Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
DIANA DRAGUTINOVIĆ: Možda ćemo tražiti povećanje deficita

Srbija bi u avgustu od Međunarodnog monetarnog fonda mogla da zatraži da joj u okviru kreditnog aranžmana odobri povećanje budžetskog deficita na više od tri odsto, izjavila je juče ministarka finansija Diana Dragutinović


Ona je novinarima kazala da još ne zna da li će to biti potrebno i za koliko bi budžetski deficit trebalo da bude povećan, jer mere Vlade Srbije za smanjenje deficita još nisu dale rezultat, pošto su nedavno počele da se primenjuju. Sporazumom sa MMF-om, koji je Srbija potpisala 15. maja, predviđeno je da budžetski deficit ove godine bude najviše tri odsto. „Srbija ima najmanji deficit u regionu i u Evropi“, kazala je Dragutinović posle sastanka Američke privredne komore u Srbiji.

Na pitanje na koliko bi deficit mogao da bude povećan, ona je rekla da bi mogao biti povećan na četiri odsto i dodala da u svakom slučaju povećanje neće biti veliko. Kako je navela, Srbija bi o promeni uslova kreditnog aranžmana mogla da razgovara prilikom sledeće posete delegacije MMF-a Srbiji, krajem jula ili u avgustu. Dragutinovićeva je kazala da Ministarstvo finansija planira da do kraja godine donese nove zakone o porezu na dohodak građana i na dohodak kojim će se sistem oporezivanja pojednostaviti, a stope neće biti promenjene. Poreske stope će, kako je navela, ostati „konkurentne“, što znači da će porez na dohodak ostati oko 12 odsto u proseku, a porez na dobit preduzeća 10 procenata. „Sada u porezu na dohodak građana imate bar 10-ak stopa za različite kateogrije dohodaka, mi ćemo to maksimalno uprostiti i biće, recimo, samo dve stope i poreska oslobođenja za neke korisnike“, rekla je ona i dodala da je u toku izrada radnih verzija zakona. „Što se poreza na dobit tiče, ne predviđa se povećanje stopa, one će ostati konkurentne kao i do sada, oko 10 odsto“, kazala je ona.



Završena konferencija o evropskoj perspektivi Srbije

Učesnici medjunarodne konferencija o evropskoj perspektivi Srbije, koja je održana u petak u Beogradu, istakli su značaj evropske integracije Srbije i zapadnog Balkana

Konferenciju pod nazivom "Vizija evropske Srbije" otvorili su premijer Srbije Mirko Cvetković, potpredsednik Vlade Srbije Ivica Dačić, šef delegacije evropske komisije u Srbiji Žozep Ljoveras i američki ambasador u Beogradu Kameron Manter.

Na konferenciji je posebno bilo reči o procesu proširenja EU u okolnostima svetske ekonomske krize i unutrašnjih izazova u EU.

Cvetković je rekao da je "vizija Vlade Srbije demokratska i ekonomski prosperitetna Srbija koja je integrisana u Evropu", dok je Ljoveras istakao da ekonomska kriza i institucionalne promene u EU neće ometati proces proširenja, jer je taj proces "deo rešenja a ne problema".



Inflacija u evrozoni u maju pala na nula odsto

Inflacija je u 16 članica Evropske unije koje koriste evro opala u maju na nula odsto na godišnjem nivou, što je najniži nivo od 1996. godine, pokazali su danas objavljeni podaci statističkog biroa EU, Eurostat

Analitičari očekuju da bi inflacija tokom nekoliko narednih meseci mogla da predje na negativnu teritoriju i preraste u deflaciju, što podstiče bojazan da zakonodavci ne rade dovoljno na sprečavanju tog slabljenja.
U aprilu je inflacija iznosila tada rekordno niskih 0,6 odsto, podsetile su agencije.
Preciznija slika inflacije u zoni evra pojaviće se u junskom izveštaju Eurostata, a analitičari ukazuju da je ovomesečno sniženje inflacije verovatno rezultat nastavljenog smanjivanja cena hrane i energenata u odnosu na isto vreme lane.
Inflacija u evrozoni je u junu i julu prošle godine skočila na rekordno visokih četiri odsto, usled vrtoglavog rasta cena energenata.
Od tada su, tokom ekonomske recesije, nafta i druge sirovine znatno pojeftinile. Mada su cene sirove nafte nedavno dostigle najviši nivo u 2009. iznad 65 dolara za barel, one su i dalje znatno ispod maksimalnih 147,27 dolara za barel iz jula prošle godine.
Prema očekivanjima analitičara, inflacija u zoni evra bi mogla da ostane ispod nule sve do oktobra, ali će prosek za 2009. iznositi oko 0,5 odsto i 1,1 procenat za 2010, što je u skladu s nedavnom prognozom Evropske centralne banke.



Pad industrijske proizvodnje uz rast cena

Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu manja za 21,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopštio Republički zavod za statistiku

Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu ove godine bila je manja za 21,1 odsto nego u aprilu prošle, a u odnosu na prosek 2008. godine manja je za 22,1 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

U prva četiri meseca ove godine industrijska proizvodnja manja je za 17,8 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Posmatrano po sektorima, u aprilu je u odnosu na isti mesec prošle godine prerađivačka industrija zabeležila pad od 23,2 odsto, vađenje rude i kamena pad od 14,6 odsto, a proizvodnja i distribucija električne energije, gasa i vode pad od 13,2 odsto.

Gledano prema namenskim grupama, u aprilu je zabeležen pad u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju za 38,6 odsto, intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 34,9 odsto, kapitalnih proizvoda za 32 odsto, energije za 13 odsto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,8 odsto.

Obim industrijske proizvodnje u aprilu 2009. godine, u odnosu na april 2008. godine, zabeležio je pad u 24 oblasti, čije učešće u strukturi industrijske proizvodnje je 93 odsto, a rast kod pet oblasti, čije učešće je sedam odsto.

Najveći uticaj na smanjenje industrijske proizvodnje u aprilu imale su proizvodnja osnovnih metala, hemikalija i hemijskih proizvoda, električne energije, motornih vozila i prikolica i nameštaja.

Inflacija od početka godine 8,7 odsto

Inflacija u Srbiji, merena indeksom cena na malo, iznosila je 1,5 odsto u maju, a od početka godine dostigla je 8,7 odsto, objavio je Zavod za statistiku.

Međugodišnja inflacija u maju dostigla je 10,4 odsto, dok su cene robe u istom mesecu u proseku povećane za dva odsto, a cene usluga 0,3 odsto, navedeno je u saopštenju.

Cene poljoprivrednih proizvoda povećane su u maju za 9,3 odsto, na šta je uticalo najviše sezonsko pomeranje cena povrća, voća i ribe, dok su zabeležene niže cene jaja.

Industrijsko-prehrambeni proizvodi poskupeli su za 0,6 odsto, piće, takođe, za 0,6 odsto, dok je cena duvana ostala nepromenjena.

Cene industrijsko-neprehrambenih proizvoda u proseku su više za 2,3 odsto, a u toj grupi proizvoda zabeležen je rast cena derivata nafte, dok su cene ostalih proizvoda mirovale.

Troškovi života u Srbiji u maju porasli su za 1,6 odsto, u odnosu na isti mesec 2008. godine su povećani za 8,2 odsto, a u odnosu na decembar 2008. godine za 6,8 odsto.

Razlika između indeksa cena na malo i indeksa troškova života je posledica različitog uticaja rasta cena pojedinih artikala na formiranje ovih indeksa.

Spoljnotrgovinski deficit 2,48 milijardi dolara

Spoljnotrgovinski deficit Srbije u prva četiri meseca ove godine iznosio je 2,48 milijardi dolara, što je 39 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.

U prva četiri meseca izvezena je roba u vrednosti od 2,27 milijardi dolara, što je 34,6 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, a uvezeno za 4,76 milijardi dolara, što je za 37 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 47,8 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 46 odsto.

Od januara do aprila nastavljene su tendencije pada izvoza i uvoza s kraja protekle godine, a glavni faktor za to bila je svetska ekonomska kriza, koja je dovela do pada privredne aktivnosti, kako u svetu, tako i kod nas, navedeno je u saopštenju.

U izvozu glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije pojedinačno bili su Bosna i Hercegovina sa 268,4 miliona dolara, Nemačka sa 262,6 miliona dolara i Italija sa 228,1 miliona dolara.

U uvozu glavni spoljnotrgovinski partneri bili su: Ruska Federacija sa 726,5 miliona dolara, Nemačka sa 547,6 miliona dolara i Italija sa 451,8 miliona dolara.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa članicama Evropske unije, suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim republikama - Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom, a najveći deficit javlja se u trgovini sa Ruskom Federacijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa.

Naš drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima imamo suficit u razmeni od 370,9 miliona dolara, a koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda.



Rokovi ističu, vlada ćuti

Bez zvaničnog odgovora o tome šta je do sada urađeno na ispunjenju obaveza iz aranžmana sa MMF-om. – Jedan dan sa vladinim pres službenicima

(Novica Kocić) Sutra, 31. maja, Vladi Srbije, nakon odobravanja aranžmana, ističu prvi rokovi za ispunjenje obaveza preuzetih Memorandumom o ekonomskoj i finansijskoj politici potpisanim sa Međunarodnim monetarnim fondom. Naime, do kraja maja vlada je bila u obavezi da usvoji biznis plan preduzeća JP „Putevi Srbije” u skladu sa programom, koji podrazumeva i razduživanje te državne kompanije. Osim toga, trebalo je da usvoji, odnosno da da saglasnost na biznis planove svih javnih preduzeća koji bi bili u skladu sa politikom zarada i zapošljavanja u celom državnom sektoru i obezbedi transfer dobiti državnih kompanija u budžet.

Međutim, ni zbirne, kao ni pojedinačne informacije o tome da li su zadaci obavljeni, u kojoj meri, u čemu je eventualno probijen rok, juče nismo uspeli da dobijemo ni od jedne državne institucije.

Ali da ne bude da smo se džabe trudili, pod firmom „saznaje se”, do 16 časova došli smo do informacije da je većina planova poslovanja javnih preduzeća usvojena. S tim što bi posle prošlonedeljnog usvajanja uredbe (koja prati zakon o platama u javnom sektoru u ovoj godini) trebalo da se usklade sa politikom zarada i zapošljavanja dogovorenom sa MMF-om za ceo državni sektor. Saznali smo i da je vlada na jučerašnjoj telefonskoj sednici usvojila predlog još jednog zakona o garanciji za zaduživanje preduzeća „Putevi Srbije” i prosledila ga Skupštini. Tako je vlada do sada predložila da država izda garancije za zaduživanje na 175 od 235 miliona evra , koliko je inače predviđeno budžetom. Kod Sosijete banke JP „Putevi” će uz državnu garanciju uzeti 100 miliona, a kod Unikredit banke 75 miliona evra kredita za razduživanje i to pod sličnim uslovima: na rok od pet godina, odnosno 49 rata, uz grejs-period od 12 meseci i uz kamatu ravnu jednomesečnom evriboru uvećanom za godišnju maržu od 4,05 odsto. Ako parlament na vreme usvoji predlog zakona o garanciji, novac od Sosijete banke moći će da se pod ovim uslovima povuče do 30. juna.

Nejasno je samo zašto ove informacije niko od nadležnih juče nije želeo da potvrdi i da priča na temu ispunjenja obaveza preuzetih sporazumom sa MMF-om.

A nije da se nismo trudili da zvanične informacije dobijemo. Ceo dan smo pisali mejlove i telefonirali vladinim činovnicima zaduženim za odnose sa javnošću po nadležnim ministarstvima ili, kako se to popularnije zove, pres (sa dva s) službama. Ako smo nekoga i dobili (mobilni telefoni pomenutih su u poslednje vreme najčešće isključeni ili besomučno zvone u prazno), morali smo i da im „napismeno” objasnimo to što želimo.

A krenuli smo od najnadležnijeg, inače i najtvrđeg oraha – Ministarstva finansija, od koga ove godine redovnim putem (posredstvom pres službe) nismo uspeli da dobijemo nijednu dnevnu informaciju. Poučeni dosadašnjim iskustvom da elektronska molba ili zahtev pi-ar poslenicima tog ministarstva završi u bunaru (čitati – u kabinetu ministra), krenuli smo dalje... Obratili smo se Ministarstvu infrastrukture, u kome „misle” da je obaveza u vezi sa javnim preduzećem „Putevi” ispunjena, ali i za proveru upućuju na pres službu ovog javnog preduzeća. Pozvali smo i, još, napisali šta želimo. Da ne grešimo dušu, u pristojnom roku javila nam se ljubazna osoba zadužena za odnose sa javnošću, potpisana kao „dipl. novinar”, ali umesto odgovora na sasvim konkretna pitanja dobili smo izvinjenje i obaveštenje: „Obaveštavamo Vas da su Vaša pitanja prosleđena nadležnim službama JP „Putevi Srbije” i da ćete zbog tekućih obaveza odgovore dobiti u ponedeljak”.

U međuvremenu, mada izgleda kao čista digresija, pozvali smo i pi-ar službenika Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu da se raspitamo koliko je u skladu sa sporazumom sa MMF-om oglas – javni konkurs za gomilu pomoćnika ministara, objavljen ove nedelje u dnevnoj štampi. Pi-ar mobilni pretplatnik trenutno nije bio dostupan.

Šta drugo nego ista pitanja uputiti pres službi premijera lično, požaliti se direktoru vladine kancelarije za medije i pitanje proslediti guvernerovoj pres službi u nadi da neko bar u Narodnoj banci prati realizaciju ispunjenja obaveza.

Istina, iz Narodne banke je stigao dopis koji objašnjava tehniku međusobne komunikacije institucija, ali ne daje odgovor na pitanje šta je do sada urađeno:

„Vlada Republike Srbije je svojim zaključkom zadužila sva nadležna ministarstva i institucije Republike Srbije da se staraju o izvršenju svojih obaveza sadržanih u Memorandumu o ekonomskoj i finansijskoj politici potpisanom sa MMF-om. Oni nisu dužni da promptno obaveštavaju NBS o tome, već se na sastancima koje organizuje vlada, odnosno premijer, obavlja koordinacija aktivnosti i izvršenje preuzetih obaveza iz Memoranduma sa Fondom”, objašnjavaju iz pres službe NBS.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta