Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Analitičari o poseti Bajdena

Posetu američkog potpredsednika Džozefa Bajdena regionu domaći analitičari tumače kao obnavljanje zainteresovanost SAD za Balkan

Najave američke administracije da će pomoći Srbiji u evropskim integracijama kao i da SAD neće tražiti od Srbije da prizna nezavisnost Kosova oicenjuju se kao najznačajnije tokom posete Džozefa Bajdena Beogradu.

“Ja bih rekla da je potpredsednik SAD zano da treba da saopšti ono što je važno za našu javnost. On je hteo da kaže ljudima - ‘ja nisam došao da ikoga pritišćčem, uslovljavam, ucenjujem, ovo je prijateljska poseta, mi smo se još unapred pre posete dogovrili da se složimo da se oko Kosova nećemo složiti’”, kaže novinarka Ljiljana Smajlović.

Glavni i odgovorni urednik lista “Politika”, Dragan Bujošević, smatra da je jedna od najzančajnih poruka koju je preneo Džozef Bajden da američka administracija neće tražiti od Srbije priznavanje Kosova, a da je jedino malo iznenađenje što je predsednik Boris Tadić ponovio drugom čoveku SAD da Srbija nikada neće priznati Kosovo.

Pominjanje evroatlantskih intergracija tokom Bajednove posete, Bujošević smatra pozivom Srbiji da se priključi NATO-u ali ne i zahtevom.

“Mislim da Amerika sad ne očekuje od Srbije da uđe u NATO, zato što veoma dobro zna kakvo je raspoloženje, da većinski deo javnosti nije sad za to. S druge strane, Amerika zna da je Srbija u Partnerstviu za mir, što je dvorište za NATO i da Srbija još nije iskoristila sve kapacitete tog parnterstva”, ocenjuje Bujošević.

Da ovo jeste novi početak u odnosima dve zemlje, smatra i spoljnopolitički analitičar Boško Jakšić.

“Sama činjenica da je ovde poslat potprdesednik SAD, i to u region koji je posle 11. septembra bio potpuno na periferiji američke spoljne politike, veoma je značajna sama po sebi. To je signal jedne ozbiljne promene”, ocenjuje Jakšić.

Urednik “Nove srpske političke misli” Đorđe Vukadinović smatra, s druge strane, da je Bajden u Beograd došao da diplomatskim rečnikom zatraži saradnju Srbije u vezi sa Kosovom.

“Od Srbije se traži da ne ometa proces ulaska Kosova u međunarodne instutucije. Ono što je tu ponižavajuće, SAD sve vreme vrlo otvoreno lobiraju, od zemlje do zemlje, i o tome pišu svi mediji, osim srpskih. Svakoga dana američke diplomate pritiskaju ministre spoljnih poslova i pitaju kada će priznatio Kosovo”, kaže Vukadinović.

Svi se slažu da je poseta drugog čoveka SAD Beogradu od velikog značaja pošto je Bajden najviši rangirani američki lider koji posetio Srbiju u poslednjih 29 godina.



Predstoje izmene na tržištu kapitala

Jačanje nezavisnosti Komisije za hartije od vrednosti. – Obaveza preduzeća na informisanje akcionara i investitora. – Osetno smanjenje broja firmi na berzi 

 Komisija za hartije od vrednosti trebalo bi da postane istinski nezavisna institucija na finansijskom i tržištu kapitala, poput Narodne banke koja taj status ima u monetarnom sistemu, a za svoj rad bi odgovarala isključivo Narodnoj skupštini. To znači da više ne bi bila pod nadzorom Ministarstva finansija, da ima finansijsku nezavisnost od svojih izvornih prihoda, a na njene odluke oni koji se smatraju oštećenima mogu da ulože žalbe sudovima, ali tek nakon konačnog rešenja. Uz to, članovi Komisije bi uživali imunitet, što bi im omogućilo da odole raznim vrstama pritisaka.

Ovo je jedna od novina predviđenih Nacrtom zakona o hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima, čijoj izradi je presudno pomogla Američka agencija za za međunarodni razvoj (USAID).

Od 314 odredbi aktuelnog Zakona o tržištu vrednosnih hartija 210 je revidirano, ili izostavljeno, a donete su 104 nove stavke kako bi taj akt bio usklađen sa komunitarnim pravom EU i principima međunarodne asocijacije regulatornih tela na finansijskim i tržištima kapitala (IOSCO).

Nacrt zakona, kako je juče na okruglom stolu održanom u Beogradu rekao Robert Strahota, predstavnik USAID-a i jedan od autora, uvažio je aktuelno stanje i stepen razvoja finansijskog tržišta u Srbiji, a ukoliko bude usvojen to će značiti znatno usklađivanje regulative što je preduslov za članstvo u EU.

Po njegovim rečima, na berzi bi trebalo da se nađu isključivo preduzeća čijim akcijama se trguje, što znači oko 200 firmi, a ne 1.700, koliko ih je sada silom zakona, pri čemu se oko 700 nijednom nije pojavilo na tržištu, a većina samo povremeno.

To bi omogućilo da 35 revizorskih firmi i oko 200 ovlašćenih revizora mogu redovno da prate finansijsko poslovanje emitenata koji će biti u obavezi da redovno informišu investicionu javnost.

Uz proširenje ovlašćenja i aktivnosti Komisije kao regulatora tržišta, to telo gubi ingerencije kao regulator privrednih društava, odnosno njihov mikromenadžer, koji se meša u unutrašnje odnose u akcionarskim preduzećima. To konkretno znači da Komisija više ne bi dva puta godišnje nadzirala zakonitost poslovanja učesnika na tržištu, već bi procenjivala rizik ulaganja, što se posebno predviđa IOSCO principima. Uz to, Komisija bi ubuduće trebalo da reguliše javne ponude i sekundarni promet, radi zaštite interesa investitora, ali se ne bi bavila procedurama izdavanja vrednosnih papira, o čemu bi trebalo da odlučuje uprava preduzeća i Centralni registar.

Jedna od novina jeste i uvođenje obaveze periodičnog izveštavanja za sva javna društva čijim akcijama se trguje na berzi. Takva obaveza je važila samo za listirana preduzeća, a ubuduće bi sve berzanske firme bile obavezne da objavljuju godišnje (do kraja aprila naredne godine), polugodišnje, periodične i tekuće izveštaje. To bi trebalo da olakša investitorima donošenje investicionih odluka o prodaji ili kupovini akcija, odnosno da doprinese smanjenju rizika ulaganja.

Prema rečima Strahote, sekundarno trgovanje (preprodaja hartija) ubuduće bi moglo da se obavlja i van berze, bez javne ponude, ali bi se takva transakcija morala naći u sistemu trgovanja na berzi, kako bi svi tržišni učesnici bili upoznati s cenom.

To se odnosi i na listirane hartije od vrednosti koje privatna lica mogu međusobno preprodavati.

Nacrtom zakona, međutim, predviđaju se oštre kazne za razne vrste zabranjenog ponašanja. Pre svega zloupotrebu insajderskih informacija, a s ciljem da se obezbedi ravnopravnost svih učesnika u trgovanju.

Interesantna novina iz Nacrta zakona, koji bi, kako očekuje predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac, trebalo da bude usvojen do kraja ove godine, jeste i to što investicione jedinice fondova postaju „finansijski instrumenti”, što znači da moraju ući u regulativu koja se bavi sprečavanjem prevara i insajderske trgovine. U određenoj meri ograničava se i postojeća obaveza da se sve hartije moraju „prevesti” u elektronski oblik, odnosno dematerijalizovati, kako bi mogle da se uključe u Centralni registar. Jer, prema regulativi EU, zakon ne može da propiše obaveznu dematerijalizaciju zato što neke hartije mogu biti odštampane na papiru.

U Nacrtu zakona je predviđeno da sva obaveštenja mogu biti elektronska, što znači da su novinski oglasi dozvoljeni, ali nisu obavezni, što će sigurno dodatno pogoršati materijalni status štampanih medija.

V. Arsenić

---------------------------------------------

Ustav brani svojinu

Buduća nezavisna pozicija Komisije za hartije od vrednosti proističe iz Ustava, koji štiti svojinu i sprečava špekulacije koje mogu naneti štetu vlasnicima i ugroziti ravnopravnost svih učesnika na tržištu, rekao je Milko Štimac u razgovoru s novinarima.

„Komisija ima mogućnost da ako ustanovi da je neka transakcija neregularna, njeno izvršenje zamrzne – da poništi transakciju i spreči da novac i hartije od vrednosti pređu s računa prodavca na račun kupca.” To bi se sprovodilo u saradnji sa drugim institucijama, Narodnom bankom Srbije, kao i organima pravosuđa.



Kurs ne mari za pare MMF-a

Dinar će danas nastaviti da slabi prema evru, drugi dan za redom, i to za 0,29 odsto ili za 27 para, tako da će zvanični srednji kurs iznositi 94,3742, objavila je Narodna banka Srbije


Centralna banka ni juče nije intervenisala na Međubankarskom deviznom tržištu, a poslednji put je to učinila 25. februara ove godine.

Guverner NBS Radovan Jelašić izjavio je da će se "već danas pokazati konkretan efekat sredstava od oko 800 miliona evra", koje je Srbija pozajmila od MMF-a, jer će devizne rezerve dostići oko devet milijardi evra.

Jelašić je ponovio da bi kurs dinara i nadalje trebalo da se formira na osnovu ponude i tražnje, ocenjujući da će NBS moći još efikasnije da utiče na to da ne dođe do prevelikih dnevnih oscilacija kursa.

NBS je od početka godine prodala ukupno 556,4 miliona evra na Međubankarskom deviznom tržištu, pri čemu samo u februaru oko 175,1 milion evra.

Dinar je ove godine najslabiji bio 28. januara, kada je zvanični srednji kurs evra bio 96,3388 dinara, a najjači 5. januara, kada je srednji kurs bio 89,5436 dinara za evro.

Međunarodni monetarni fond (MMF) uplatio je Srbiji oko 788 miliona evra (oko 1,065 milijardi dolara) što je prva rata iz proširenog stend-baj aranžmana, saopštila je Narodna banka Srbije.

Kako se navodi, do kraja 2009. Srbija će moći da povuče još dve rate, tako da je u ovoj godini planirano povlačenje oko 2,15 milijardi evra (2,91 milijardu dolara).

Novac iz aranžmana koji je Međunarodni monetarni fond 15. maja 2009. godine odobrio Srbiji, od oko 2,94 milijarde evra ili oko 3,98 milijardi dolara, namenjen je isključivo jačanju deviznih rezervi NBS i održavanju makroekonomske stabilnosti. Guverner NBS Radovan Jelašić u utorak je istakao da će nakon povlačenja prve rate od MMF, obim deviznih rezervi biti oko devet milijardi evra.

Prema njegovim rečima, aranžman sa MMF omogućiće da se finansira tekući platnih deficit Srbije, koji je oko tri milijarde evra.

Jelašić je istakao i da je u poslednjih šest meseci neto priliv inostranog kapitala u Srbiju bio na nuli, tako da je glavni novac za pokrivanje tog deficita bio iz deviznih rezervi.

Guverner je naveo i da se u ovoj godini očekuje da, nezavisno od očekivanog priliva, devizne rezerve Srbije budu manje za oko milijardu evra.

Jelašić je dodao i da će donja granica deviznih rezervi Srbije prema dogovoru sa MMF biti objavljena ove sedmice u Memorandumu koji prati aranžman.



Mašine na Koridoru 10 se ne gase

Počeli radovi na 28. i na 38. kilometru leve trake autoputa od državne granice do Novog Sada

Od petka je iskopano 8.600 kubnih metara zemlje Foto N. Tumbas Subotica – Ni olujna kiša koja je padala prethodne noći nije zaustavila radove na izgradnji leve trake autoputa na Koridoru 10 od državne granice ka Novom Sadu. Čak je juče na trasi bilo i malo lakše za rad, kiša je „povezala“ zemlju, manje je prašine i vrućine. Trenutno, građevinci „napadaju“ put od 28. kilometra ka jugu i od 38. km ka severu, gde traju pripremni zemljani radovi. Angažovani su radnici i mehanizacija Preduzeća za puteve „Beograd“, „Interkopa“ iz Šapca i preduzeća „Borovica“.

Na 28. kilometru rade građevinci „Bačkaputa“, podizvođača Preduzeća za puteve „Beograd“, a među njima su i oni koji su 1997. godine gradili desnu stranu puta. Ovde radnici nisu baš spremni na razgovor za novine, upućuju na šefa gradilišta. Iako je tehnički direktor preduzeća telefonom dozvolio razgovor, šef gradilišta traži da mu se da napisano odobrenje. Svoje ćutanje radnici pravdaju strahom od gubitka posla, a tek što su ove godine izašli na gradilište. Do sada posla nije bilo. Zato trpe i vrućinu i svakodnevno putovanje za Novi Sad, kao i to što i vodu za piće sami moraju da ponesu od kuće.

Utisak da je više mehanizacije i da je veća živost na gradilištu stiče se desetak kilometara dalje ka jugu. Boško Nanić, građevinski inženjer „Interkopa“, odgovoran za ovaj deo trase, sa saradnicima objašnjava šta je urađeno za protekla četiri dana.

– Od petka ovde je iskopano 8.600 kubnih metara humusa koji ostavljamo sa strane, a petina tog zemljišta biće kasnije korišćena za kosine, dok će ostatak biti odvezen. Sada ima i više mehanizacije nego što je to u ovom trenutku potrebno, ali želimo da na vreme pripremimo mašine za narednu fazu. U krugu od pet kilometara pronašli smo pozajmište šljunka i lesa. Nakon ovih zemljanih radova, sledi izrada nasipa od lesa, na to dolazi kolovozna konstrukcija, nasipanje kamenom, pa asfaltiranje. Za desetak dana ovde će biti 34 radnika, a za mesec dana dvostruko više – kaže.

Objašnjava da je sa kolegama iz „Bačkaputa“, sa kojima je u stalnom kontaktu, dogovoreno da idu jedni drugima u susret.

– Nećemo se obazirati na to ko je stigao do pola, mašine se ne gase dok posao ne bude završen.

U hladu kontejnera sede Mića Đukanović i Vlada Trišić, radnici na održavanju mašina. Kažu da je najbolje kada oni nemaju posla, jer to znači da mašine rade. Obojica su iz Šapca, ali firma ima „bazu“ u Novom Sadu, pa i oni svakodnevno putuju. Na gradilištu su u sedam sati ujutru, a u Novi Sad stižu između 20 i 22 časa. Međutim, narednih dana biće im obezbeđen smeštaj i ishrana na Paliću. Za sada i hrana stiže iz Novog Sada, a od sutra, obećavaju iz preduzeća, svaki radnik imaće i kanister sa pet litara vode.

– Nije lako putovati i raditi na terenu. Ali bolje je i tako nego biti bez posla, a i dobar smo kolektiv, pa se sve lakše podnese – kaže Trišić.

-----------------------------------------------------------

Upozorenje za vozače

Gradilište sa leve strane autoputa je bukvalno na pola metra od frekventne saobraćajnice od državne granice ka Novom Sadu. Iako postoji znak upozorenja da je brzina ograničena na 60 kilometara na sat, neki vozači se toga ne pridržavaju.

– Kod ovakvih velikih gradilišta uvek postoji strah izvođača za bezbednost. U pregovorima smo sa policijom da patrola svakodnevno bude uz nas, a biće postavljena i svetlosna signalizacija. U jeku radova ovde će dnevno cirkulisati i po hiljadu kamiona i gradilište mora biti obezbeđeno. Naše iskustvo je da su vozači najoprezniji kada vide policijsko vozilo – kaže inženjer Boško Nanić.

-------------------------------------------------------------------------

Mrkonjić: Nisam zadovoljan tokom radova

Preševo–Ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić rekao je juče prilikom obilaska deonice Autoputa M-75 kod Preševa da „nije zadovoljan tokom radova od Preševa do Levosoja ali da veruje glavnom inženjeru”, izveštava Fonet. „Pogledaćemo sve detalje i probleme i ubeđen sam da će rokovi biti ispoštovani. Ako rok za završetak radova 7. jula ne bude ispoštovan, niko od nas neće biti više na mestima na kojima se sada nalazimo”, precizirao je on.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta