Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
DIN: Imamo višak zaposlenih

Duvanska industrija Niš ima višak zaposlenih, ali da još nije doneta odluka o evenutalnim otpuštanjima, kaže direktor te kompanije Skip Bornhiter


"Naši radnici znaju da imamo višak zaposlenih i mi trenutno preispitujemo poslovne planove uključujući i planove o zapošljvanju i investicijama u Srbiji, a sve zbog značajnih promena u poslovnom okruženju", rekao je Bornhiter na konferenciji za novinare u DIN-u, koji posluje u sastavu Filip Moris Internešenela.

On je kazao da poslovanje DIN-a otežava ranije odlaganje usvajanja Zakona o akcizama, neplanirano povećanje akciznog opterećenja i ukidanje državne podrške za uzgoj duvana.

Bornhiter je ocenio da poslovanje DIN-a još "trpi negativne posledice izazvane odlaganjem usvajanja Zakona o akcizama, kao i poratsom ukupnih poreskih opterećenja".

"Iznenadna odluka Ministarstva poljoprivrede o ukidanju premija za uzgoj duvana stvara pritisak na zaposlenost u čitavoj duvanskoj indsustriji Srbije i na izvoz DIN-ovih proizvoda u zemlje članice CEFTE", rekao je Bornhiter.

On je kritikovao i odluku o proširenju Opšteg kolektivnog ugovora na sve poslodavce u Srbiji, "jer je prema njegovoj oceni taj ugovor komplikovan i zastareo pri utvrdjivanju naknada i nagrada zaposlenih", a i poslodavce primorava da "proizvode različite izveštaje bez suštinske vrednosti".

"Opšti kolektivni ugovor o radu dovodi u pitanje isključivo pravo rukovodstva da upravlja kompanijom i razvija poslovanje u skladu sa osnovnim dekomkratskim principima", rekao je direktor DIN-a.

Bornhiter je istakao da će Filip Moris ostati posvećen svom poslovanju u Srbiji, ali da je "veoma važno da Srbija obezbedi stabilno i predvidivo okruženje za postojeće i potencijalne investitore".



Siva ekonomija guši tekstilce

Unija proizvođača tekstila pozvala je predstavnike svih tekstilaca da se sutra okupe na saboru, na kome će odlučiti kako da u otežanim uslovima poslovanja organizuju proizvodnju i plasman svoje robe. Da je situacija u tekstilnoj industriji alarmantna, govori podatak da je u prvom kvartalu ove godine, promet niži za 40 odsto u odnosu na isti period lane, dok su magacini u svim fabrikama, od Ade i Arilja do Pazara, krcati robom, a radnici poslati na prinudne odmore


- Za tekstilnu industriju ovo bi trebalo da je period sa najviše poslova, jer se rade pripreme i počinje izrada jesenjih i zimskih kolekcija. Ranijih godina domaće fabrike angažovale su i druge firme kao ispomoć kako bismo obezbedili uredne rokove isporuka. Ove godine proizvodnja je gotovo stala, a u julu, avgustu i septembru, kada je inače plasman roba manji, očekujemo dodatni pad prometa od čak 60 odsto. To znači da najveći broj firmi u septembru neće moći da organizuje proizvodnju i da izbaci jesenje i zimske kolekcije - tvrdi za Danas Milan Knežević, predsednik Unije proizvođača tekstila i vlasnik konfekcije Modus .

On dodaje da je otežavajuća okolnost i to što je proizvodnja za sledeću sezonu i do 40 odsto skuplja od izrade letnjih kolekcija. Lista troškova biće dodatno uvećana zbog najavljenog poskupljenja grejanja, tako da fabrike neće moći da do oktobra obezbede sredstva za repromaterijal.

- Od Vlade Srbije tražimo da ukine sivu ekonomiju koja je posebno pogubna za legalne firme u tekstilnoj industriji, kao i da rastereti privredu, jer u suprotnom ni jedna od fabrika iz ove delatnosti neće moći da opstane na tržištu. Ukoliko uskoro ne bude vidljiv pomak u državnoj politici prema privredi, preduzeća će biti prisiljena da prestanu da uplaćuju porez na dodatu vrednost, ili da presele poslovanje u sivu zonu. Država ništa ne čini da suzbije prodaju falsifikovanih svetskih brendova i švercovane robe na uličnim tezgama, buvljim pijacama i komisionim radnjama, pa bi tekstilci mogli izlaz da potraže u prodaji na „kutija buticima“ - kaže Knežević i dodaje da je sivo tržište u tekstilnoj grani najizraženiji i da se više od 50 odsto prometa odeće i obuće odvija nelegalnim kanalima.

Ugroženi izvozni poslovi

- U prvom kvartalu ove godine tekstilna industrija realizovala je izvoz vredan više od 150 miliona evra, što je na prošlogodišnjem nivou. Taj podatak ne bi bio alarmantan kada bi taj trend mogao da se nastavi, ali problem je u tome što fabrike zbog pada plasmana na domaćem tržištu i nepovoljnih uslova za rad, neće moći da finansiraju ni proizvodnju za koju imaju kupce u inostranstvu - kaže Milan Knežević, predsednik Unije tekstilaca.



Valjaonica bakra Sevojno prebrodila krizu

Valjaonica bakra Sevojno je uspešno prebrodila krizu sa kojom se suočila krajem prošle i početkom ove godine zbog smanjene tražnje i u martu je ostvarila rekordnu mesečnu proizvodnju od 3.600 tona, a u aprilu 3.540 tona, izjavio je generalni direktor firme Dragan Subotić. Iz ove valjaonice, koja izvozi više od 90 odsto proizvodnje, dobra vest stiže i u maju jer su proizvodi iz "valjanog" i "vučenog" programa na početku meseca našli inostranog kupca što se, prema rečima Subotića, odavno nije desilo.



Komercijalna banka na meti stranaca

Posle dugog perioda stagnacije na Beogradskoj berzi, 28. aprila je kupljeno više akcija Komercijalne banke nego za proteklih godinu dana


Javnost je dodatno zaintrigirala vest da su tog dana akcionari najveće domaće banke postala dva američka investiciona fonda, Morgan Stanley Asset Management (2.900 akcija) i MS Frontier Emerging Markets (2.600 komada), a i skandinavski investicioni fond Gustavus Capital Asset Management je kupio 300 akcija.

To je bio direktan povod za intervju sa predsednikom Izvršnog odbora Komercijalne banke Ivicom Smolićem.

Otkud odjednom tako veliko interesovanje za akcije Komercijalne banke?

To je pre svega pitanje za investitore, a naše je da kvalitet banke i atraktivnost za potencijalne investitore permanentno podižemo. Naravno, u onom delu koji zavisi od nas. Investitori su, očito, izuzetno informisani o položaju, poslovanju i planovima banke. Većina ih je prisustvovala i našim prezentacijama na nekim međunarodnim konferencijama.

Uz to, trenutno je u toku izrada i „due diligence“-a u vezi sa dokapitalizacijom banke, u kojoj će učestvovati međunarodne razvojne finansijske institucije -Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna finansijska korporacija (IFC), nemački DEG, švedski SwedFund...

Sada sam uveren da ćemo emisijom preferencijalnih akcija skupiti čak 120 miliona evra, za 50 odsto više nego što smo prvobitno predvideli biznis planom za 2009. Kako sada stoje stvari, to bi mogla da bude polovina svih dokapitalizacija u bankarskom sektoru Srbije ove godine.

Uz to, a aprilu su svoj „due diligence“ uradili i kreditori, koji planiraju da nam odobre kreditne linije od 50 miliona evra za naše klijente, mala i srednja preduzeća. Očito sadašnja struktura akcionara, u kojoj većinu čine država i EBRD, investitorima uliva sigurnost, a banci razvojnu perspektivu.

Šta je bilo presudno za odluku da se kapital poveća za 120, a ne za 70-80 miliona evra?


Za to su bile presudne dve stvari. Sa većim kapitalom banka će se lakše pozicionirati na tržištu, a ovo je odlična prilika za to, jer će malo banaka ove godine ići na dokapitalizaciju. S druge strane, to je i akcionarima u interesu, jer računaju na siguran rast vrednosti banke u narednom periodu.

Koliko država može da izgubi time što neće imati novca u budžetu da i ona učestvuje u dokapitalizaciji?

Cilj države je da zadrži postojeći udeo u upravljanju i zbog toga će se emitovati preferencijalne akcije, sa pravom da se kasnije konvertuju u upravljačke akcije. Državi će biti ostavljena mogućnost da se naknadno, u roku od jedne do tri godine i ona, pod istim uslovima, uključi u dokapitalizaciju.

Pregovori su u toku i još se ne znaju svi detalji: koliki će biti ukupan obim emisije, po kojoj će se ceni akcije kupovati, kakav će biti odnos prilikom zamene ovih za obične akcije, kada će ovim akcijama moći da se trguje na berzi...

Može li se desiti da država zbog rasta cena akcija, za više od 22 odsto u poslednje dve-tri nedelje, promeni stav i da, ipak, ponovo razmisli o inicijalnoj javnoj ponudi akcija Komercijalne banke?

Mislim da se to neće desiti i da se već zna redosled poteza. Prvo dokapitalizacija, u koju bi država mogla da se uključi 2010. ili 2011, a nakon toga uslediće dogovor akcionara šta i po kojoj dinamici će se dalje raditi.

Mi ćemo uskoro akcionarima predstaviti plan za naredne tri godine, a naša strategija se bazira na zadržavanju sadašnjeg tržišnog učešća u Srbiji i jačanju grupe, odnosno naših banaka u Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Što se tiče IPO-a, nije ni realno očekivati da se to radi u vreme najveće krize.

Ima nagoveštaja da bi država svojih 42 odsto akcija u Komercijalnoj banci mogla da podeli građanima, koji su stekli pravo na besplatne akcije…?


Svaki vlasnik, pa i država ima pravo da odluči šta će da radi sa svojim akcijama, da li će ih prodati, pokloniti ili nešto treće.

Da, ali može li to izazvati probleme Komercijalnoj banci, jer po Zakonu o osiguranju depozita država ne garantuje za štedni ulog građanima koji štede kod banaka u kojima poseduju bar jednu akciju?

Apsolutno ne! Teoretski, moglo bi doći do problema, na koji je prvi ukazao upravo Ekonomist, ali sve institucije su na vreme sa tim upoznate i problem će biti rešen pre nego što dođe do besplatne podele akcija.

Prvi ste, još u februaru najavili „program plus“ Vlade Srbije, a te mere će početi da se primenjuju za nekoliko dana. Očekujete li i „plan C“?

To je bilo lako predvideti i drago mi je što se nove mere ne svode na dalje restrikcije. Ne verujem da će se ovakvo snižavanje kamatnih stopa na tri, odnosno 4,9 odsto na kredite za refinansiranje, ikada ponoviti. Dobro je što se od 18. maja uvode i subvencionisani dinarski krediti, jer će to omogućiti bankama da lakše upravljaju deviznom pozicijom i ukupno deviznim rizikom.

Mi ćemo forsirati dinarske kredite za klijente koji nemaju deviznu komponentu u poslovanju, a kamatna stopa će biti veoma atraktivna, za sada 10,5 odsto godišnje.

Doskora su takve kamate bile na kredite sa deviznom klauzulom. Došli smo, na prvi pogled, u paradoksalnu situaciju da se u nikad gorim uslovima za poslovanje, preduzećima nude nikada bolji uslovi kreditiranja.

Koliko je do sada subvencionisanih kredita išlo za refinansiranje starih zajmova sa višim kamatama, a koliko je privreda dobila „svežih“ pozajmica?

Mi smo do sada odobrili 51 milion evra, od čega za refinansiranje samo osam miliona.

S obzirom na to da je država najveći akcionar Komercijalne banke, da li se u njenom kreditnom portfelju povećalo učešće javnih preduzeća?

Ne, u strukturi plasmana se nije desilo ništa spektakularno, ali se od oktobra balansirao odnos plasmana i depozita javnih preduzeća, što je u najmanju ruku logično.

Da li je u poslednje vreme povećano kašnjenje u naplati kredita?


Da, tamo gde je kašnjenje bilo do 30, sada je 60 dana i ta tendencija je primetna i kod privrede i kod stanovništva. Nove mere NBS omogućavaju da se pod određenim uslovima kredit reprogramira, a da se ne tretira kao rizičniji, što bi zahtevalo dodatne troškove za pokriće potencijalnih gubitaka. To će i dužnicima omogućiti da lakše relaksiraju obaveze prema bankama.

Koliko je realno očekivati da se realizuju oba vladina programa i da banke u privredu „upumpaju“ 1,6 milijardi evra?

Niže kamate doprineće dodatnoj tražnji, ali je bitno da banke ne spuštaju kriterijume za odobravanje kredita. Mi smo četvrtinu zahteva, koji ne prolaze test opravdanosti odbili, 15 odsto još obrađujemo, a više od polovine zahteva smo odobrili i kredite već realizovali.

Mnogima nije jasno zašto bi banke odobravale dinarske kredite uz kamatu od 10,5 odsto, ako novac mogu da plasiraju u zapise Trezora Srbije uz kamatu veću od 15 procenata?

Verujem da će uskoro, koordiniranim donošenjem i primenom propisa raznih državnih organa, doći do promena u ovoj računici, u cilju angažovanijeg i „produktivnijeg“ usmeravanja plasmana.

Tako će krediti iz programa biti odbitna stavka osnovice za obračun obavezne rezerve, čime se podiže profitabilnost ovog proizvoda. U tom pravcu će delovati i smanjivanje razlike između referentne kamatne stope i kamate na trezorske zapise.

S jedne strane država stimuliše banke da odobravaju kredite privredi i stanovništvu, a sama će dobar deo novca iz banaka povući za pokrivanje budžetskog deficita.

Država je bankama već poslala pozivno pismo i nagovestila je da će za nju prihvatljiva granica za kamatnu stopu biti euribor plus četiri procentna poena. Ona, naime, ne mora da se zadužuje po svaku cenu. Aranžman sa MMF-om je zlata vredan. Doprineo je stabilnosti i, još važnije, predvidivosti kursa u narednom periodu, Tome će doprineti i „Bečka inicijativa“, odnosno sporazum sa stranim bankama da ne smanjuju obim plasmana u Srbiju.

Šta konkretno znači veća predvidivost kursa?


Postoje svi uslovi da se njime može aktivno upravljati i da do kraja godine ne bude drastičnih promena kursa. Aranžman sa MMF-om će povećati devizne rezerve za tri milijarde evra, a neće biti pritiska na kurs ni zbog otplate 4,5 milijardi evra „prekograničnih“ kredita, koji ove godine dospevaju za naplatu. Do pre samo nekoliko meseci na to nije moglo da se računa.

Kakve su olakšice predviđene za banke, koje se priključe „Bečkoj inicijativi“ i obavežu da neće smanjivati nivo plasmana u Srbiju?

Da bi se prijavile za taj program, banke moraju da se obavežu da će bez naknade omogućiti dužnicima konverziju kredita u stranoj valuti i sa valutnom klauzulom u dinarske kredite, da će klijentima koji bez dužih kašnjenja (do 60 dana) izmiruju obaveze produžiti rok otplate najmanje 12 meseci ili relaksirati uslove otplate tako da njegove mesečne obaveze budu niže najmanje 20 odsto...

Akcionari, pak, treba da potvrde da će obezbediti održavanje pokazatelja adekvatnosti kapitala i likvidnosti banke na propisanom nivou, da će sarađivati sa NBS u slučaju potrebe, a na koje ukažu budući stres testovi banka kao i održavanje izloženosti bankarskih grupa prema Srbiji...

S druge strane, banke će pod određenim uslovima moći da se direktno zadužuju kod NBS, uz kamatu nešto veću od referente kamatne stope, da se uključe u svop kupovinu i prodaju deviza sa NBS, imaće olakšice u pogledu strukture obavezne rezerve, pokazatelj deviznog rizika će se povećati na 20 odsto...

Smatrate li da je najgore prošlo?

Posle početnog lutanja, do sada je urađeno apsolutno sve što je moglo i mislim da smo na dobrom putu. Posle frustracije, koja je bila karakteristična za početak krize, videćemo na kraju 2009. kako se ko snašao. Ovo je pravi izazov za menadžment banaka i neće dobro proći onaj ko padne u depresiju i traži izgovore. Nama je cilj da na kraju 2009. konstatujemo da smo pregurali tešku godinu. Posle prvog kvartala možemo biti oprezni optimisti.

Ne strahujete od drugog talasa, da će se kriza zbog velike nelikvidnosti privrede ponovo vratiti, ovoga puta iz realnog u finansijski sektor?

Uveren sam da u ovom momentu takva opasnost ne preti Srbiji.

Ukoliko se izuzmu subvencionisani krediti, u Srbiji preovladava mišljenje da su kamatne stope izuzetno visoke i da banke „uživaju“ u visokim maržama. Koliko je istine u tome?

Da nije bilo vladinih podsticaja, kamatne stope bi bile mnogo više, jer su krajem 2008. krenule da se zahuktavaju i nisam siguran gde bi se to završilo. Sigurno bi kamate na dinarske kredite sada bile između 25 i 30 odsto, a za devizne ne bi bile manje od 13-14 odsto.

Pri tome su marže jedna stvar, a druga je rast rizika, sa kojim se banke suočavaju u svom poslovanju. Rizik vrlo snažno gura profitabilnost nadole i relativizuje visinu kamatne marže. Zato ove godine profitabilnost apsolutno nije prioritet, već je to stabilnost, efikasnost, racionalno poslovanje i odnos sa klijentima.

Da li je i Komercijalna banka spremna na mere štednje?

Apsolutno! Jedna od najbitnijih stavki našeg biznis plana je racionalizacija svih troškova. Uz kompleks mera na održavanju kvaliteta kreditnog portfolija, jaku zaštitu od potencijalnih rizika, konzervativno formiranje rezervi i nadasve permanentan monitoring poslovanja, uz regionalnu konsolidaciju i jačanje, rast kapitala i depozitne mase, ovo je jedna od pretpostavki za ostvarenje bazičnog cilja – zadržavanje tržišnog učešća. Sada sam siguran da će Komercijalna banka kraj 2009. dočekati kao jedan od lidera bankarskog sektora Srbije a čini mi se – i veoma zadovoljna.



Prvi znaci oporavka na berzama u regionu

Berze zemalja Zapadnog Balkana počele su oporavak od svetske ekonomske krize, ocenili su danas u Beogradu predstavnici tih berzi

Oni su na "Roudšou" (Roadshow) u Beogradu kazali da su berze Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije i Crne Gore bile pogođene ekonomskom krizom, ali da se sada uočavaju prvi znaci oporavka.

Direktorka Beogradske berze Gordana Dostanić kazala je da je nakon februarskog i martovskog velikog pada indeksa BELEX 15 u aprilu i maju prešao u plus, a na standardnom marketu pojavilo se novo preduzeće - gornjomilanovački "Metalac".

Predstavnici berzi u regionu su preporučili da se krene sa inicijalnim javnim ponudama (IPO) akcija na berzanskim tržištima jer je to najbolji način da oživi trgovanje na berzi, ali i da dođu strani investitori i razvije se tržište kapitala.

Kao dobar primer za to naveli su Zagrebačku berzu.

Predsednik Zagrabačke berze Roberto Motušić kazao je da je na svim tržištima u regionu kapitalizacija opala između 60 i 70 odsto početkom godine, ali je u Zagrebu promet na berzi manji za 20 do 25 odsto što je rezultat razvijenijeg tržišta kapitala.

Za manji pad, istakao je, zaslužna je i šira baza investitora među kojima značajno mesto zauzimaju mali investitori.

Predsednik uprave Ljubljanske berze Andrej Šket kazao je da su strani investitori počeli da se vraćaju na tu berzu i da očekuje ove i naredne godine rast korporativnih obveznica.

I Makedonska berza bila je suočena sa padom i indeksa i prometa, ali od marta je ipak došlo do blagog rasta indeksa od četiri odsto, iako je promet i dalje mali, rekao je Ivan Steriev iz Makedonske berze.

Izvršni direktor Sarajevske berze Almir Mirica kazao je da se u poslednjih mesec dana beleži lagani trend oporavka tržišta, što znači da finansijskim tokovima više ne dominiraju psihološki pritisci, nego ekonomski parametri.

Direktor Banjalučke berze Milan Božić ocenio je da je i pored krize ova berza zabeležila rast učešća dobrih kompanija.

On je naveo da je prinos na obveznice stare devizne štednje u Republici Srpskoj u prva četiri meseca ove godine povećan za 20 odsto, dok je vrednost akcija Telekoma RS skočila za 50 odsto.

Za tržište kapitala u Crnoj Gori najvažnija aktivnost biće privatizacija dela Elektroprivrede Crne Gore, kazao je direktor Montenegro berze u Podgorici Nedeljko Šuškačević.

On je podsetio da je u toku tender za prodaju 18 odsto kapitala Elektroprivrede koji se završava krajem maja.

U poslednjih mesec dana u Crnoj Gori su značajno povećane cene najkvalitetnijih akcija, a najinteresantnije su državne obveznice koje u poslednjih godinu dana poskupele čak za 30 odsto, kazao je Šuškačević.

Na trećem Roudšou, koji je nakon Zagreba i Beča, danas održan i u Beogradu, 20 kompanija iz regiona predstavilo je poslovne rezultate i planove investitorima - brokerskim kućama, fondovima i bankama, koji su zainteresovani za ulaganje u region i kojih je bilo 80.



Vlada pozajmljuje novac za budžet

Vlada Srbije dogovorila je sa tri komercijalne banke kratkoročne pozajmice za punjenje budžeta u vrednosti od 80 miliona evra, pišu Večernje novosti


Ranije je najavljivano da će se Vlada Srbije za potrebe budžeta kod komercijalnih banaka zadužiti oko 500 miliona evra kako bi premostila probleme sa finansiranjem državnih potreba do momenta kada se na računu trezora nađu pozajmice međunarodnih finansijskih institucija.

List navodi da je ekonomski tim Vlade pokušao da odmah obezbedi svih 500 miliona evra, ali da su se na upit odazvale samo tri banke sa ponudom za ugovaranje kredita od ukupno 80 miliona evra.

Razlog za slab odziv evropskih komercijalnih banaka za ovaj poslovni aranžman, prema navodima Večernjih novosti jeste to što Vlada Srbije nije bila spremna da plati važeće kamate aktuelne na tržištu, odnosno od sedam do deset odsto. Sporazumi za ovu, prvu tranšu komercijalnih kredita, koji ne iznose ni petinu planiranih, predviđaju kamatu od pet odsto.

Prema pisanju lista, Vlada će uskoro tražiti još novca za budžet od evropskih komercijalnih banaka.

Naredne nedelje na sednici Vlade naći će se navedeni ugovori, dok se za 14 dana očekuje i predlog zakona o privremenom zaduživanju kod komercijalnih banaka, koji će biti ponuđen na usvajanje Skupštini Srbije.

List navodi i da su krediti o kojima su predstavnici Vlade pregovarali sa evropskim poslovnim bankama o komercijalnom zaduživanju države bez počeka, a za kamatu na ukupno potrebna sredstva kasnije ćemo platiti između 20 i 25 miliona evra.

Država je, kao što je poznato, u pregovore sa svetskim poslovnim bankama morala da uđe uprkos činjenici da su u pitanju najskuplji krediti koji se na tržištu nude. Iznos koji je, za račun naših deviznih rezervi, recimo, odobrio Međunarodni monetarni fond, podrazumeva period „počeka“ od čak tri godine i kamatnu stopu od samo 1,42 odsto godišnje.

Predstavnici Vlade dogovorili su se, inače, o podršci za budžet sa Svetskom bankom i Evropskom komisijom. Taj novac mogao bi da počne da pristiže tek na jesen.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta