Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Visoka cena održavanja proizvodnje i likvidnosti
Iako je privreda Srbije u prošloj godini poslovala pozitivno, zbog velikih kursnih razlika i kamata iskazan je negativan finansijski rezultat u iznosu od 37,1 milijarda dinara. I mada su privredna društva iz poslovnih aktivnosti ostvarila dobitak u ukupnom iznosu od 196 milijardi dinara (u odnosu na 2007. godinu to je rast od 20,5 odsto) konačan finansijski rezultat je negativan, jer je ukupan gubitak premašuje 232 milijarde dinara, što je pet puta više u odnosu na 2007


To uvećanje minusa nastalo je, pre svega, zato što su preduzeća efekte uvećanih kamata, kao i kursne razlike obračunate po ugovorima sa valutnim klauzulama, iskazala na teret finansijskih rashoda - kaže za Danas Ružica Stamenković, direktor Odeljenja za registre i bonitet u Narodnoj banci Srbije i dodaje da je privreda, za očuvanje proizvodnje, tekuće likvidnosti i obezbeđenje obrtnih sredstava, platila visoku cenu.

Najveći gubitak iskazala su javna preduzeća, koja su u „crvenom“ sa 27,9 milijardi dinara, što je za 60 odsto više od gubitka iz 2007, i čini 75 odsto ukupnog negativnog salda. Najveći minus od 34 milijarde dinara zabeležen je u proizvodnji električne energije, gasa i vode, a samo EPS u tom iznosu učestvuje sa gotovo 30 odsto, jer je po završnom računu evidentiran gubitak u iznosu od 9,5 milijardi dinara. U toj kompaniji kažu za Danas da su dva osnovna uzroka negativnog poslovanja. Jedan je neadekvatna cena električne energije, koja je ispod nivoa godišnje inflacije, a i daleko ispod cena u Evropi. Drugi razlog su unutrašnje slabosti i neracionalni troškovi poslovanja. „Novi generalni direktor EPS-a najavio je da će ove godine započeti proces restrukturiranja kompanije kako bi ona poslovala profitabilnije, ali da bez korekcije cena energije, to neće biti moguće“ tvrde u EPS-u.

Kod privatizovanih preduzeća, čiji je broj u prošloj godini u odnosu na prethodnu porastao za 9,4 odsto, takođe je zabeležen gubitak i to u iznosu od 750 miliona dinara, što sa dva odsto učestvuje u ukupnom gubitku srpske privrede.

Zanimljivo je da su društvena preduzeća, koja su ranijih godina (odmah posle javnih) prednjačila u strukturi gubitaka, ove godine zabeležila „samo“ 7,5 milijardi negativnog salda, što je za 20 odsto ispod rezultata iz 2007. Tome treba dodati i podatak da je broj društvenih preduzeća u prošloj godini smanjen.

Za razliku od privrede koja gomila gubitke, banke su u prošloj godini ostvarile dobit od 35 milijardi dinara. Ipak, bankari to ne smatraju velikim profitom, s obzirom na to da zarada čini tek osam odsto od uloženog kapitala, koji je iznosio 420 milijardi dinara.

Radovan Jelašić, guverner Narodne banke, nedavno je izjavio da je bankarski sektor u Srbiji izuzetno likvidan, jer oko 150 milijardi dinara, banke čuvaju u vrednosnim papirima Narodne banke Srbije i države, umesto da ih plasiraju privredi“. Istovremeno, preduzeća su u sve lošijoj situaciji, jer ove godine im dolazi na naplatu više od 2,4 milijarde evra, po osnovu korišćenih kros border kredita, što se direktno odrazilo na nemogućnost redovnog vraćanja uzetih kredita. U kakvim problemima su dužnici najbolje ilustruju podaci NBS, koji pokazuju da je od septembra prošle do marta ove godine, učešće kredita čija otplata kasni više od 90 dana, dostigla nivo od 11,6 odsto. Na osnovu podataka koje se nalaze na sajtu NBS- bankarski sektor je 2008. godine ostvario neto profit od oko 35 milijardi dinara, a od 34 poslovne banke, 26 je ostvarilo dobit od 44,2 milijarde dinara, dok je osam banaka iskazalo gubitak od oko 9,2 milijarde evra. Pet najvećih banaka (Rajfajzen banka, Banka Inteza, AIK banka, EFG banka i Unikredti banka) ostvarilo je 27 milijardi dinara profita, što predstavlja oko 60 odsto ukupnog dobitka celokupnog bankarskog sektora Srbije.

Tri banke (Marfin banaka, Meridijan banka i Metals banka) koje učestvuju sa samo četiri odsto u bilansnoj sumi banaka u Srbiji, zabeležile su gubitke od oko 7,3 milijardi dinara, što predstavlja oko 80 odsto ukupnog gubitka osam banaka. Komercijalne banke u Srbiji prošle godine su iskazale profit veći za oko 40 odsto u odnosu na 2007. godinu. I mada bankari procenjuju da će ova godina biti lošija, rezultati će sigurno biti bolji nego u privredi.


Profiteri

- U poređenju sa bankama u okruženju, ali i u Evropskoj uniji, banke u Srbiji dobro su profitirale. Ta konstatacija posebno se odnosi na strane banke, koje su kroz kros border kredite ostvarile veliku zaradu. Te kredite su matične banke odobravale bankama kćerkama u Srbiji, a one ih plasirale privredi, koja sada beleži gubitke - kaže za Danas Nikola Fabris, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.


Nemačke firme "ocrnile" ekonomsku situaciju u Srbiji

Šef Delegacije nemačke privrede u Srbiji, Mihael Šmit, izjavio je danas da je 72 odsto nemačkih firmi koje posluju u Srbiji negativno ocenilo trenutnu ekonomsku situaciju u državi


Predstavljajući rezultate ankete nemačkih privrednika o situaciju u privredi zemalja centralne i istočne Evrope, on je kazao da je i opšta ekonomska situacija gore ocenjena nego prošle godine i privrednici očekuju negativno kretanje na tržištu.

- Optimistično je to što više od polovine nemačkih privrednika pozitivno ocenjuje situaciju u svojoj firmi i očekuje porast prihoda, tako da ako se pogledaju firme pojedinačno nije sve tako loše - kazao je Šmit.

On je naveo i da oko šest odsto firmi planira da poveća investicije u Srbiji, dok je porast ulaganja u prošloj godini planiralo oko 60 odsto firmi.

Većina nemačkih firmi, istakao je Šmit, planira da zadrži broj zaposlenih u Srbiji na sadašnjem nivou, dok oko 25 odsto planira smanjenje broja radnika, a oko pet odsto namerava da otvori nova radna mesta.

- Situacija je stabilna, ali nema razvoja - ocenio je on.

Šmit je naveo i da je u ovoj godini procenat nemačkih firmi koje bi ponovo investirale u Srbiji pao sa prošlogodišnjih 97 odsto na 82 odsto.

Srbija nije više na prvom mestu po tom kriterijumu, naveo je i dodao da je Srbija pala na listi zemalja regiona po atraktivnosti za investicije.

Šmit je naveo da je Srbija po atraktivnosti za ulaganje ispred Bugarske, Mađarske i Rumunije, ali iza Češke, Albanije i Makedonije.

On je ocenio i da je pad zainteresovanosti za ulaganje u Srbiji posledica opšteg pada tražnje na tržištu i problema u obezbeđivanju novca za finansiranje.

Šmit je kazao i da oko 65 odsto učesnika ankete nije zadovoljno merama vlade za umanjenje efekata krize.

Prema njegovim rečima, nemačke kompanije u Srbiji do sada su investirale oko 1,5 milijardi evra, ako se uračuna ulaganje preko firmi-ćerki iz Austrije.

On je procenio i da u Srbiji posluje oko 300 preduzeća iz Nemačke.

U anketi Udruženja nemačke privrede u Srbiji učestvovalo je oko 15 odsto od ukupno 144 firme članice te asocijacije, kazao je Šmit.



Neuspešan tender za prodaju FAP-a

Ponovljeni tender za prodaju Korporacije Fabrika automobila Priboj (FAP) u restrukturiranju proglašen je neuspešnim, saopštila je Agencija za privatizaciju


Ponudu za kupovinu 86,5 odsto kapital FAP-a dostavio je samo konzorcijum firmi „Lvivski avtobusni zavodi“ iz Ukrajine i „Siti transposrt konstrakšn investment“ iz Velike Britanije.

Ponuda nije ni otvarana jer je taj konzorcijum posle raskida ugovora o kupovini Prve petoletke iz Trstenika izgubio pravo da bude kupac nekog drugog preduzeća u Srbiji. Inače, u poslednja tri meseca je tri puta produžavan rok ukrajinskoj firmi za dostavljanje potrebne dokumentacije za kupovinu FAP-a.

Zakonom o privatizaciji je predviđeno da kupac kapitala ili imovine ne može biti fizičko lice, pravno lice i osnivač pravnog lica sa kojim je raskinut ugovor o prodaji kapitala, odnosno imovine zbog neizvršenja ugovorenih obaveza.

Prvi tender za prodaju FAP-a proglašen je neuspešnim krajem 2007. jer nije stigla nijedna obavezujuća ponuda, a tendersku dokumentaciju otkupila je samo češka kompanija Tatra.

Ovo je bio drugi tender za prodaju FAP-a, a pravo učešća su imale kompanije koje se bave proizvodnjom ili prodajom kamiona, autobusa, trolejbusa i sličnih vrsta motornih vozila najmanje tri poslednje godine i čiji je prošlogodišnji prihod bio veći od deset miliona evra. Tendersku dokumentaciju otkupila je i kompanija "Jovelanost investment" iz Paname, ali nije dala obavezujuću ponudu.

FAP je ranije bio najveći proizvođač privrednih vozila na Balkanu, a zapošljava više od 1.518 radnika. Generalni direktor korporacije FAP Mirko Stojović kaže da se posle nesupešne tenderske prodaje ne razmatra mogućnost stečaja tog preduzeća. "Narednih dana uslediće razgovori sa predstavnicima Vlade i nadležnih ministarstava o daljoj proceduri privatizacije FAP-a", rekao je on.

Stojović je dodao da je zajednički cilj da se nađe model za okončavanje privatizacije u skladu sa propisima i za razvoj tog preduzeća. Realizacija socijalnog programa kojim je predviđeno da dobrovoljno napušti fabriku još 415 radnika, prema njegovim rečima, počeće 1. juna.



Nema odliva kapitala

Guverener Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je danas u Novom Sadu da nema odliva kapitala iz zemlje, pošto je velika većina banaka odlučila da svoju prošlogodišnju dobit plasira u jačanje sopstvenog kapitala


Skoro sve banke koje su lane iskazale dobit su odlučile da taj novac ulože u kapitalnu bazu, a svoju aktivnost su pojačale i zahvaljujući najnovijim merama vlade, rekao je Jelašić Tanjugu, u pauzi 3. godišnje konferencije Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu (EFSE). Prema njegovim rečima, ta pojačana aktivnost banaka posebno se oseća u poslednja dva meseca, što ukazuje da, ne samo da nema odliva kapitala iz Srbije, već se dešava upravo obrnut proces. Mi se nadamo će će banke, kako budu padale marže i počne primena sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom, a imajući u vidu i da je kurs dinara stabilan puna tri meseca, imati još veći interes da odobravaju pozajmice, procenio je Jelašić. Što se tiče referentne kamentne stope, on je istakao da bi se NBS najviše radovala njihovom smanjenju, a potom i država, odnosno vlada, jer bi time jeftinije plaćeli trezorske zapise. Referentne kamantne stope držimo visoko isključivo zbog inflacije, koja je u prva četiri meseca ove godine iznosila čak 11,4 odsto. Čim se regulisane cene smanje i inflacija opadne, smanjićemo i te kamate, istakao je Jelašić.



Cvetković: Posle krize značajna ulaganja u Srbiju

Premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je danas da strani investitori prate događaje u Srbiji i da se posle krize mogu očekivati značajna ulaganja u našu zemlju

On je, posle sastanka sa delegacijom Evropskog okruglog stola industrijalaca (ERT) iz Brisela, ocenio da je sastanak bio uspešan i da su investitori upoznati sa poslovnim ambijentom u Srbiji.

Cvetković je istakao da je dogovoreno da saradnja i kontakti Vlade Srbije sa stranim investitorima budu učestaliji.

Premijer je rekao da su se strani investitori interesovali za poreski sistem u našoj zemlji, kakve su mogućnosti za njegovo unapređenje, kao i za položaj radnika, kolektivne ugovore i odnose na liniji sindikat- poslodavac-vlada.

Cvetković je naglasio da nikad nije zadovoljan nivoom investicija u Srbiji i da bi bilo dobro da one budu dva do tri puta veće nego do sada.

Šef delegacije ERT Jorn Bul Rasmusen istakao je da ta organizacija Srbiju vidi kao izuzetno mesto za poslovanje i otvaranje novih radnih mesta, tako da će sa Vladom Srbije raditi da se ti ciljevi i ostvare.

On je istakao da je razgovor sa predstavnicima Vlade Srbije bio pozitivan i konstruktivan i da su u Srbiji preduzeti pozitivi koraci.

"Želeli bismo da vidimo Srbiju u EU, što bi za nas bio veoma pozitivan događaj. U tom smislu izražavamo podršku Srbiji da se što pre pridruži EU", poručio je šef delegacije ERT.

Rasmusen je preporučio Vladi Srbije da ne opterećuje privredu sa previše pravne regulative, jer dugoročno gledano to nije pozitivno.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta