Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Isplata obveznica stare štednje od 1. juna

Isplata obveznica Republike Srbije serije A 2009, emitovanih po osnovu stare devizne štednje, počeće 1. juna, najavila je danas Narodna banka Srbije


Sredstva za isplate dospelih obveznica obezbeđena su u budžetu, isplata će se obaviti preko banaka u okviru čijih računa se vode vlasnički računi hartija od vrednosti imaoca obveznica, navodi se u saopštenju.

Isplata obveznica obavljaće se u evrima ili na zahtev vlasnika u dinarskoj protivvrednosti, u visini iznosa registrovanog na pojedinačnim vlasničkim računima.

Vlasnici, koji do sada to nisu učinili, mogu naplatiti i dospele obveznice iz prethodnih godina, ističe se u saopštenju.

Štediše koje još nisu izvršile konverziju svoje devizne štednje u obveznice, mogu to učiniti na šalterima banaka kod kojih je položena štednja, odnosno koje servisiraju štednju banaka u likvidaciji i stečaju. Izuzetno, u periodu od 25. do 30. maja 2009. godine, banke neće vršiti konverziju, radi tehničkih priprema za početak isplata obveznica Republike Srbije serije A2009. Konverzija devizne štednje i isplata dospelih obveznica štedišama Jugobanke Jugbanke a.d. Kosovska Mitrovica obavlja se preko Eurobank EFG ad Beograd, u skladu sa Uredbom Vlade Srbije.

Donosioci materijalnih obveznica SRJ i kupona sa tih obveznica, mogu ih naplatiti na šalterima banaka koje su imale ''staru'' deviznu štednju, u rokovima dospeća - 1.7. i 28.12. ili ih mogu zameniti u elektronske obveznice Republike Srbije.

Sve informacije u vezi sa konverzijom i isplatom obveznica, mogu se dobiti u Narodnoj banci Srbije - svakog radnog dana, od 9 do 16 časova, na sledećim telefonima: 011/ 333-8164; 333-8183; 333-8181 i 333-8165, kao i preko Informativnog centra NBS na telefon: 0800-111-110, navodi se u saopštenju.



EPS: Pet mogućih partnera za TE
Na tenderima za strateško partnerstvo u izgradnji Termoelektrane "Kolubara B" i trećeg bloka Termoelektrane "Nikola Tesla B" kvalifikovalo se pet kompanija


Elektroprivreda Srbije (EPS) je saopštila da su uslove za učešće na tenderu za izgradnju "Kolubare B", sa dva bloka kapaciteta po 350 megavata ispunile kompanije Edison iz Italije, ČEZ iz Češke, nemački Energi Baden-Virtemberg (EnBW) i američki AES.

Za strateškog partnera EPS-a u izgradnji trećeg bloka u obrenovačkoj Termoelektrani Nikola Tesla B, snage 700 megavata, pored te četiri kompanije kvalifikovao se i nemački RVE (RWE).

Osim kvalifikovanih ponuđača, na tendere se prijavila i kompanija SMES iz Kine, ali nije ispunila kvalifikacione uslove.

Prema ranijim navodima predstavnika EPS-a, udeo EPS-a u vlasništvu u novim objektima ne može biti manji od 20 odsto, ali ni veći od 49 odsto.
Strateški partneri za izgradnju Kolubare B i trećeg bloka TENT-a trebalo da budu poznati do kraja ove godine. Prvi blok snage 350 megavata u Kolubari trebalo da počne proizodnju 2014. godine, drugi 2015, a pogoni u obrenovačkoj elektrani Nikola Tesla trebalo bi da počnu da rade 2016. godine.

Raspisivanje tendera za strateške partnere za izgradnju novih blokova odlagano je od 2006. godine. Izgradnja TE Kolubara B počela je 1988. godine, a tri godine kasnije je obustavljena. U taj projekat je do sada uloženo više od 300 miliona evra.

Ministar energetike Srbije Petar Škundrić je u aprilu kazao da bi u izgradnju tih pogona za proizvodnju električne energije, ukupne snage 1.400 megavata, trebalo da bude uloženo oko 1,6 milijardi evra.
 
 
 
EPS je krajem marta objavio da je pisma o zainteresovanosti za učešće na tederima raspisanim 20. januara dostavilo 53 kompanije, među kojima 14 svetski poznatih energetskih komapnija.


Grej: Završetkom Koridora Srbija postaje konkurentnija

Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmon Grej izjavio je danas da je Koridor 10, koji predstavlja kičmu privrednog i tehnološkog razvoja Srbije, izuzetno važan za trgovinu i regionalnu integraciju naše zemlje, ali i cele jugoistočne Evrope



Realizacijom tog izuzetno važnog projekta, koji će podržati Svetska banka, Srbija će po završetku svetske ekonomske krize biti u prednosti u odnosu na zemlje u regionu i biti znatno konkurentnija, rekao je Grej na skupu u Beogradu pod nazivom "Koridor 10 - Novi put biznisa i razvoja".

Grej je ocenio da je reč o mudroj odluci Vlade Srbije da, u teškom periodu za celi svet, uloži sredstva u tu investiciju, koja će na duži rok doneti značajne prednosti zemlji i ublažiti posledice stagnacije.

"Očekujemo da će svetska ekonomska kriza trajati do 2010. godine, kada bi trebalo da budu i vidljivi efekti ulaganja u taj projekat", naglasio je Grej.

On je, međutim, ukazao da naša zemlja prilikom izgradnje tog koridora treba da na transparentan način ispoštuje sve procedure u vezi sa eksproprijacijom i zaštitom životne sredine.

Prema njegovim rečima, predstavnici te banke će nadzirati građevinske radove i kontrolisati da li se sprovode svi postupci na zaštiti životne sredine.

Kada bude završen Koridor 10 neophodno je, dodao je Grej, održavati taj autoput, ali i popraviti sve druge puteve koji se spajaju sa tim koridorom, kao i preduzeti sve kako bi se bezbednost u saobraćaju podigla na viši nivo.

Istakavši da Ministarstvo za infrastrukturu ima punu podršku i poverenje Vlade Srbije i predsednika Borisa Tadića da realizuje taj značajan projekat, ministar Milutin Mrkonjić je rekao da će koridor biti završen za tri godine, a da će iduća godina, kada bi trebalo da stignu i međunarodni krediti, biti „udarna" što se tiče radova.

"Naš zadatak je da uposlimo pre svega naše građevinare, ali nećemo biti zatvoreni ni za strana preduzeća", kazao je Mrkonjić, dodavši da će strane firme, ukoliko žele posao, morati da za partnera imaju domaću firmu.

Osim putnog koridora, planirano je da u narednih sedam godina bude uloženo 4,1 miliarada evra u modernizaciju sprskih železnica.

Modernizacijom je predviđena da pruga u celoj dužini bude dvokolosečna, kao i da vozovi postižu brzinu od 160 kilometara na sat, naglasio je Mrkonjić.

Prema njegovim rečima, od Svetske banke je obezbeđeno 600 miliona evra za izgradnju deonice od Grdelice do makedonske granice, 388 miliona dolara za put od Niša do Dimitrovgrada, kao i za severni deo Koridora, od Novog Sada do Horgoša.

Pored toga, postoje garancije i da će grčka vlada za izgradnju južnog dela koridora staviti na raspolaganje 100 miliona dolara.

Dok ne stignu ta sredstva, Vlada Srbije je, rekao je Mrkonjić, odlučila je da iz budžeta izdvoji novac za one deonice koje su već spremne za izgradnju. Rec je o deonicima od Preševa do Levosoja, od granice ka Dimitrovgradu i od Horgoša do Novog Sada.

Pomoćnik ministra zaštite životne sredine i prostornog planiranja Aleksandra Damnjanović-Petrović rekla je da predstoji konkretno rešavanje imovinsko pravnih odnosa nad zemljištem koje se nalazi na trasi koridora, kao i da je u toku priprema popisa za razmenu poljoprivrednog zemljišta.

Prilikom projektovanja izgradnje i korišćenja svih autoputskih pravaca biće primenjivani najviši evropski standardi u pogledu zaštite životne sredine, ukazala je ona.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Luka Andrić rekao je da su krediti koje će naša zemlja dobiti od međunarodnih organizacija najpovoljniji u ovom trenutku.

Rok za njihovo vraćanje je 10-15 godina, dok su kamatne stope najniže koje se mogu dobiti u ovom trenutku, precizirao je on, dodavši da bi najveće tranše kredita trebalo da stignu naredne godine.

Predsednik Upravnog odbora Koridora 10 Aleksandar Jankulović kazao je da će ove godine biti izgrađeno 42 kilometara auto puta na tom koridoru.



Modeli privatizacije banja

Pomoćnica ministra ekonomije Srbije Renata Pindžo ocenila je juče da je najbolji model za privatizaciju banja u Srbiji pronalaženje strateškog partnera

Ona je na Kongresu banja u Vrnjačkoj Banji rekla da su najveći problemi nerešeni imovinski i pravni odnosi u banjama. „Potrebno je i odrediti viškove kapaciteta u specijalnim bolnicama, koji nisu potrebni Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje, kako bi znali šta se može prodati“, rekla je Renata Pindžo.



Na berzama u regionu zabeležen blagi oporavak

Indeksi na svim tržištima kapitala u okruženju prethodnu sedmicu završili su u plusu. Na Ljubljanskoj berzi indeks SBI20 porastao je pola procenta a ukupan promet na nedeljnom nivou bio je veći od 15 miliona evra

Najbolje su prošle akcije Pozavarovalnice Sava sa rastom od 22,3 odsto. U grupi većih dobitnika našli su se i Zavarovalnica Triglav sa plusom od 5,5 odsto, kao i Telekom Slovenije i Merkator čije akcije beleže rast od gotovo pet procenata. Prometom se izdvojila Krka, sa pet miliona evra, a cena te hartije porasla je 3,75 odsto.

Indeks Crobex na Zagrebačkoj berzi ojačao je nešto više od osam odsto dok je promet u prošloj sedmici premašio 217 miliona kuna (7,3 kune za evro). Najlikvidnije su bile akcije Hrvatskog telekoma sa prometom od 38,47 miliona kuna, Atlantske plovidbe sa 23,73 i Instituta IGH sa 15 miliona. Sve akcije iz sastava indeksa Crobex završile su u plusu pri čemu su najviše poskupele hartije od vrednosti Viadukta (50,6 odsto), Hidroelektre niskogradnje (oko 41 odsto) i Jadroplova (37,26 odsto). Na Banjalučkoj berzi indeks BIRS porastao je 1,5 procenata, a nedeljni promet vredeo je 1,52 miliona KM (1,95 KM za evro) pri čemu se na službenom tržištu najviše trgovalo akcijama Telekoma Srpske, za 355,4 hiljade KM. Akcije RiTE Ugljevika poskupele su 16 odsto, Telekoma Srpske pet odsto, a Hidroelektrane na Trebišnjici 2,66 odsto. Na slobodnom berzanskom tržištu cene akcija uglavnom su bile u padu, pa su hartije od vrednosti Posavine pojevtinile 19,35 odsto, TGT Laktaši 9,24 a Rafinerija nafte Bosanski Brod nepunih osam odsto.

Na Sarajevskoj berzi indeks SASX-10 porastao je gotovo pet odsto a promet je, zahvaljujući trgovini akcijama Fabrike duvana Sarajevo i JP Elektroprivrede BIH, premašio 2,6 miliona KM. Prošlonedeljni dobitnik bile su akcije Fabrike duvana Sarajevo sa rastom od 26,64 odsto. U dvocifrenom plusu bio je i Šipad-komerc čija je cena za nedelju dana otišla na 6,20 sa 5,03 KM. Hidrogradnja je dobila na vrednosti malo više od pet odsto, Bosnalijek četiri i po a Sarajevo osiguranje gotovo četiri procenta. U minusu su završili samo Energopetrol, od 8,38 odsto i IK Banka, od 1,7 odsto.

Na crnogorskim tržištima kapitala promet je u prethodnoj sedmici, iako skraćenoj zbog praznika, porastao 50 odsto na nedeljnom nivou, na 1,57 miliona evra. Indeks NEX20 skočio je 21,7 odsto a Moste 22,6 odsto. Cena Kombinata aluminijuma Podgorica povećana je 21 odsto, akcije Plantaža poskupele su 18,4 a crnogorskog Telekoma 18,3 odsto. Dvocifreni rast imali su i barska Luka, od 19,4 odsto, i Duvanski kombinat Podgorica, deset procenata.



Srbija ulaže šest milijardi evra u Belorusiji

Naše kompanije bi gradile velike trgovinske centre i uzgajale uljanu repicu

Srpske firme nameravaju da sledeće godine počnu izgradnju velikih trgovinskih centara u Belorusiji. Reč je o dugoročnim projektima koji podrazumevaju ulaganja od oko šest milijardi evra.

Osim toga, kompanije iz Srbije zainteresovane su i da u Belorusiji uzgajaju uljanu repicu od koje se pravi biodizel. Ovakvi poslovi, prema oceni srpskih i beloruskih privrednika, doneće veliku korist ekonomijama obeju zemalja.

To je samo jedan od razloga zbog koga će danas u Minsku biti otvorena Nacionalna izložba srpske privrede. Očekuje se učešće više od 70 firmi, među kojima su i srpski brendovi poput „Metalca” iz Gornjeg Milanovca, vrbaskog „Karneksa”, „Rubina” iz Kruševca, PIK-a „Bečej”, Fabrike kablove iz Jagodine, „Simpa”…

Oni će u „Ekspocentru” na površini od 5.000 kvm predstaviti svoje kompanije, kao i najznačajnije proizvode koje nameravaju da ponude beloruskom tržištu. Očekuje se da će ova manifestacija biti prilika za sklapanje poslova od kojih bi svakako najznačajniji mogli da budu izgradnja trgovinskih centara u gradovima širom Belorusije.

– Uprkos ekonomskoj krizi, naše kompanije će pokušati da već ove godine dobiju dozvolu za gradnju, kako bi radovi mogli da počnu već 2010. godine – najavio je Srećko Đukić, ambasador Srbije u Minsku.

On je istakao i da će nedavni prijem Belorusije u program „Istočno partnerstvo” sa Evropskom unijom beloruskim firmama otvoriti vrata da kroz Srbiju uđu na tržište EU.

Neki signali već stižu. Tako se ovih dana moglo čuti da će u Beogradu uskoro početi izgradnja beloruskog tržnog centra površine oko 12.000 metara kvadratnih. Ovakve najave dolaze posle nedavno potpisanog sporazuma o slobodnoj trgovini između dve zemlje, pa se zbog toga očekuje i povećanje trgovinske razmene koja je sada skromnih 60 miliona dolara godišnje.

– Sporazum koji imamo sa Belorusijom, kao i promocija naše privrede ovde u Minsku, otvara vrata za povećanje obima trgovine. On bi u narednom periodu mogao da bude čak 200 miliona dolara – smatra Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije, i dodaje da Srbija trenutno ima deficit od oko 25 miliona dolara u razmeni sa Belorusijom. On ističe i da predstavljanje srpskih kompanija u Minsku može doprineti jačanju saradnje u oblasti ne samo građevinske, već i hemijske i tekstilne industrije, ali i da je neophodan preduslov bankarsko povezivanje dveju zemalja.

– Zbog svetske ekonomske krize došlo je do pada robne razmene između Srbije i Belorusije za 31 odsto, pa je zbog toga cilj ove izložbe da amortizuje negativna kretanja i poveća srpski izvoz – istakao je Bugarin.

Privredna komora Srbije, inače, još nema predstavništvo u Belorusiji, ali se očekuje da će ono biti otvoreno sledeće godine, jer u ovoj zemlji već posluje mnogo srpskih firmi. Podatak da se za Izložbu srpske privrede u Minsku PKS-u prijavilo više od 100 naših preduzeća (u izložbenom salonu ima mesta samo za 74) najbolje pokazuje koliko je interesovanje za poslovanje sa ovom zemljom u kojoj su mnoge kompanije i dalje u državnom vlasništvu.

Uprkos tome, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko, podsećaju ovdašnji mediji, pozvao je nedavno srpske privrednike da ulažu u Belorusiji.

– Ne pozivamo vlade, već konkretne biznismene da dođu ovde i zarade novac. Ako to urade, i pokrenu proizvodnju, ojačaće privrede obeju država – naglasio je Lukašenko.

Sličnog mišljenja je i Valentin Sergejevič Čekanov, beloruski ministar trgovine, koji je juče posle sastanka sa srpskim kolegom Slobodanom Milosavljevićem istakao da je manifestacija, koja će danas biti otvorena, prilika za uspostavljanje tešnjih privrednih veza.

– U narednih nekoliko dana srpski biznismeni će moći da zaključe ugovore sa beloruskim partnerima i to će dati novi impuls dosadašnjoj privrednoj saradnji dve zemlje – poručio jeČekanov.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta