Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Banke spremne za "jeftine" kredite

Banke u Srbiji raspolažu sa dovoljno sredstava da se uključe u novi paket mera Vlade Srbije za odobravanje kredita po subvencionisanim kamatnim stopama, i u narednim nedeljama očekuju se prve realizacije te vrste kredita, rečeno je danas Tanjugu u pojedinim bankama



"Banka Inteza" se aktivno uključila u vladin program subvencionisanog kreditiranja građana i privrede i posle samo tri meseca funkcionisanja tog programa, realizovala je više od 120 milona evra kredita, što je gotovo polovina ukupno realizovanih sredstava u čitavom bankarskom sektoru, naveli su u toj banci.

Imajući u vidu dosadašnje trendove realno je očekivati da će interesovanje i u buduće ići uzlaznom putanjom, a "Banka Inteza" raspolaže sa dovoljno sredstava da isprati interesovanje građana i privrede i nastaviće da i u narednom periodu aktivno učestvuje u tom programu, navode u "Intezi".

Član Izvršnog odbora "Prokredit banke" Dejan Janjatović rekao je Tanjugu da je ta banka do sada isplatila oko 1.400 subvencionisanih kredita za održavenje likvidnosti preduzeća i preduzetnika, ali i subvencionisanih potrošačkih kredita za kupovinu novog "punta", domaćih traktora i trajnih potrošnih dobara.

Ukupna vrednost do sada isplaćenih kredita je preko 35,4 miliona evra, od čega preko 30 miliona evra čine subvencionisani krediti kojima smo podržali poslovanje domaćih preduzeća i preduzetnika, rekao je Janjatović.

Prema njegovim rečima, danas se od Ministarstva ekonomije očekuju detalji izmenjenog programa subvencionisanih kredita za održavanje likvidnosti po nominalnoj kamatnoj stopi od tri odsto, kao i subvencionisanih dinarskih kredita.

"Očekujemo zvaničnu informaciju o tome da li će i u kojoj meri subvencionisani krediti za likvidnost biti oslobođeni obavezne rezerve kod Narodne banke Srbije", rekao je Janjatović.

Po dobijanju zvanićnih obaveštenja o detaljima programa, kao i o obaveznoj rezervi, naše stručne službe će detaljno razmotriti predlog Ministarstva ekonomije i u kratkom roku ćemo doneti odluku o načinu na koji će "Prokredit banka" nastaviti pružanje podrške domaćim preduzećima i preduzetnicima, naveo je on.

U "Hipo alpe adrija banci" Tanjugu je rečeno da su danas počeli prijem zahteva za kredite sa subvencionisanim kamatnim stopama iz novog paketa, a prve realizacije tih kredita očekuju se u narednih 10 do 15 dana.

"Hipo alpe adrija banka" do sada je odobrila više od 200 kredita za poboljšanje likvidnosti privrede u iznosu većem od 15 miliona evra, naveli su u toj banci.

Povećani stimulativni paket za privredu iz Plana Vlade Srbije za ekonomsku stabilnost u ukupnoj vrednosti od 180 milijardi dinara sa dvostruko nižim kamatama počeo je da se primenjuje od danas, a osnovni uslov za odobravanje kredita je da preduzeća ne smanjuju broj zaposlenih.



Evro zona na dnu

Ekonomija u 16 zemalja evro zone je u prvom kvartalu ove godine, u kome je recesija nastavila da pritiskuje Stari kontinent, potonula za 2,5 procenata najviše zbog Nemačke



To je četvrti kvartal zaredom kako evro zona beleži ekonomski pad. Nakon umerenog minusa prošle godine od 0,2 odsto u drugom i trećem kvartalu, u četvrtom domaći bruto proizvod pao za 1,6 odsto.

Recesija je sada produbljena velikim smanjenjem svetske trgovine, pri čemu su najžešće pogođene zemlje izvoznice poput Nemačke. Najjača privreda evro zone, naime, pala je za svih 3,8 odsto.

To je najgori rezultat Nemačke još od 1970-tih, s početka prve petrolejske krize, a posledica je drastičnog pada tražnje skupih dobara, kao što su automobili i mašine, čiji izvoz je motor cele nemačke ekonomije.

Kretanja u prvom kvartalu u evro zoni su lošija od predviđanih. Do pre samo nekoliko dana se računalo sa padom od oko 2 odsto, ali su podaci s kraja prošle sedmice pokazali da je idnustrijska proizvodnja pogođena znatno gore nego što se očekivalo.

Na godišnjem nivou, kad se poredi prvi kvartal ove sa istim tromesečjem prošle godine, ekonomija evro zone je pala čak za 4,6 odsto, tri puta više od 1,4 odsto koliko stanjena u četvrtom kvartalu 2008. Nijedan kutak Evropske unije, međutim, nije ostao imun na recesiju. Kad se uključe i zemlje koje ne koriste evro kao nacionalnu valutu, EU je ipak imala kvartalni pad od 2,5 odsto a na godišnjem nivou 4,4 odsto.

U Evropi je recesija najteže posledice imala u Letoniji i Slovačkoj. U obema tim zemljama je zabeležen ekonomski pad od čak 11,2 odsto.

Među većim privredama, osim Nemačke, sada je "zvanično u recesiji" i Francuska nakon što je revizijom podataka utvrđeno da je njena ekonomija u padu već čtvrti kvartal uzastopno, mada je pad u prvom tromesečju ove godine od 1,2 odsto bio manji nego u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,5 odsto.

Velika Britanija je u prvom kvartalu ove godine takođe imala ekonomaki pad, i to od 1,9 odsto, što je nešto više od 1,6 odsto u poslednjem tromesečju 2008. Inflacija u evro zoni, međutim, ostala je ove godine na 0,6 odsto zaključno sa aprilom. Evropska centralna banka ima mandat da inflaciju drži "blizu do ali ispod" 2 odsto i u tome, uprkos recesiji, zasad uspeva.

Javljaju se, na sreću, i neki drugi pozitivni znaci. Ima stručnjaka koji razloge za optimizam u industriji evro zone vide u "zdravom privatnom trošenju" kod kuće i u snažnom povećanju porudžbina iz inostranstva, naročito kad je Nemačka posredi.

Poznati minhenski ekonomista Aleksander Koh, na primer, ocenjuje da je ekonomija EU u prvom kvartalu ove godine dosegla dno, predviđa da će privredni pad u drugom kvartalu biti znatno umereniji, oko 0,5 odsto, i to vidi kao "ohrabrujuću odskočnu dasku.



Zelik: SB očekuje izlazak iz recesije do kraja godine

Svetska privreda trebalo bi da se vrati iz recesije do kraja 2009. godine ili naredne godine, ocenio je danas u Varšavi šef Svetske banke Robert Zelik

"Još ćemo biti svedoci padova BDP-a u svetu, ali oni će biti sve manji", kazao je danas Zelik novinarima u Varšavi.
Zelik boravi danas u Poljskoj gde bi s ovdašnjom vladom trebalo da razmotri rizike koji zbog globalne ekonomske krize prete poljskoj privredi i kako bi Svetska banka mogla da pomogne.
Predsednik Svetske banke je izrazio uverenje da će Poljska biti među prvim zemljama koje će krenuti putem oživljavanja privrednog rasta, pošto i sada, prema njegovim rečima, dobro izlazi na kraj s krizom.
Svetska banka spremna je da odobori 500 miliona dolara kredita za mala i srednja preduzeća preko komercijalnih finansijskih institucija u Poljskoj, a za koje bi garantovala poljska vlada.
Zelik je o toj mogućnosti razgovarao u Varšavi s poljskim ministrom finansija Jacekom Rostovskim i guvernerom Narodne banke Poljske Slavomirom Skšipekom.
"Razgovarali smo o pozajmicama koje ne bi bile direktno pružene vladi, ali bi vlada mogla za njih da garantuje. Posebno je bitna pozajmica banci PKO BP vezana za razvoj malih i srednjih preduzeća.
Reč je o oko 500 miliona dolara", rekao je Zelik u Varšavi.
Poljska je takođe usred realizacije programa refromi za koje je dobila 3,75 milijardi dolara pomoći od međunarodnih institucija.
"Poljska je u boljem stanju nego druge države. Delimično i zahvaljujući domaćoj potražnji, ali treba imati u vidu da smo usred globalne krize a poljska privreda u velikoj meri zavisi od izvoza", kazao je Zelik i dodao da je Poljska među zemljama koje bi najbrže trebalo da izađu iz krize.
Evropska banka za obnovu i razvoj ovih dana je takođe Poljsku uvrstila u zemlje koje nakon ulaska u Evropsku uniju nisu zaspale na lovorikama, već su nastavile reforme i mogu i na krizu da gledaju s više optimizma.
Prema oceni analitičara te banke, postkomunističke zemlje koje su ušle u Uniju mogu da se podele u dve grupe. Jedna, u kojoj su Poljska, Slovačka ili Češka, nastavile su reforme i uspešnije se bore sa krizom, dok su u drugoj grupi Mađarska i baltičke zemlje čiji je rast bio zasnovan na jeftinim potrošačkim kreditima i sada ih je iznenadio dubok pad u recesiju.
Evropska banka za obnovu i razvoj očekuje povratak privrednom rastu u regionu srednje i istočne Evrope tek tokom 2011. i 2012. godine, kada se obnovi potražnja na glavnim izvoznim tržištima tog regiona - u evrozoni.



Umesto bankarske garancije Atek dostavio pismo o namerama
Austrijski Atek industriz nije dostavio obavezujuću ponudu na tenderu za izbor strateškog partnera za Rudarsko topioničarski basen Bor, već samo pismo o namerama, bez bankarske garancije, konstatovala je juče tenderska komisija posle otvaranja dokumentacije koju je u produženom roku dostavila ta kompanija


Atek je u kratkom pismu naveo da želi status strateškog partnera i da je spreman da uplati 116 miliona dolara za 40 odsto vrednosti RTB kao i da izdvoji 20 miliona dolara za socijalni program, čime bi se udeo te kompanije u vlasništvu Borskog basena uvećao za još 27,7 odsto. Iako je tender proglašen neuspešnim, predstavnici sindikata i menadžment RTB Bor, sudeći prema izjavama koje su prosleđene medijima sa jučerašnjeg sastanka u Vladi Srbije, otišli su zadovoljni.

Ministarstvo ekonomije je, naime, najavilo da u ovom trenutku odustaje od privatizacije borskog basena, kao i da novi tender neće biti raspisan sve dok se ne oporavi tržište metala a cena bakra ponovo ne dostigne veću vrednost, ali je istovremeno predstavilo strategiju dugoročnog razvoja RTB Bor. Prema rečima Nebojše Ćirića, državnog sekretara u tom ministarstvu, država i RTB Bor će najpre ući u pregovore sa komercijalnim poveriocima i rešiti status državnih poverilaca. „Istovremeno, biće nastavljen proces restrukturiranja RTB kao i modernizacije i rekonstrukcije koji podrazumeva aktivno učešće države u investicijama koje su planirane u Topionici, rudarskoj delatnosti i u zaštiti životne sredine“, izjavio je Ćirić.

Predstavnici sindikata zadovoljni su zbog toga što program Vlade predviđa da se restrukturiranje kompanije nastavi bez otpuštanja radnika, dok menadžment RTB Bor kvalitet programa vidi u odluci države da nastavi ulaganja u metalurgiju i da na taj način kvalitetnije pripremi kompaniju za predstojeću privatizaciju.

Milan R. Kovačević, konsultant za strana ulaganja, kaže za Danas da je za oporavak RTB Bor potreban „radikalan rez“, ali sumnja da je država spremna za to. „Umesto rukovodstava koje je imenovala svaka politička partija u čiji resor je poslednjih godina ulazio Borski basen, i uticaja kroz četiri upravna odbora i isto toliko direktora, potrebno je da se formira jedna firma na čijem čelu bi bio profesionalni menadžer, nezavisan od politike, sa zadatkom da pripremi firmu za privatizaciju a da njegova konačna nagrada zavisi od efekata tog procesa“, objašnjava Kovačević. On dodaje da u vreme raspisivanja poslednjeg tendera, „naruku“ nisu išle ni cene bakra na svetskoj berzi, i procenjuje da će ta situacija potrajati sve dok se ne bude video horizont krize, jer će tek tada moći da se gradi strategija privatizacije nekadašnjeg giganta.

Da podsetimo, RTB Bor je do sada dva puta prodat na tenderu. Prvi put kupac je bio rumunski Kuprum, koji je za 70 odsto kapitala Borskog basena ponudio 400 miliona dolara, ali je ugovor sa njim raskinut jer u predviđenom roku nije uspeo da obezbedi bankarsku garanciju. Zbog neuplaćene prve rate posao je izgubio i austrijski Atek, koji je bio pobednik drugog tendera sa ponudom od 466 miliona dolara. Treći tender bio je raspisan krajem februara ove godine, ali ovoga puta ne za prodaju već za izbor strateškog partnera, koji bi kroz dokapitalizaciju od 116 miliona dolara stekao 40 odsto vlasništva u kompaniji koja je trebalo da nastane spajanjem sve četiri celine - rudnika u Boru i Majdanpeku, Topionice i RTB Holdinga. Tendersku dokumentaciju u toj proceduri otkupio je jedino Atek.
 


Nejasan koncept

- Koncept tendera za izbor strateškog partnera za RTB Bor bio je krajnje nejasan a i država je tom poslu prišla nepromišljeno. Logičnije bi bilo da je kroz proces restrukturiranja od četiri preduzeća koja su ponuđena na tržištu, napravljena jedna kompanija i da se zna kojim kapitalom ona raspolaže. To znači da bi država svoj udeo mogla da definiše posle pokrivanja gubitaka RTB Bora, a potencijalni partneri bi u tom slučaju znali koliko novca je potrebno za udele kojima će oni raspolagati - komentariše za Danas Milan R. Kovačević, konsultant za strana ulaganja.


Evrozona u martu zabeležila trgovinski suficit

Članice zone evra su u martu ostvarile trgovinski suficit od 400 miliona evra (538 miliona dolara), što je prvi višak od juna prošle godine kada je zabeležen mali suficit od 20 miliona evra, pokazali su današnji podaci statističke službe Evropske unije, Eurostat. Ekonomisti su u martu očekivali trgovinski deficit od 300 miliona evra.



Devizne rezerve Srbije – na sigurnom

Pravilima za upravljanje deviznim rezervama NBS nisu dopuštene investicije u korporativne obveznice i akcije u inostranstvu


Narodna banka Srbije nikada nije bila izložena riziku po osnovu investiranja u hartije od vrednosti američke osiguravajuće kompanije AIG, niti je zbog toga napravila gubitak, jer naša pravila za upravljanje deviznim rezervama NBS ne dopuštaju investicije u korporativne obveznice i akcije u inostranstvu, kaže se u odgovoru Sektora NBS za devizne poslove na pitanja naše redakcije. „Politika” je pitala: kod koga se nalaze naše devizne rezerve i da nam se nije dogodilo, kao nekim zemljama u svetu, da smo izgubili deo tog blaga kupujući i prodajući hartije od vrednosti najpoznatijih američkih firmi koje su jesenas doživele pravi finansijski slom?

Devizne rezerve NBS plasiraju se na osnovu Odluke o utvrđivanju godišnjih smernica za upravljanje deviznim rezervama, ali i Operativnih kvartalnih smernica koje, na predlog Investicionog komiteta, donosi Monetarni odbor NBS. U našoj centralnoj banci tvrde da se prema tom poslu odnose veoma konzervativno. Naročito u uslovima svetske finansijske krize.

U strukturi deviznih rezervi Narodne banke Srbije najviše su zastupljene hartije od vrednosti – 83 odsto. Slede sredstva na računima u inostranstvu, uključujući i novac na računima kod drugih centralnih banaka i MMF-a – oko 10 procenata. Ostatak od oko sedam procenata deviznih rezervi je u efektivnom stranom novcu i zlatu.

Depoziti se plasiraju kod drugih, mnogo većih i jačih centralnih banaka – Dojče banke (Deutsche Bundesbank), ali i kod Američkih federalnih rezervi (Federal Reserve Bank). Manje od tri procenta deviznih rezervi plasirano je u vidu depozita kod prvoklasnih svetskih banaka najrazvijenijih zemalja u svetu (Švajcarska, Engleska, Švedska, Finska). Inostrane banke, kod kojih su plasirane devizne rezerve, kao i limiti plasmana po pojedinačnim bankama, nose oznaku najvišeg stepena tajnosti, upozoravaju u NBS.

Što se tiče ostalih plasmana, naglašavaju u NBS, naše devizne rezerve uložene su u državne hartije od vrednosti razvijenih zemalja (Nemačka, Francuska, Holandija) i hartije od vrednosti međunarodnih finansijskih organizacija (Evropska investiciona banka, Međunarodna banka za obnovu i razvoj).

Dakle, što se tiče NBS, Srbija ne treba da strahuje za sigurnost svojih deviznih rezervi. Valja se nadati da će prihodi od njih biti bar dovoljni da se plati antiinflaciona politika.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta