Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Stižu "ziheraški" fondovi
U vreme kada se zbog dugotrajne krize gase društva za upravljanje investicionim fondovima, na domaćem tržištu se sprema otvaranje novih fondova, po definiciji manje rizičnih


Uredba Vlade Srbije o većoj slobodi ulaganja u inostranstvu i odnosima upravljača i samih fondova stigla je isuviše kasno da bi spasila neka društva za upravljanje koja su skoro dve godine kontinuirano trpela finansijske udare. Protekle nedelje osvanula je informacija o novoj žrtvi - u stečaj ide Društvo za upravljanje fondovima "Fokus invest" (Focus Invest), a dva fonda kojim je ovo društvo upravljalo prelaze pod upravu "Citadel aset menadžementa". Nada u opstajanje srpskog tržišta ipak ostaje jer tržište očekuje dolazak dva nova igrača, kao i osnivanje novih fondova od strane postojećih društava.
- Koliko god da su stručni portfolio menadžeri svih naših fondova, zbog nerazvijenosti tržišta kapitala, nerazvijenog tržišnog materijala, zaista nije postojao način da se u većoj meri umanji pad vrednosti akcijskih fondova. Tržište kapitala je željno očekivalo najavljene emisije municipalnih obveznica, pa obećanu besplatnu podelu akcija, pa bilo koje mere u cilju sprečavanja većeg odliva sredstava iz industrije, ali nije dočekalo. Umesto toga, uredba je stigla sa bar šest meseci zakašnjenja, što je za nas kao i mnoge fondove i brokersko-dilerska društva bilo prekasno - tvrdi Ervin Pašanović, direktor prodaje DUIF "Fokus investa"

Trenutna struktura fondova ne odgovara tražnji investitora i vrlo je izvesno, smatra Milan Marinković direktor DZUIF "Fima investa", da u Srbiji u narednom periodu budu otvoreni novi fondovi.

- Sada nam je omogućeno da osnivamo fondove bez naknadnih troškova, jer jedan portfolio menadžer može da upravlja u više društava. Očekujem da će dosta postojećih društava pokrenuti nove fondove i to novčane, balansirane ili obvezničke, jer je stepen rizičnosti ulaganja u njih jako mali a tako i šanse da ovi fondovi ne ostvare očekivanu dobit - smatra Marinković, dodajući da je naša berza porasla u toku mesec dana do 30 odsto, što je dokaz da i za najrizičnije fondove postoji perspektiva.

Iako je i u Hrvatskoj bilo lomova u fondovskoj industriji čini se da se oni brže oporavljaju. U poslednjih mesec dana tamo je osnovano nekoliko novih fondova, među kojima je i jedan osiguravajuće kuće "Alianc" (Alianz). Pre krize hrvatski fondovi su vredeli više od 4,5 milijardi evra.

- Iako se njihova vrednost skoro prepolovila, dovoljno je bilo sačekati prve naznake sa zapada da kriza jenjava i odmah se stvorila klima za otvaranje novih društava i plasiranje novih fondova. Ti fondovi su dominantni investitori u regionu, pa tako i kod nas, jer se zbog naše zajedničke prošlosti, njihovi portfolio menadžeri osećaju mnogo lagodnije plasirajući na naše tržište nego na neka druga. Iz tog razloga treba pratiti kretanje na Zagrebačkoj berzi jer trendovi se brzo prenose na našu - kažu analitičari.
 
 
Dva fonda "na čekanju"
Pored otvaranja novih fondova kojima bi upravljala već postojeća društva u Srbiji, ovo tržište "merkaju" i sasvim novi igrači. Komisija za hartije od vrednosti (KHOV) već je izdala dozvole za osnivanje dva nova fonda.

- Izdali smo dozvole i formalnom pravnom okviru nema prepreka za početak njihovog rada - kaže Milko Štimac, predsednik KHOV. On tvrdi da zasada nema najava Komisiji da bi moglo doći do gašenja još nekog od fondova ili prelaska nekog fonda pod okrilje drugog društva.


Kreću "jeftini" krediti

U Srbiji počinje primena novog stimulativnog paketa privrednih mera za ublažavanje negativnih efekata svetske krize, u kojem je vlada predvidela oko 80 milijardi dinara kredita za likvidnost preduzeća, a ukupna vrednost tog podsticajnog paketa iznosi oko 180 milijardi dinara


Novine u vladinom paketu mera, koji je usvojen 7. maja, su dvostruko veći iznos kredita za izvoznike, kao i povoljni potrošački krediti za kupovinu građevinskog materijala, koji se uvode prvi put.

Domaća preduzeća kojima je potreban svež kapital moći će iz novog paketa da pozajme ukupno 80 milijardi dinara subvencionisanih kredita za likvidnost, uz povoljnije kamate.

Kamata na kredite sa deviznom klauzulom biće duplo niža i umesto 5,5, iznosiće tri odsto godišnje, a dinarski krediti za likvidnost privredi odobravaće se sa veoma povoljnom kamatom od 10,5 odsto godišnje, što je 3,5 odsto manje od referentne kamate Narodne banke Srbije, koja trenutno iznosi 14 odsto.

Ukoliko se referentna kamata NBS bude smanjivala, i kamate na kredite za likvidnost privrede će se smanjivati za tih 3,5 odsto, jer će država subvencijama uticati na smanjenje kamata, objasnio je prošle nedelje ministar ekonomije Mlađan Dinkić, posle sednice vlade na kojoj su mere donete.

Dopunom paketa povećan je limit za srednja preduzeća - izvoznike koji će od sutra moći da računaju na ukupno milion evra kredita, a dupliran je i iznos zajmova za velika preduzeća izvoznike - na četiri miliona evra.

Kamate na kredite koje preduzeća mogu da pozajme, kako bi reprogramirala svoje dugove iznosiće 4,9 odsto godišnje.

Ministar Dinkić je naglasio da će svi korisnici kredita za investicije i likvidnost biti u obavezi da održe isti broj zaposlenih tokom perioda korišćenja kredita, u odnosu na poslednje tromesečje 2008. godine.

Dinkić je najavio da će ukupna suma kredita iz Fonda za razvoj, za mala i srednja preduzeća, iznositi oko 15 milijardi dinara, a kamate na te zajmove biće od 0,5 do 2,5 odsto godišnje.



Trgovanje i pozajmice samo u krajnjoj nuždi

Deo stendbaj aranžmana Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom podrazumevao je i reprogram kratkoročnog spoljnog duga, bankarskog sektora koji na naplatu stiže tokom ove i sledeće godine. Reč je o takozvanoj Bečkoj inicijativi, koju je potpisalo deset banaka koje posluju na našem tržištu, što im je omogućilo da zadrže isti obim i tempo finansiranja


Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, ponudio je potpisnicima Bečke inicijative mogućnost da korisite, kako je kazao, „posebne mere podrške finansijske stabilnosti“. Tu ponudu prihvatila je 31 od ukupno 34 banke koliko ih posluje u Srbiji, koje su izrazile spremnost da iskoriste podršku Narodne banke, za lakši pristup novcu za obezbeđivanje dinarske i devizne likvidnosti.

Dejan Lečić, direktor Sektora trezora Banke Inteza, procenjuje za Danas da će nove mere NBS svakako pomoći bankama da lakše upravljaju svojom likvidnošću.

- Međutim, pošto su kamatne stope za kredite namenjene bankama ili za „svopovanje“ deviza dosta visoke (15,5 odsto za kredite, odnosno euribor plus 5,5 odsto za svopove), banke će ove instrumente koristiti samo u slučaju da ne postoje druge opcije. Drugim rečima, cilj ovih mera jeste dalje povećanje stabilnosti bankarskog sektora uvođenjem novih instrumenata koji bi se mogli koristiti ukoliko dođe do pada likvidnosti banaka - konstatuje Lečić.

Rade Šević, direktor Sektora za odnose sa javnošću Hipo-Alpe Adrija banke, izjavio je za Danas da je ta banka krajem prošle godine, u cilju poboljšanja devizne likvidnosti banaka, predložila mogućnost uvođenja svop aranžmana koji podrazumeva trgovanje, odnosno pretvaranje dinara u evro (i obrnuto) ukoliko se proceni da je likvidnost banke ugrožena.

- Uvođenje svop aranžmana olakšaće nivelisanje raspoloživih dinara u odnosu na devize. U trenutku iniciranja predloga, očekivalo se da će primena svop aranžmana biti usmerena ka nivelaciji likvidnosti stranih valuta, ali je u međuvremenu promenjena regulativa, kojom je dinarski deo obaveznih deviznih rezervi, povećan sa 20 na 40 odsto, tako da je ova operacija postala izlišna - objašnjava Šević. Naš sagovornik ističe da bi dugoročnijoj ekspanziji dinarskih kredita, koji bi se nudili stanovništvu, odgovarala emisija držvnih hartija od vrednosti, sa rokom dospeća do godinu dana, ili sa dužom ročnošću.

Jedan od uslova koje banke treba da ispune kako bi učestvovale u programu podrške NBS jeste da ne smanjuju plasmane u Srbiju (do 2010. godine) u odnosu na decembar 2008. godine, kao i da očuvaju solventnost. Cilj mera NBS jeste da se bankama koje ispune uslove omogući pristup dodatnim izvorima novca, kako bi klijentima mogle da ponude povoljnije kredite. Bankama su na raspolaganju kratkoročni dinarski krediti, koji će isključivo biti korišćeni za održavanje dinarske likvidnosti. Ta pozajmica se može dobiti na bazi zaloge - kratkoročnih hartija od vrednosti NBS države, dugoročnih hartija od vrednosti države (dinarske i devizne), zaloga deviza, ali i portfelja hipotekarnih kredita. Druga mera podrazumeva uvođenje svop trgovanja između Narodne banke i poslovnih banaka, a sve u cilju obezbeđivanja devizne, odnosno dinarske likvidnosti.



Danas prva aukcija

Narodna banka počela je danas da trguje sa poslovnim bankama u takozvanoj svop aukciji, jer je prethodne nedelje usvojila Odluku o kalendaru trgovanja za ovaj mesec. NBS će danas primati ponude banaka u trajanju od pola sata, od 14 do 14.30 časova. Za ovu transakciju, NBS je izdvojila milijardu evra, dok je za dinarske kredite predviđeno 70 milijardi dinara.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta