Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Velika preduzeća najveći gubitaši

Privreda Srbije je u 2008. godini poslovala sa gubitkom od 37 milijardi dinara, nakon dve godine pozitivnog poslovanja, objavila je juče Narodna banka Srbije. Prema rečima direktora Odeljenja NBS za registre i bonitet Ružice Stamenković gubitak je posledica činjenice da profitabilnost nije bila na dovoljno visokom nivou da pokrije nagomilane gubitke, podrži likvidnost i obezbedi dalji rast



- Na osnovu 89.834 obrađena finansijska izveštaja firmi može se zaključiti da je 53.769 preduzeća poslovalo pozitivno, dok je 27.342 preduzeća zabeležilo gubitak. „Privreda Srbije je u 2008. godini imala dobit iz redovnog poslovanja od 196 milijardi dinara, a ukupan negativan rezultat je posledica finansijskog gubitka od 232 milijarde dinara, što je pet puta više nego u 2007. godini. Negativan finansijski rezultat posledica je visokih kursnih razlika na pozajmljeni kapital (krediti i dugovanja dobavljačima) i kamata“, istakla je Stamenkovićeva.

Ona je podsetila da je privreda Srbije u 2006. godini prvi put posle 15 godina gubitaka poslovala pozitivno, ostvarivši dobit od 105 milijardi dinara, dok je dobit u 2007. godini prepolovljena na 50 milijardi dinara. Najveći gubitak imala su velika privredna društva i to 71 milijardu dinara, dok su gubitak od 34 milijarde dinara zabeležila preduzeća koja se bave proizvodnjom i snabdevanjem strujom, gasom i vodom, što je za dve trećine manje nego u 2007. godini. Stamekovićeva je kazala da su najveću dobit od 35 milijardi dinara, imala mala privredna društva, ali je to za 45 odsto manje nego u 2007. godini. Prema njenim rečima, ukupno 476 javnih preduzeća u Srbiji u prošloj godini je ostvarilo 18 odsto od ukupnih gubitaka srpske privrede, a zapošljavalo je oko 10 odsto od 1,11 miliona zaposlenih u firmama. „Profitabilnost srpskih preduzeća, koja je u 2007. godini značajno umanjena, u prošloj godini je ugrožena. Poslovni rezultat je održan na prošlogodišnjem nivou, ali je cena kojom je plaćen odnosno kursnim razlikama i kamatama na pozajmice veoma visoka za već prezaduženu privredu“, ocenila je Stamenkovićeva. NBS je ocenila i da od 48.539 preduzeća koji su imali uslove za ocenjivanje boniteta ukupno 67 odsto, odnosno 32.598 firmi je sposobno da izmiruje obaveze, oko 11 odsto ima problema u izmirivanju obaveza, a 21 odsto ima veoma slab bonitet ili je trajno nelikvidno.

Direktor Odeljenja NBS za registre i bonitet Ružica Stamenković kazala je da u Srbiji u 2008. godini poslovalo ukupno 105.748 privrednih društava, od kojih su 92.832 dostavila finansijske izveštaje centralnoj banci. Neobrađeno je ostalo 2.998 izveštaja zbog velikog broja nedostataka, ali u njima je manje od 0,5 ukupnih poslovnih rezultata srpske privrede, istakla je Stamenkovićeva.



U grupi nepoželjnih

Narodna banka Srbije svrstala je čak 10.300 preduzeća u Srbiji u kategoriju onih sa kojima ne bi trebalo poslovati ili kao trajno nelikvidna sa računom blokiranim duže od 180 dana. Analizom finansijskih izveštaja 21.863 preduzetnika koji posluju po sistemu dvostrukog knjigovodstva (10 odsto ukupnog broja preduzetnika) utvrđeno da su ostvarili neto dobit od 3,13 milijardi dinara, istakla je Ružica Stamenković, direktor Odeljenja NBS za registre i bonitet.



Evropski fond investira u Srbiju 50 miliona evra
Evropski fond za jugoistočnu Evropu (EFSE) investiraće u Srbiju u 2009. godini 50 miliona evra. Ukupne investicije EFSE u region jugoistočne Evrope ove godine iznosiće 200 milione evra - izjavio je juče, na konferenciji za novinare, predsednik Borda direktora tog fonda Klaus Glaubit

Evropska komisija je, prema rečima Glaubita, u EFSE investirala 83 miliona evra, a u 2009. godini će obezbediti dodatnih 10 miliona evra. „EFSE je opredeljen za dugoročnu podršku ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mesta u zemljama jugoistočne Evrope“, naglasio je on i dodao da je u vreme ekonomske krize za mala i srednja preduzeća najvažnija finansijska podrška.

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, koji je i član Savetodavne grupe EFSE, potvrdio je da taj fond pomaže razvoj finansijskog sektora u Srbiji i stabilan je izvor finansiranja privrede. „Važno je da u situaciji kad je sve manje privatnih investitora postoje međunarodne finansijske institucije koje su spremne da kreditiraju mala i srednja preduzeća, kako bi se stvorili uslovi za obezbeđivanje prihoda i otvaranje novih radnih mesta“, rekao je Jelašić.

Glavni investicioni menadžer EFSE Silvija Višnivski je navela da je taj fond do osnivanja, 2005. godine, u region investirao 529 miliona evra, od čega u Srbiju 80 miliona evra. Banke su, koristeći te investicije, odobrile 150.000 kredita u iznosu od 767 miliona evra. U Srbiji je odobreno 20.000 kredita u vrednosti 161 milion evra. Višnivski je objasnila da banke odlučuju kome će odobriti kredite u skladu sa svojom poslovnom politikom i po tržišnim uslovima, a krediti su u iznosu od 5.000 do 100.000 evra. Plan EFSE je da do 2010. godine za kredite u Srbiji obezbedi 150 miliona evra.


Odluka o PDV-u posle ocene MMF-a

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je juče da će tek posle posete Misije Međunarodnog monetarnog fonda i sagledavanja stanja u budžetu moći da se procenjuje da li je neophodno povećanje poreza na dodatu vrednost (PDV). On je, komentarišući trenutne ekonomske pokazatelje, rekao da je optimista da neće biti daljih pogoršanja, ali je pitanje „kada ćemo se vratiti na stanje od pre šest ili devet meseci“.


Kvartalni BDP u OECD smanjen za rekordnih 2,1 odsto

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) saopštila je juče da je njenih 30 članica u prvom kvartalu 2009. zabeležilo rekordni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,1 odsto u odnosu na prethodna tri meseca


To smanjenje BDP je bilo najveće od 1960, kada je OECD počela da vodi takvu statistiku, prenela je agencija Kjodo.

BDP članica OECD je opao dva odsto u poslednjem tromesečju 2008. Na godišnjoj bazi je BDP u prvom kvartalu 2009. opao 4,2 odsto, navedeno je u preliminarnom izveštaju OECD.

Zbog posledica globalne ekonomske krize, sve članice Grupe sedam industrijalizovanih zemalja (SAD, Japan, Nemačka, Britanija, Francuska, Italija i Kanada) zabeležile su negativan rast u prvom kvartalu, pri čemu je Francuska, sa smanjenjem BDP od 1,2 odsto, bila jedina zemlja u toj grupaciji čije je privredno slabljenje bilo manje nego u četvrtom tromesečju lane.

Izvozno orijentisane privrede su naročito teško pogođene - japanski BDP je u prva tri meseca opao četiri odsto, a nemački 3,8 procenata. U SAD je privreda oslabila 1,6 odsto, u Britaniji 1,9 odsto, a u zoni evra 2,5 procenata.



Milosavljević:Agrarni proizvodi prvi na listi interesovanja

Ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević izjavio je danas da je sektor srpskog agrara prvi na listi interesovanja privrednika Belorusije, a slede proizvodi drvno-predajivačke i mašinske industrije i saradnja u investicionim projektima i građevinarstvu. On je ocenio da će za godinu dana robna razmena dve zemlje biti duplirana i iznositi oko 120 miliona dolara godišnje.



Minus ukalkulisan u budžet za 2009.

Prema podacima Uprave carina, do 22. maja ove godine, naplata prihoda po osnovu uvezene robe iznosila je 89 milijardi dinara, dok je u istom periodu prošle godine naplaćeno 111 milijardi dinara. To znači da su prihodi od uvoza niži za 22 milijarde dinara, a razlog za to, jeste i jednostrana primena trgovinskog dela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Naime, SSP podrazumeva da se u narednih šest godina smanjuje carinsko opterećenje za robu koja se uvozi sa teritorije EU, a u ovoj godini to smanjenje iznosi dva procentna poena


- Pad prihoda od dažbina na robu koja se uvozi iz Evroposke unije bila je ukalkulisana u ovogodišnji budžet, tako da to nije iznenađenje. Nije, doduše, bilo moguće predvideti toliki pad uvoza, zbog koga je naplata carinskog PDV podbacila u većoj meri nego što se očekivalo. Činjenica je, takođe, i da Sporazum ima ekonomsku, ali i političku dimenziju, i da je prilikom donošenja odluke o jednostranoj primeni SSP, preovladao upravo politički interes. Dugoročno posmatrano, reč je o strateškom opredeljenju zemlje da postane deo evropske porodice, a to je i te kako ekonomski interes. Domaća privreda mora tome da se prilagodi u narednih šest godina, koliko će trajati proces postepenog ukidanja carina na robu iz EU, a to je i njen interes jer će jedino tako uspeti da za budućnost obezbedi konkurentnost - kaže za Danas Goran Nikolić, saradnik Instituta za evropske studije. On tvrdi da čak ni pad od 100 milijardi dinara, sa kojim bi Srbija mogla da se suoči krajem godine, kad se podvuče crta, nije zabrinjavajući, imajući u vidu ukupan prihod koji Carina naplati. Naš sagovornik podseća da i domaće firme imaju slobodan pristup evropskom tržištu još od decembra 2000. godine, s obzirom na to da je samo za četiri grupe proizvoda izvoz ograničen kvotama. Naša preduzeća, međutim, ni te dozvoljene količine šećera, ribe ili vina, ne uspevaju da izvezu, jer ne proizvode robu potrebnog kvaliteta, niti mogu da obezbede kontinuitet u isporuci proizvoda, što evropsko tržište zahteva.

I Aleksandar Stevanović iz Centra za liberalno tržište, smatra da je gubitak prihoda od poreza na uvoznu robu beznačajan u odnosu na efekte koje pruža SSP. „Ako je naše opredeljenje da uđemo u Evropsku uniju, onda bi trebalo što pre da se naviknemo na poziciju u kojoj je to tržište za nas domaće. To znači da prihvatamo da pod istim uslovima uvozimo njihovu robu, kao što i oni našu prihvataju bez carinskih barijera“, kaže Stevanović.



Para ima, ali nema poverenja u privredu

„Srbija je zemlja majstor da sebi istovremeno napravi pad privredne aktivnosti i inflaciju. Za to nije kriva NBS”, kaže guverner Radovan Jelašić

Pod udarom svetske finansijske krize i sve jače recesije, centralne banke zapadnih zemalja kao po komandi sniziše kamatne stope na gotovo simbolične vrednosti. Engleska centralna banka na svega 0,5 odsto, što je najniža stopa od njenog osnivanja, 1694. godine. U sveopštem padu privredne aktivnosti, pa i tražnje – inflacija u gotovo svim zemljama, takođe, pada iz meseca u mesec.

Kod nas – sve obrnuto. Osnovna, referentna kamatna stopa NBS, posle laganog klizanja sa 17,5, „sledila” se na 14 odsto. Inflacija raste, a s njom i kamate pojedinih banaka. Nigde svetle tačke. „Politika” je pitala guvernera NBS Radovana Jelašića šta se to kod nas dešava. Kada možemo očekivati jevtinije kredite?

– Niko od mene lično ne bi bio srećniji i profesionalno zadovoljniji kada bismo značajnije smanjili našu referentnu kamatnu stopu sa trenutnih 14 procenata. Ko se ne bi radovao jevtinijim kreditima, u dinarima, a ne u evrima, što je sa dugoročnog stanovišta primarno za Srbiju. Ali, Srbija je zemlja „majstor” da sebi istovremeno napravi pad privredne aktivnosti i – inflaciju. Za to nije kriva NBS – naglasio je guverner Jelašić.

Za najveći deo inflacije u ovoj godini odgovorna je država, odnosno neumereno upravljanje cenama robe i usluga pod njenom kontrolom. Kada smo, kaže guverner, utvrđivali osnove ekonomske politike za ovu godinu, dogovorili smo se da je ciljana inflacija osam odsto plus-minus dva procentna poena, ali pod uslovom da cene pod državnom kapom (gorivo, lekovi, cigarete, struja, gas, komunalije, PTT…) ne odu za 12 meseci iznad 15 odsto. Na kraju aprila, država je već „ispucala” 70 odsto te kvote ili 11,4 procenta.

Kada se tome dodaju činjenice – slabiji priliv kapitala iz sveta, skuplji novac, pad privredne aktivnosti i potrošnje, jasno je da NBS ne može sama da izdrži toliki pritisak. Šta to znači?

– Dok jedna strana (država) stalno misli da je u ovoj zemlji najveći problem nedostatak jevtinih kredita, pa i za likvidnost, mi smo u NBS ubeđeni, a za to imamo i dokaze, da ni smanjivanje kamata na srednji i duži rok neće rešiti naš problem. Likvidnih para ima više nego ikada. Dokaz? U NBS i državu Srbiju, odnosno njihove vrednosne papire, banke su investirale čak 150 milijardi dinara. Para dakle ima, a nema – poverenja u privredu i njene poslove i razvojne projekte. Da li je i za to kriva NBS? – pita Jelašić i odgovor na to pitanje prepušta kreatorima ekonomske politike.

Kada smo se, nastavlja naš sagovornik, dogovarali sa misijom MMF-a o uzimanju zajma od 530 procenata od naše kvote koju imamo u toj svetskoj finansijskoj instituciji, ključni argument za toliko visoku izloženost Fonda prema Srbiji bio je da smo uvek uredno i na vreme vraćali i plaćali obaveze, pa ćemo i te tri milijarde evra.

– Ako smo to obećali MMF-u za inostrane obaveze, ja pitam – šta je sa domaćim, unutrašnjim dugovima koje ta ista država ne vraća svojim poveriocima. Kako je moguće da budžet Srbije duguje putarima 30 milijardi dinara? Nije li i u tome deo odgovora na pitanje – zbog čega srpska privreda grca u nelikvidnosti, a dinara kod banaka ima, ali ih one i zbog manjeg rizika plasiraju kod NBS i same države – upozorava Jelašić.

On dodaje da bi, valjda, i državi trebalo da bude u interesu da ne „pumpa” cene u svojoj nadležnosti. S njihovim padom pašće i referentna kamatna stopa NBS, a s njom i kamata po kojoj država plaća likvidan novac banaka za svoje hartije od vrednosti.

Zašto?

Neke su, ističe Jelašić, u vreme jake domaće konjunkture uzele u svetu Ali, da ne bi država bila kriva za sve što ne valja u našoj ekonomiji, guverner primećuje da su i pojedine „naše banke sa stranim kapitalom” opštoj skupoći kredita dale svoj doprinos – umesto da pod naletima krize snižavaju, one čak i povećavaju marže. ili od svojih centrala kratkoročne zajmove, a ovde ih plasirale na srednji i dug rok. Sada su u nevolji iako je NBS maksimalno relaksirala svoje propise i mere, ne samo da bi baš njima pomogla, već da bi pojačala kreditnu aktivnost na domaćem tržištu. Naš sagovornik, međutim, veruje da će već za nekoliko meseci doći do pojevtinjenja novca, naročito za građane. On očekuje postepenu normalizaciju prilika na svetskom finansijskom tržištu, a s njom i izvesno popuštanje „stegnutosti” banaka kod nas.

Kada se sve uzme u obzir, privreda Srbije, smatra guverner, bar za sada, ne može da računa na jevtinije kredite. Ali, na šta može? – Da država odustane od sadašnjeg pogubnog ekonomskog modela koji se svodi na vrlo jednostavnu šemu – prodaj imovinu, zaduži se, potroši, povećaj plate i penzije… Gledajući kako nam raste javna potrošnja, sve više stičem utisak da se iz samoupravnog vraćamo u neki državni socijalizam. Trošimo mnogo više nego što stvaramo, a to je na duži rok neizdrživo – tvrdi guverner dodajući da se moramo okrenuti restrukturisanju privrede, jer mi, jednostavno, više nemamo izvoznu privredu i konkurentnu robu.


MMF stiže u avgustu

Misija MMF-a stiže u Beograd tokom avgusta. To će biti prva prilika da se vidi šta smo u međuvremenu uradili i šta nam valja činiti. Za guvernera Jelašića to će biti veliki test, kao i za samu vladu, jer se, po njegovoj oceni, dosta kasni u restrukturisanju privrede, pogotovo javnih preduzeća. Naš izvoz je, podseća, svega 30 odsto bruto domaćeg proizvoda. Nedovoljno, jer čak i sa osetno smanjenim platnim deficitom raste opasnost od trošenja deviznih rezervi. Podseća da tek načeti zajam od MMF-a treba vratiti do 2015. i za njega još preko kamata platiti 60 do 70 miliona evra, što nisu mala sredstva.



Inflacija pod kontrolom

Koliku inflaciju, bez obzira na sve, možemo očekivati do kraja ove godine? Ništa veću, ali ni manju od onoga što je zapisano u ovogodišnjoj ekonomskoj politici – osam odsto plus-minus dva procentna poena, tvrdi guverner, ali uz jedno „ali” – da se država zadrži u dogovorenim okvirima. Ne sme da pređe svojih 15 odsto porasta cena regulisanih proizvoda i usluga.



Alapis zainteresovan za Galeniku

Grupacija Alapis iz Grčke u čijem vlasništvu je veleprodaja lekova Šumadijalek iz Čačka zainteresovana je da učestvuje na tenderu za kupovinu kompanije Galenika


"To je jedan od načina na koji bismo mogli da proširimo proizvodnu bazu u Jugoistočnoj Evropi i da unapredimo izvoz u druge zemlje, recimo u Rusiju", rekao je generalni direktor Šumadijaleka Janis Georgakopoulos.

Prema njegovim rečima, grupacija Alapis, koja je proizvođač i distributer lekova, prisutna je i u Bugarskoj, Rumuniji i Hrvatskoj, a njen cilj je da "postepeno pokrije sve zemlje jugoistočne Evrope".

"Naša investicija u Srbiji, preko konsolidacije i razvoja Šumadijaleka, sada ulazi u dinamičniju fazu. U toku je procedura registracije serije generičkih lekova Alapisa, koji se proizvode u Grčkoj", naveo je on.

Georgakopulos je naveo da je kompanija Šumadijalek iz Čačka 14 meseci u vlasništvu kompanije Alapis i naveo da je situacija u toj firmi pre nego što ju je preuzeo novi menadžment bila "beznadežna".

U Alapisu navode da su sa uspehom završili investicioni plan u Šumadijaleku, u okviru kojeg je kupljen nov magacin od hiljadu kvadrata u Novoj Pazovi, obnovljen i uvećan vozni park i uveden novi informacioni sistem.

Novi vlasnici tvrde i da firma ne otpušta radnike, kojih je trenutno 65, već zapošljava nove, tako da će njihov broj biti veći za 25 do 30 kada logistički centar u Novoj Pazovi postane "potpuno operativan".

Georgakopoulos je ocenio da postoji "dobar prostor" za razvoj tržišta lekova u Srbiji, i to sa svih aspekata - proizvodnje, distribucije, maloprodaje. "Mislim da proizvodnja ima veliku perspektivu razvoja svog kapaciteta za pokrivanje potreba tržišta, jer je još uvek na tržištu prisutan vrlo mali broj igrača", kazao je on.

Za grupaciju Alapis prošla godina bila je uspešna i konsolidovani izveštaji grupacije su zabelezili povećanje prometa za 157 odsto u odnosu na 2007. godinu, koji je iznosio 1,136 milijardi evra, i uvećanje poslovne dobiti za 137 odsto, koja je iznosila 277 miliona evra.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta