Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država sigurniji gazda od tajkuna

U narednih mesec dana trebalo bi da bude predložen novi model rešavanja statusa PKB korporacije, nekadašnjeg Poljoprivrednog kombinata Beograd. Da li će predlog Dragana Đilasa, gradonačelnika Beograda, da PKB postane javno preduzeće u vlasništvu grada biti realizovan pokazaće vreme. U prilog ideji o stvaranju još jednog javnog preduzeća u nadležnosti grada je i upozorenje Saše Dragina, ministra poljoprivrede, da to ministarstvo neće dozvoliti da bilo ko iskoristi privatizaciju, kako bi jeftino došao u posed plodnog zemljišta


Milan Prostran, sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije, u izjavi za Danas ističe da u rešavanju sudbine PKB korporacije ne bi trebalo žuriti, ali ne isključuje mogućnost privatizacije. Naš sagovornik, međutim, upozorava da bi budući kupac lako mogao da odluči da se oslobodi stočnog fonda i viška zaposlenih, što bi bio siguran znak da ga zanima samo zemljište.

- Ukoliko bi se takav scenario ipak dogodio, to bi značilo da je tržište ostalo bez oko 200.000 litara mleka i nekoliko hiljada tona mesa što bi potrošači svakako osetili. Ne treba zaboraviti da je jedna od prednosti PKB-a upravo povezanost biljne i stočne proizvodnje sa preradom i plasmanom. Osim toga, PKB je udaljen samo 15 kilometara od dvomilionskog tržišta glavnog grada. Pogodnost je i to što PKB ima visok procenat državnog kapitala, oko 35 odsto, koji je nastao supstitucijom dugovanja prema budžetu - ističe Prostran.

On podseća da su svi dosadašnji pokušaji privatizacije ovog kombinata propali, pre svega zato što PKB koristi oko 17.000 hektara državne zemlje koja se može davati u zakup, ali ne može da bude predmet privatizacije. Prostran ukazuje i na činjenicu da je država uložila značajna finansijska sredstva u melioraciju i isušivanje močvarnog zemljišta na kome su sada oranice.

- Nije na odmet podsetiti i na dosadašnje greške u privatizaciji velikih poljoprivrednih sistema koje se još uvek „leče“. U tom kontekstu pomenuo bih privatizaciju inače uzornih poljoprivrednih gazdinstava u okolini Sombora, čija je proizvodnja propala ili su ugovori sa novima vlasnicima raskinuti. Sada grad Sombor pokušava da te firme reorganizuje po ugledu na „beogradski model“ o stvaranju javnog preduzeća. Ali, PKB je specifičan slučaj s obzirom na to da zakonska regulativa o glavnom gradu dopušta mogućnost stvaranja javnog preduzeća - ističe Prostran.

Sudeći prema izjavi gradonačelnika Dragana Đilasa, grad će „učiniti sve da preduzeća koja hrane Beograd postanu profitabilna, što u slučaju PKB-a znači zaustavljanje privatizacije i opstanak kombinata u vlasništvu države, dok bi u međuvremenu bilo određeno šta je građevinsko, a šta poljoprivredno zemljište.

Inicijativa gradskih vlasti naišla je na podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Agencije za privatizaciju, a upućen je i predlog da se PIK Zemun, sa oko 3.500 hektara obradivih površina kao i kombinat „Dragan Marković“ u Obrenovcu, pripoje PKB-u. Procenjuje se da bi novi vlasnik PKB-a u startu izgubio prednost koju korporacija sada ima, a to je proizvodnja na velikim površinama. Osim toga, novi vlasnik ne bi bio u poziciji kakvu sada ima PKB, jer prema odredbama Zakona o zemljištu, lokalne samouprave imaju pravo da površine koje su u vlasništvu države izdaju u zakup drugim pravnim licima, pri čemu se 40 odsto ostvarenog prihoda sliva u opštinsku kasu dok preostalih 60 odsto prihoduje državni budžet, što znači da bi u slučaju privatizacije, opštine bile stimulisane da oglase nadmetanje za zemljište u kome novi korisnik ne bi imao prednost.



Kompromisno rešenje

- Očekujem da će u naredne dve nedelje Vlada Srbije usvojiti zaključak o podržavljenju PKB-a. Jer, ideja je dobra i zadovoljava kako interese PKB-a, koji će „znati“ kojim površinama za jesenju setvu raspolaže, dok će grad Beograd sprečiti prenamenu zemljišta - izjavio je za Danas Milan Veljović, generalni direktor PKB korporacije.



Tekstilci više neće da plaćaju porez

Unija proizvođača tekstila zatražiće hitan sastanak sa predsednikom Vlade Mirkom Cvetkovićem, na kome će zatražiti ukidanje sive ekonomije, smanjivanje poreza i doprinosa na zarade koje se isplaćuju u toj grani, kao i smanjenje osnovice na koju se one obračunavaju, saopšteno je posle sabora tekstilaca koji je održan proteklog vikenda

- U sivoj ekonomiji „vrti“ se više od četiri milijarde evra godišnje, a 90 odsto tog prometa čini tekstil. Inspekcije ne reaguju na visok udeo švercovane robe, koja se prodaje na buvljacima, uličnim tezgama i u komisionim radnjama. Zbog toga su legalne fabrike sve ugroženije, tako da čak i one koje su u poslednje dve decenije uspele da se pozicioniraju na domaćem tržištu, čak i da realizuju značajne izvozne poslove, sada primorane da šalju zaposlene na prinudne odmore. Promet u maloprodaji pao je za više od 40 odsto i procenjujemo da će više od 70 odsto firmi iz grane na jesen zatvoriti svoje pogone, jer neće imati obrtna sredstva da uđu u novi ciklus proizvodnje. Bez posla će ostati najmanje 50.000 radnika. Preduzeća koja imaju neke šanse da opstanu, najavila su da će, ukoliko se odmah ne pokažu neki rezultati u suzbijanju sivog tržišta, prestati da uplaćuju porez na dodatu vrednost, jer više ne žele da finansiraju državne institucije koje ne rade ono za šta su plaćene - kaže za Danas Milan Knežević, predsednik Unije tekstilaca i dodao da će sredstva namenjena za PDV izdvajati na poseban prolazni račun, ali da se ona neće uplaćivati u budžet sve dok država ne obezbedi da svi učesnici na tržištu rade pod jednakim uslovima.



Sve češće se aktiviraju hipoteke

Banke u Srbiji sve češće zbog ne plaćanja kredita aktiviraju hipoteke na stanove, lokale i zemlju

Preciznih podataka o broju aktiviranih hipoteka zbog dugovanja bankama u Srbiji za sada nema. Ipak sudeći prema sadržini oglasa koje banke daju, čini se da na doboš uglavnom ide imovina preduzeća. Nešto ređe, dešava se i da bez svoje imovine ostaju i građani koji ne mogu da otplate stambene kredite.

Prodajom nekretnina i zemljišta više se ne bave samo agencije za nekretnine. U dnevnoj štampi kao potpisnici oglasa sve češće se pojavljuju i banke.

Tako “Rajfajzen” banka, već neko vreme pokušava da proda kuću u Užicu, sa početnom cenom od preko 10 miliona dinara. Banka prodaje i poslovne prostore u Smederevskoj palanci, Svilajncu, Golubcu.

Na isti način dugovanja dužnika naplaćuju i ostale banke u Srbiji.

Ipak u “Erste” banci kažu da kod njih do sada nije aktivirana ni jedna hipoteka nad imovinom fizičkih lica.

“Mogu da kažem da se to jako retko dešava kod nas u banci, i u Srbiji uopšte. Mogu da kažem da su naši građani izuzetno redovni u plaćanju svojih obaveza po hipotekarnim kreditima. Ono što je neka praksa jeste da se klijent opomene pre svega pismeno, a posle toga telefonski, negde na kraju dana dolazi do aktiviranja hipoteke”, objašnjva Slavko Carić iz “Erste” banke.

Prema podacima Narodne banke Srbije, u poslednjih sedam meseci broj kredita sa čijom se isplatom kasni više od tri meseca kod privrede je udvostručen, dok je stanovništvo mnogo redovnije u isplati.

O periodu do kojeg se toleriše kašnjenje u plaćanju rata i trenutku kada se aktivira hipoteka bankari nerado govore. Rokovi su, kako objašnjav Ljiljana Milošević iz “Komercijalne banke”, vrlo rastegljivi.

“Posle sedmog dana od kašnjenja ide telefonski razgovor. Telefonski razgovori po proceduri mogu da budu i 15. i 20. dana, ali oni su mnogo češći” , navodi ona.

“Već posle nekog 20. dana mi razmišljamo, pišemo prvu opomenu klijentu. U toj opomeni vi date neki rok do kad on treba da se javi banci, da razgovara i ja moram da kažem da se klijenti odazivaju”, kaže Miloševićeva.

Tužba ide posle poslednje opomene pred utuženje. Da li će to biti neka treća opomena ili kako god, to je opet sve od klijenta do klijenta”, objašnjava ona.

Dalja procedura je sledeća - posle utvrđivanja tržišne vrednosti nekretnine, banka putem oglasa oglašava prodaju nekretnine. Kada se proda, banka prvo namiri svoja dugovanja, a razlika ako ostane vraća se dužniku.



Fiksna rata - siguran san

Dinarski krediti sa fiksnom kamatom u vreme ekonomske krize bili bi prihvatljivi za klijente


Građane zadužene kreditima, ali i one koji nameravaju da kreditnu pomoć potraže kod banaka, više od svega brine rata koja se, kako su se mnogi žalili, menja iz meseca u mesec i to uglavnom naviše. Da li je u pitanju promena na koju je građanin pristao potpisujući ugovor, a koja je po pravilu napisana sitnim slovima, ili ne, i toj glavobolji pojedine banke su pronašle lek. Naime, od skoro na tržištu srpskog bankarstva građanima su dostupni krediti sa fiksnom kamatom i što je najvažnije fiksnom ratom, jer su u pitanju dinarski krediti.



Rata kao zaštita

Ne računajući subvencionisane dinarske kredite koje će Vlada Srbije ponuditi svojim građanima u cilju spasavanja od najveće ekonomske krize posle Drugog svetskog rata, Folksbanka je još prošle godine građanima ponudila dinarske kredite sa fiksnom kamatom i fiksnom ratom.

- Ovim kreditima Folksbanka štiti svoje klijente od fluktuacije kursa, kretanja libora i euribora koji su uticali na povećanja rata kod kredita indeksiranih u evrima ili švajcarskim francima. Od početka ove godine nastavljen je pozitivan trend u plasmanima dinarskih kredita sa fiksnom ratom. Ilustracije radi, u segmentu auto kredita u dinarima koji imaju fiksnu kamatnu stopu i fiksnu ratu, u prva četiri meseca ove godine odobrili smo preko 450 kredita u vrednosti od tri miliona evra - objasnila je Željka Popović Isajev, stručni saradnik Odeljenja za razvoj proizvoda Folksbanke.

U ovoj banci moguće je dobiti dinarske keš, potrošačke i auto kredite sa fiksnom mesečnom ratom. Keš kredit sa fiksnom ratom se odobrava bez žiranata, depozita ili učešća. Uz fiksnu mesečnu ratu od 2.500 dinara moguće je podići iznos od 50.344 dinara na 24 meseca i efektivnom kamatnom stopom od 22,81 odsto. Takođe, građani Srbije mogu da izaberu i potrošački kredit koji je namenjen kupovini robe široke potrošnje. Uz profakturu prodavca moguće je kupiti računare i računarsku opremu, belu tehniku, nameštaj ili platiti letovanje. Za kredit od 61.080 dinara i period otplate od 60 meseci fiksna mesečna rata iznosi 1.500 dinara, dok je EKS 21,59 odsto.

U ponudi Folksbanke su i dinarski krediti sa fiksnom mesečnom ratom za kupovinu automobila gde EKS iznosi 17,83 odsto, period otplate je do 84 meseca, a maksimalno opterećenje primanja je do 50 odsto. Učešće za ovakvu vrstu kredita iznosi 10 odsto, dok je za polovni automobil učešće od 20 odsto.



Kriza stabilizuje ratu

Još jedna banka u Srbiji građanima nudi fiksnu kamatu, ali samo kod kredita indeksiranih u evrima. Naime, Sosijete Ženeral banka nudi fiksnu kamatu na potrošačke, gotovinske, auto, pa čak i stambene kredite indeksirane u evrima.

- Kada su u pitanju čisto dinarski krediti, za sada nema uslova za njihovo odobravanje uz fiksnu kamatu, pre svega zbog volatilnosti domaće valute i oscilacija vrednosti repo stope. Fiksna kamata obezbeđuje sigurnost u pogledu visine rate tokom celog perioda otplate, zbog čega je Sosijete Ženeral ponudila fiksnu kamatu na indeksirane kredite, a ukoliko se steknu uslovi, ponudiće fiksnu kamatu i na dinarske kredite - rekao je Miroslav Rebić, član Izvršnog odbora Sosijete Ženeral banke.

U Inteza banci smatraju da je suština fiksnih kamatnih stopa da se smanji rizik za korisnike kredita i u tom smislu one su uvek više od prosečnih kamatnih stopa na tržištu u datom trenutku. Veliko je pitanje koliko bi takve kamatne stope bile konkurentne na tržištu, te zbog toga Inteza banka u ovom momentu ne razmišlja o takvom proizvodu.

- Dinarski krediti sa fiksnom kamatom u vreme ekonomske krize bili bi prihvatljivi za klijente, ukoliko bi fiksne kamatne stope bile niže od ostalih kamatnih stopa za iste ili slične proizvode - kažu u Inteza banci.



BIP daje kapital za otpis dugova

Vlasnik Beogradske industrije piva (BIP) podneo je zahtev da država otpiše dugove tom preduzeću, a da zauzvrat preuzme deo kapitala BIP-a


Agencija za privatizaciju doneće konačnu odluku o sudbini privatizacije BIP-a
Agencija za privatizaciju je saopštila da još nema informaciju o iznosu poreskog duga BIP-a na kraju 2008. godine, navodi se u saopštenju koje je izdato nakon sastanka predstavnika Agencije sa malim akcionarima BIP-a, koji traže raskid ugovora o privatizaciji BIP-a.

U saopštenju se navodi da će Agencija za privatizaciju informaciju o dugu BIP-a, kada je dobije, proslediti Ministarstvu ekonomije i da će Vlada Srbije tada odlučiti da li će prihvatiti zahtev za preuzimanje kapitala BIP-a u zamenu za dugove.

U Agenciji za privatizaciju kažu da se za sada ne zna kada bi mogla da bude doneta odluka o zahtevu BIP-a i sudbini ugovora o privatizaciji, jer je potrebno proveriti sve informacije i sprovesti kontrole.

Vlasnik BIP-a bi državi trebalo da u produženom roku do 4. juna dostavi dokaz da su državni organi obustavili prinudnu naplatu dugova putem prodaje imovine BIP-a. BIP je 2007. godine prodat konzorcijumu litvanske Alite i švedskog „Junajtid nordik beveradžiza“. Litvansko-švedski konzorcijum ima udeo od 51,9 odsto u BIP-u.

Mali akcionari BIP-a protestvuju i traže raskidanje ugovora o privatizaciji zato što, kako se navodi u njihovom saopštenju, vlasnici "uništavaju imovinu BIP-a, na šta Agencija nije reagovala".

Prema podacima Agencije za privredne registre, BIP ima 720 zaposlenih i u 2008. godini imao je dobit od 295,3 miliona dinara, dok je u 2007. godini radio s gubitkom od 849,9 miliona dinara i imao je 1.081 zaposlenog.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta