Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mršav učinak ulaganja

Od 644,7 miliona evra direktnih stranih ulaganja, koliko je u Srbiju ušlo za prva tri meseca, više od polovine je ruska uplata za NIS. – Kako do bar milijarde i po evra najavljivanih investicija

Priliv i odliv kapitala Prema podacima Narodne banke Srbije, u Srbiju je u prva tri meseca ušlo 644,7 miliona evra stranih direktnih investicija. April je, prema prvim procenama, doneo još oko 100, tačnije 99,2 miliona evra, pa je tako četvoromesečni učinak dostigao trećinu od prvobitno, u decembru, Memorandumom o budžetu i ekonomskoj politici ciljane 2,2 milijarde, odnosno polovinu u međuvremenu na 1,5 milijardi utanjenih procena ovogodišnjeg priliva.

Bez dublje analize, moglo bi se reći ne baš loš početak godine od koje, bar kad je reč o stranim ulaganjima, objektivno ne treba mnogo ni očekivati. Poređenja radi, ni početak prošle godine nije bio berićetniji – za prva tri prošlogodišnja tri meseca ubeleženo je oko 850 miliona evra priliva. Međutim, nevolja je što je više od polovine iznosa koji je stigao preko granice – 407,5 miliona evra – zapravo ruska uplata za NIS, ugovorena prošle godine.

Kako će Srbija, bez prodaje nekog većeg javnog ili društvenog preduzeća, nakupiti 1,5 milijardi evra koje najavljuje potpredsednik Božidar Đelić i na šta konkretno vladini zvaničnici računaju, ni ranije a kamoli juče nismo uspeli da saznamo. Jer, očigledno, „Bor” ponovo nismo uspeli da prodamo, nove „Fijatove” investicije se odlažu za narednu godinu, pa ostaje jedino nada da će se bar otkraviti neka zamrznuta, ranije najavljivana, grinfild ulaganja. Istina, kad se sve sabere, ni ambicija teška 1,5 milijardi evra nije velika, pa nije nemoguće da se malo-pomalo do kraja godine i nakupi više od milijarde. Očigledno je, ove godine se prešlo na igru malih brojki.

Doduše, na našu nesreću, Srbija u privlačenju stranih investitora nije blistala ni prethodnih godina, kad nije bilo krize. Startujući sa 36 miliona evra stranih direktnih investicija u 2001, dostigavši vrhunac – 4,286 milijardi u 2006 (zahvaljujući prodaji „Mobtela”), i u protekle dve godine usisavajući nešto više od dve milijarde evra, Srbija je uspela da ubeleži osmogodišnji učinak od tek 12,3 milijarde evra, svrstavši se među zemlje sa najmanje stranih direktnih investicija po stanovniku u tranzicionom regionu. Poređenja radi, Rumunija je umela da usisa čak 11 milijardi evra – i to godišnje. Istina, ma kako nevelike bile, od stranih direktnih investicija se proteklih godina živelo i na njima se i gradio rast bruto domaćeg proizvoda.

Takođe, do trećeg kvartala prošle godine priliv kapitala bio je dovoljan za finansiranje tekućeg deficita, što sada nije slučaj i zbog čega se poseže za pokrićem iz deviznih rezervi, koje su sada dodatno popunjene MMF-ovim kreditom. Mada je u prva četiri meseca u zemlju ušlo pomenutih gotovo 750 miliona evra, toliko i nešto više potrošeno je na razduživanja države i preduzeća na ime glavnica i kamata za ranije uzete kredite. Pa otuda i ovih dana pogrešna tumačenja sasvim precizne izjave guvernera da je neto priliv kapitala oko nule, kad se sabere ono što je ušlo i ono što je izašlo iz zemlje, što se vidi iz grafikona. Recimo, pošto su se prošle godine zadužila za još 2,4 milijarde evra, srpska preduzeća su za prva četiri meseca, prema podacima koje je izneo guverner, inostranim kreditorima razdužila (za kamate i glavnicu) 145 miliona evra. Prelazak sa zaduživanja na razduživanje poklopio se sa početkom krize. I dobro i loše, zavisno iz kog ugla se gleda.



BUGARIN: Sa Iranom pregovaramo o sporazumu o slobodnoj trgovini

Srbija pregovara o potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini sa Iranom, koji inače svoje tržište štiti visokim carinskim stopama, pa bi potpisivanje tog sporazuma znatno olakšalo pristup našim proizvodima. Ukoliko bi dogovor bio postignut, realno je očekivati da će Iran, inače visoke carinske stope na uvoz robe, spustiti sa sadašnjih 150, pa čak i 200 odsto na četiri odsto



Takođe, u planu je i povećanje obima robne razmene sa Libijom, kao i sa zemljama severne Afrike i Srednjeg istoka - izjavio je juče Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije. On je podsetio da je u prva tri meseca ove godine trgovinska razmena između Srbije i Irana dostigla 7,4 miliona dolara, što je za 47 odsto manje nego u istom periodu lane, pri čemu je Srbija ostvarila suficit od 30,4 miliona dolara (na listi izvoznih artikala su autobusi, motori za traktore, rezervni delovi, karton..., dok se iz Irana uvoze pistaći, sirovi cink, gvožđe, motorna ulja...).

Bugarin je, takođe, podsetio da će na Nacionalnoj izložbi privrede Srbije koja se u nedelju otvara u Minsku, učestvovati 74 kompanije, počev od građevinskih, proizvođača građevinskog materijala, agrokompleksa i prehrambene industrije, robe široke potrošnje, nameštaja. „ To je nagoveštaj novih oblika saradnje između dve zemlje, čiji bi rezultat trebalo da bude povećanje obima spoljnotrgovinske razmene sa Belorusijom, koja je lane dostigla tek 58 miliona dolara. Potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini Srbiji se zapravo otvara novo tržište. Očekujem da u narednim godinama dostignemo nivo robne razmene iz devedesetih godina koji je premašivao 200 miliona dolara“, naglasio je Bugarin.



Referentna kamatna stopa u Srbiji i dalje 14 odsto

Monetarni odbor Narodne banke Srbije odlučio je u petak da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 14 odsto.



Za bezbedne puteve potrebno 4,3 milijarde dinara

U "Puteve Srbije" trebalo bi uložiti 4,3 milijarde dinara da bi se povećala bezbednost saobraćaja, ocenio je danas Međunarodni program ocenjivanja puteva (IRAP)


IRAP programe unapređenja saobraćaja sprovodi u više od 50 zemalja sveta.

Na konferenciji u Javnom preduzeću "Putevi Srbije", predsedavajući IRAP programa Džon Doson (John Dawson) kazao je da je u poslednjih godinu dana u Srbiji ispitano 3.000 kilometara puteva, da bi se utvrdila opasna mesta.

- Tim projektom preporučena su rešenja od kojih su najvažnija usporavanje saobraćaja, obeležavanje krivina, proširenje bankina, povećanje broja kružnih tokova, centralna šrafura - ukazao je Doson.

Direktor sektora za strategiju, projektovanje i razvoj JP "Putevi Srbije" Biljana Vuksanović istakla je da će sprovođenje tih predloga početi posle izrade projekata i kada Svetska banka odobri novac za to.

Ona je dodala da su "Putevi Srbije" sposobni da primene celokupan projekat IRAP.

Taj projekat zasniva se na partnerstvu IRAP-a, Auto-moto saveza Srbije, Ministarstva za infrastrukturu, Ministarstva unutrašnjih poslova, JP "Puteva Srbije", Svetske banke i Saobraćajnog fakulteta u Beogradu.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta