trenutak je jako nepovoljan. Zemlje istočne Evrope će ekonomsku krizu osetiti mnogo jače nego što se ranije pretpostavljalo", objasnio je Limbek u izjavi bečkom ekonomskom dnevniku "Virtšaftsblat".

On je kazao da, gledano iz današnjeg ugla, nije sigurno kada bi se ovaj projekat mogao isplatiti, zbog čega, za sada, neće učestvovati u privatizaciji Beogradskog sajma.

Prema ranijim najavama, bečka kompanija nameravala je da u Beogradu investira do 300 miliona evra.

Limbek je rekao da nije samo Beograd skinut sa liste planiranih investicija, ističući da će ove godine "generalno zamrznuti sve nove investicije".

Finansijski promet "Rid Egzibišnsa" na dve lokacije u Austriji - Beč i Salcburg, prošle godine iznosio je 78 miliona evra, što je blagi porast u onosu na prethodnu godinu, kada je bio 75,5 miliona evra.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta