Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Iz Fijata potvrdili da su zainteresovani za Opel

Predsedavajući italijanske fabrike automobila Fijat (Fiat SpA) Luka Kordero di Montecemolo (Luca Cordero di Montezemolo) potvrdio je danas da je ta kompanija zainteresovana za preuzimanje nemačkog Opela, koji posluje u sastavu Dženeral motorsa (General Motors)

Di Montecemolo je za italijanski dnevnik Korijere dela Sera (Corriere della Sera) kazao da bi Opel bio "idealan partner" i da bi to bila "izvanredna prilika". To je prvi put da neko od visokih zvaničnika Fijata potvrdi da postoji interesovanje za Opel.
"Preuzimanje Opela bila bi izuzetna prilika, oni bi idealan partner za nas i time bi bila stvorena veoam snažna grupacija", kazao je Di Montecemolo.
Nemački mediji juče su pozivajući se na neimenovane izvore, javili da će se direktor Fijata Serđo Markione (Sergio Marćionne) u ponedeljak sastati s nemačkim ministrom za ekonomiju Karlom-Teodorom fon Gutenbergom (Karl-Theodor zu Guttenberg) i ministrom spoljnih poslova Frankom-Valterom Štajnmajerom (Frank-Walter Steinmeier).
Na tom sastanku Markione bi trebalo da predstavi plan za preuzimanje Opela. Nemački proizvođač Opel ranije je objavio da mu je neophodno 3,3 milijarde evra za izlazak iz ekonomske krize.
Vlada u Berlinu je saopštila da ne namerava da pruži direktnu novčanu pomoć Opelu, ali da može da pomogne budućem investitoru u tu kompaniju kroz kreditne garancije.
Fijat je za sada najozbiljniji kandidat za preuzimanje Opela.
Italijanska kompanija takođe je u pregovorima sa američkim gigantom Krajslerom (Ćrysler) oko preuzimanja te kompanije.



"Cer" ponovo na stranom tržištu

Fabrika termo-tehničkih uređaja "Cer" u Čačku proizvela je , isporučila i montirala za kupca iz Grčke liniju za bajcovanje čaura vrednu oko 150.000 evra, napravljenu prema projektima njenih stručnjaka

Taj poslovni poduhvat je u rekordnom roku od 35 dana realizovalo preduzeće u kome je trenutno zaposleno samo 20 proizvodnih radnika, saopštio je predstavnik "Cera".
Fabrika "Cer" je pre NATO bombardovanja, u proleće 1999. godine, kada je uništeno oko 95 odsto njene imovine, zapošljavala bezmalo 2.000 radnika i bila je poznata, između ostalog, po proizvodnji sušara za poljoprivredu i industriju, koje su prodavane i van naše zemlje.
"Cer" je u januaru ove godine kupio za 85 miliona dinara Slobodan Vasilijević, vlasnik firme "Slovas" iz Čačka, a tada su u preduzeću ostala samo 44 radnika. Njima se uskoro pridružilo još deset koji su odustali od naplate otpremnina.
Koordinator poslova u "Ceru" i predsednik Upravnog odbora "Slovasa" Predrag Stevanović kaže da se privodi kraju izrada projekata za novu halu i vrše pripreme za nabavku modernih proizvodnih linija.
Stevanović ističe da su u izgledu i poslovi na proizvodnji modernih i remont starih sušara isporučenih ranijih godina kipcima u Vojvodini.
Novo rukovodstvo nastoji da što više sredstava uloži u obnovu i modernizaciju proizvodnih kapaciteta "Cera", ali ga u tome sputavaju obaveze prema radnicima. Oni su ranije protiv fabrike podneli oko 1350 tužbi, a na osnovu presuđenih sporova potražuju više od 200 miliona dinara.
Fabrika duguje, osim toga, prema aukcijskoj dokumentaciji, oko 520 mliona dinara, dok je pre obavljene privatizacije,70 odsto postojeće imovine preduzeća procenjeno na 6,27 miliona evra, kazao je Stevanović.
"Cer" je, inače, tri puta bezuspešno nuđen na aukcijskoj prodaji, jer nije bilo zainteresovanih kupaca.Tek na poslednjoj, četvrtoj, aukciji javila se samo čačanska firma "Slovas" i kupila gotovo otpisanu fabriku.



Porinut još jedan brod za Holanđane

Porinut još jedan brod za Holanđane

Najveći brod koji je do sada izgrađen u brodogradilištu u Bačkom Monoštoru kod Sombora, nosivosti 3.000 tona i dužine 55 metara, kompanija Brodoremont porinula je uoči praznika. Rečje o plovilu izgrađenom za pet meseci, a namenjenom kupcima u Holandiji, kojima će do kraja godine biti isporučena još tri broda



Prilikom porinuća broda i obeležavanja 207 godina brodogradilišta u Bačkom Monoštoru, Nenad Golijanin, vlasnik Teratrejd - Brodoremonta, istakao je da ova firma od države ne traži donacije, nego da obezbedi uslove kakve imaju firme u okruženju, a to je pristup jeftinijem kapitalu, kao i da reši problem prohodnosti vodnih puteva, s obzirom na to da su pojedine deonice vojvođanskih kanala zapuštene.



Veliki dug države prema putarima

Građevinska preduzeća upozoravaju da je oktobar krajnji rok za državu da reši problem dugovanja za izvršene radove, koji iznose oko 600 miliona evra

Građevinsko preduzeće Intermost, deo francuske kompanije Vinci, jedna je od prvih stranih kompanija koja je najavila povlačenje sa tržišta Srbije. Razlog su velika dugovanja koja ova kompanija ne može da naplati, pa zbog toga i ona postaje dužnik, jer nema novca da isplati svoje poverioce.

Jedan od najvećih dužnika je država, koja domaćim građevinskim kompanijama duguje oko 600 miliona evra.

Na gradilištu obilaznice oko Novog Sada, jednom od najvećih poslova Intermosta, sve stoji. Zaustavljeni su bageri, isključene sve mašine, a gradilište su napustili i radnici. Intermost je obustavio radove na svim svojim projekatima u Srbiji.

Do proglašenja stečaja, oko 400 radnika biće na prinudnom odmoru, a posle toga na birou. I pored ovakve situacije na terenu, resorni ministar Milutin Mrkonjić tvrdi da za njegovog mandata niko neće otići u stečaj. Mrkonjić je obećao radnicima Intermosta da će, ako treba, on preuzeti funkciju direktora.

“Vinci je ozbiljna firma. Videćemo šta će biti, ali tih 320 ljudi koji imaju i dalje dobre poslove u ovoj našoj Srbiji neće ostati bez posla. Lično ću rukovoditi tim preduzećem ako ga napuste sadašnji direktori - a neće”, rekao je Mrkonjić.

Intermost je, međutim, već ostao bez direktora. Rene Milošević, koji je upravljao kompanijom, napustio je Intermost, a kako je za B92 rečeno, trenutno ga niko ne menja. Račun ove kompanije je u blokadi zbog preko 800 miliona dinara, a država je, prema njihovim tvrdnjama, najveći dužnik.U Privrednoj komori Srbije kažu da odluka francuske kompanije da se povuče sa srpskog tržišta nije nimalo iznenađujuća.

“Oni jednostavno procenjuju da su dugovi države veliki, da taj model, odnosno smanjenje opšte likvidnosti koje je u znatnoj meri izazvalo neplaćanje države za izvedene radove, i to se jako dugo oteže. Oni neće u tim nesigurnim uslovima da rade, već se ponašaju tržišno. Oni bi takav stečaj objavili i u svojoj zemlji”, kaže Aca Popović, savetnik u Privrednoj komori.

Intermost nije jedina građevinska kompanija kojoj država duguje novac. “Energoprojekt potražuje negde oko 20-25 miliona evra u ovom momentu. Tu su i Ratko Mitrović, Mostogradnja, Planum i drugi. Svi oni imaju potraživanja”, kaže Goran Rodić iz Udruženja za građevinarstvo. “Mi svakog dana imamo pritisak i informacije da staje proizvodnja ovde. Imate apsurd da firme dobro posluju, a nemaju para, nelikvidne su”, rekao je Rodić.

Građevinci upozoravaju da je oktobar krajnji rok za Vladu Srbije da reši problem dugovanja. U suprotnom, kako objašnjavaju, rizikuju sa jednom socijalnom eksplozijom, jer će do tada mnogi ostati bez posla.

Premijer Mirko Cvetković ranije je najavio da će država pokriti svoje dugove komercijalnim zaduživanjem, ali tek pošto MMF Srbiji odobri aranžman.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta