Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pad prometa na Produktnoj berzi

Na novosadskoj Produktnoj berzi prošle nedelje realizovan je promet od 1.314,5 tona robe, što je za 72,66 odsto manje nego prethodne sedmice, dok je finansijska vrednost transakcija od 12,6 miliona dinara, niža za 76,71 odsto, saopštila je ta berza


Posle naglog pada cene u martu mesecu, tržište pšenice se ne oporavlja a količina tržišnog viška ne menja se bitnije većdva meseca, što je dokaz da pšenica nema izvozni potencijal kakav ima kukuruz. On se pokazao kao veoma dobar izvozni proizvod. Cena prirodno sušenog zrna raste, jer je prošle nedelje za kilogram trebalo izdvojiti 10,04 dinara (rast je 3,93 odsto) dok se veštački sušenim kukuruzom trgovalo po ceni od 10,22 dinara za kilogram (rast od 1,59 odsto).



Elitni bankarski skup u Beogradu

Beograd će od osmog do 10. maja biti domaćin sastanku C.I.C.A (Confederation Internationale du Credit Agricole), međunarodnog bankarskog udruženja, koje pored banaka uključuje i druge subjekte koji finansiraju poljoprivredne projekte. Organizator ovog skupa će biti domaća Agrobanka. C.I.C.A. okuplja 83 banke iz više od 40 zemalja širom sveta, među kojima su Credi Agricol s.a.Paris, Agricultural Bank of Moskow, Agricultural Bank of China, Agribanka Vietnam, Banco Cooperativo Espanjol, Unicredit, Italija

Predsednik C.I.C.A je Rene Karon, predsednik jedne od najvećih banaka na svetu francuske Credit Agricol Paris.

Na sastanku u Beogradu govoriće se o problemima u kojima se našla svetska poljoprivreda usled svetske ekonomske krize, kao i načinima na koji se svaka od banaka kao i zemlje iz kojih dolaze bore da pomognu opstanak i finansiraju dalji razvoj poljoprivrede.

Učesnicima skupa će se obratiti predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković, guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić kao i potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić i predsednik Izvršnog odbora Agrobanke mr Dušan Antonić, a konferefenciju će otvoriti Rene Karon, predsednik C.I.C.A. Kako Borba saznaje, predsednik Srbije Boris Tadić će u čast Karona organizovati ručak.

Domaćin ovog najvećeg bankarskog skup koji će se ove godine održati u Srbiji je domaća Agrobanka, jedina banka iz Srbije koja je članica C.I.C.A. Povodom ovog sastanka, predsednik Izvršnog odbora Agrobanke mr Dušan Antonić izjavio je za Borbu:

„Sastanak Centralnog komiteta C.I.C.A je najveći međunarodni bankarski skup u našoj zemlji ove godine. Agrobanka smatra da je ovaj sastanak još jedna divna prilika za promociju našeg glavnog grada, naše zemlje i velika šansa da se brojni bankari upoznaju sa našom kulturom,tradicijom i društvom.

Ukazivanje poverenja Agrobanci da bude domaćin ovakvog velikog međunarodnog skupa smatramo kao dokaz ugleda koji uživamo u svetu, i kao svojevrsno priznanje za naš dosadašnji uspešan rad u zemlji. Agrobanka na ovaj način pokazuje da je osim što je banka u koju naši klijenti i građani imaju poverenje i banka koja isto takvo poverenje uživa među najvećim bankama sveta."



Nov„Ist Pointov” potez na dunavskoj obali

Zoran Drakulić presekao inauguralnu vrpcu modernog žitnog terminala, kod rumunskog grada Đurđua, koji će sabirati plodove sa rumunskih i bugarskih polja radi njihovog izvoza na mediteransko tržište 

Poznata srpska kompanija „Ist Point” nastavlja da uspešno razvija svoje poslove u Rumuniji. Upravo smo prisustvovali puštanju u pogon novog „Ist Pointovog” objekta na rumunskoj teritoriji. Reč je o ultramodernom žitnom skladištu sa vrhunskom tehnologijom, podignutom u slobodnoj carinskoj zoni pokraj podunavskog grada Đurđua. U ovaj objekat je investirano dva miliona700.000 evra.

Kapacitet silosa (na bazi pšenice) iznosi 5.000 tona, ali se veoma lako može proširiti na 12.000 tona. On je spreman da primi i procesira sve vrste žitarica, kao i suncokret i repicu. Za jedan radni dan iz njega u barže može da se utovari i po 1.500 tona.

Realizacija ovog novog „Ist Pointovog” projekta ima direktne veze sa postojanjem i radom njegovog velikog žitnog terminala u crnomorskoj luci Konstanci. Terminal se nalazi baš na mestu gde se završava plovni kanal Dunav–Crno more. Taj savremeni silos ima kapacitet od 100.000 tona. Međutim, njegovo optimalno korišćenje zahteva ne samo povećanu dinamiku „punjenja baterija”, nego i proširivanje kapaciteta (na 250.000 tona).

O svemu tome razgovarali smo sa vlasnikom „Ist Pointa” Zoranom Drakulićem. Pre svega dobili smo objašnjenje o tome zašto je za novi pogon bila izabrana lokacija Đurđu, naspram bugarske luke Ruse:

– Ova je zona deo rumunske žitnice gde mi očekujemo da nabavljamo godišnje bar 100.000 tona. Deo robe ćemo zahvatati i iz susednih bugarskih izvora, s obzirom da se u neposrednoj blizini nalazi jedini most preko Dunava koji spaja dve zemlje članice EU. Očekujemo da će Rumunija ubrzo znatno povećati svoju poljoprivrednu proizvodnju, koja je poslednjih godina, iz raznih razloga, opala ili stagnirala.

O poziciji koju će imati nov silos u Đurđu, u opštem sklopu planova razvoja poslova kompanije u Rumuniji, Zoran Drakulić objašnjava:

– S obzirom na proširivanje naših kapaciteta u Konstanci narednih godina, mi moramo da dignemo posao od milion i po tona, koliko u ovom trenutku radimo, na preko tri miliona tona žitarica. Prema tome, nama su potrebni upravo ovakvi novi silosni projekti, koji će dati podršku velikom silosu u Konstanci. To je suština.

Gospodin Drakulić je pomenuo i potrebu da se kompanijina flota barži na Dunavu što efikasnije koristi,budući da je jedan njen deo trenutno „parkiran”.

Drakulićeve ocene i procene dopunjuje inženjer Đorđe Krkljuš, čovek koji je predvodio realizaciju terminala u Đurđu:

– Ova karika, koja nam je nedostajala, praktično znači da budemo prvi ili među prvima u lancu otkupa žitarica u ovoj dosta širokoj rumunsko-bugarskoj zoni i da ih našim baržama šaljemo dalje za Konstancu, a odande da je, kao i svaku drugu tzv. unijsku robu, plasiramo na svetsko tržište. Praktično, to je celo mediteransko tržište – severna Afrika, južna Evropa, Turska, Bliski istok.



Ideja da se "neinflatorno poveća novčana masa" znači samo štampanje para a to vuče veliku inflaciju,
Ideja srpske vlade u prezentaciji ministra Mlađana Dinkića da se, ugledajući se na američku, "upumpa" u privredu gomilu novca ne bi li se podstakla privreda, mogla bi da izazove više štete nego koristi upozoravaju stručnjaci. Srbija nije Amerika, nema hiljade milijardi dolara, pa bi podizanje novčane mase sa sadašnje vrednosti od 2,16 milijardi evra samo značilo štampanje para. Osim što se ovakvim idejama narušava nezavisnost centralne banke, i to učestalo u poslednjih nekoliko nedelja, ekonomisti ističu i da bi ovakva politika samo "naduvala" inflaciju a ne bi rešila problem likvidnosti preduzeća. Novčana masa čak mora da se smanjuje, jer pada ekonomska aktivnost

Ekonomista Ljubomir Madžar upozorava da je najveća opasnost za makroekonomsku stabilnost Srbije nestabilan devizni kurs. Od 2001. godine kurs predstavlja sidro cenovne stabilnosti, a povećanjem novčane mase u situaciji kada se bruto domaći proizvod i uvoz smanjuju, može samo dovesti do inflacije i skoka vrednosti evra prema dinaru.

- U uslovima u kojima se Srbija nalazi bilo kakvo "upumpavanje" novca, a posebno kreditnim aktivnostima centralne banke odnosno štampanjem para, ne verujem da će guverner Jelašić dozvoliti, jer to ima samo jedan ishod, a to je visoka inflacija ili čak i hiperinflacija koju smo osetili na koži devedesetih godina prošlog veka. Tadašnji guverner Borislav Atanacković je govorio da će "Narodna banka dati novca koliko god državi bude trebalo", a svi znamo šta se desilo - napominje Madžar.

Veća dara nego mera
Prema njegovim rečima srpska privreda nije nelikvidna zato što nedostaje novčane mase, već zbog njene slabosti, visokih troškova i međunarodne nekonkurentnosti. Povećanje novčane mase bi donekle poboljšalo likvidnost to je sigurno, ali cena po stabilnost je ogromna, upozorava on. Takođe, Madžar objašnjava da u uslovima kada BDP i uvoz padaju, odnosno kada se smanjuje količina raspoloživih roba i usluga, novčana masa mora da se smanjuje, a čak i da ostane na istom nivou to bi dovelo do inflacije.
Postoje tri mehanizma za povećanje novčane mase, objašnjava profesor Ljubomir Madžar. Dva se odnose na povećanje primarnog novca, dok je treći način monetarni multiplikator kojim poslovne banke povećavaju količinu novca. Na svaki dinar koji kreira centralna banka, bankarski sistem kreira još određenu sumu novca u zavisnosti od visine multiplikatora, koji je kod nas ispod dva, dok je na primer u SAD tokom "Velike krize" tridesetih godina prošlog veka iznosio između 2,3 i 3,0.

Prvi kanal za emisiju primarnog novca je otkup deviza. Kada devize po bilo kom osnovu uđu u zemlju NBS ih otkupljuje za dinare i u onoj meri u kojoj kupi devize u toj meri se povećava količina primarnog novca. Prethodnih godina je to bio glavni kanal zbog velikih priliva deviza po osnovu privatizacija, direktnih stranih investicija, doznaka i zaduživanja. Ove godine to verovatno neće biti moguće, jer je privatizacija malaksala, firme koje je bilo lakše prodati već su prodate, a u međuvremenu je nastala kriza koja obezvređuje firme i otežava prodaju. Strane direktne investicije takođe neće u velikoj količini priticati jer se strani privredni subjekti bave svojim problemima, nastala je kriza poverenja i manje je investicija u njihovim privredama, a kamoli u Srbiji. Ostaju krediti, tri milijarde evra od MMF koje će se povući u slučaju potrebe i krediti Svetske banke, ali van toga neće se moći više zaduživati, jer se naš spoljni dug prilično povećao, posebno privatni koji je sada postao državni problem, ocenjuje Madžar.

Drugi kanal je odobravanje kredita centralne banke, drugim rečima štampanje novca.

Likvidnosti ima
I guverner NBS Radovan Jelašić ističe da bi povećanje količine novca dovelo do inflacije i pritiska na kurs, tako da to ne dolazi u obzir. On napominje i da likvidnost postoji, ali se pare koje su u bankama nerado pozajmljuju.
- Dinarska novčana masa se konstantno povećavala kao rezultat privrednog rasta koji smo imali u prethodnim godinama i paralelno s tim zbog procesa deevrizacije, odnosno zbog povratka dinaru, ali je pod uticajem svetske ekonomske kriza taj proces očito sada zaustavljen. Trenutno, značajna količina dinara se nalazi u hartijama od vrednosti NBS i trezorskim zapisima države, što je potvrda da likvidnosti ima. Problem nije u tome što nema dinara, nego pre svega u tome što je jedan broj banaka manje sklon kreditiranju nego ranije. Glavni problem Srbije, kao uostalom i drugih zemalja, je da ubede banke da se ponovo aktivnije okrenu kreditiranju - ocenio je Jelašić za Biznis.

Srbija kao Zimbabve
Nikola Tasić, ekonomista i urednik internet sajta "Ekonomija.org" ističe da samo centralna banka, a ne država, može da štampa pare, pa je nejasno zašto o tome govori ministar. Prema njegovim rečima, štampanje para bi momentalno podiglo inflaciju.

- To sada radi ceo svet, ali velika je razlika između Srbije i razvijenih zemalja. Na primer, Južna Koreja je godinama štampanjem para finansirala javne radove, ali ta privreda je imala kapaciteta da apsorbuje taj novac. S druge strane Zimbabve je štampao pare i ima hiperinflaciju. Mislim da smo mi bliži Zimbabveu. Naša potrošačka struktura je takva da bi sa tim parama svi otrčali u menjačnicu i zamenili evre kako bi platili uvoz, jer naša privreda nema šta da ponudi, a to bi ubilo kurs - upozorava Tasić.
 
 
 
Moguća zaštita banaka
Kada dođe do škripca centralna banka pozajmljuje novac državi, odnosno budžetu, i u posebnim slučajevima nekim privrednim subjektima, mada od 2000. na ovamo, kaže prof. Madžar, nije registrovano da je centralna banka nekom drugom pozajmila osim državi.

- To bi mogla da budu preduzeća ili pre svega banke, jer centralna banka spasavajući jednu banku spasava ceo bankarski sistem, jer "juriši" na banke često su izazvani problemima u samo jednoj banci - kaže naš sagovornik.
 
 
Novčana masa M1(u mlrd RSD)              Devizne rezerve (umlrd USD)

2005.                144,95                                                         5,8

2006.                 200,1                                                        11,9

2007.                 248,87                                                      14,2

2008.                 241,1                                                         11,5

mart 2009.        210,2                                                         10,7


Ove godine isplata 225 miliona evra stare štednje

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da će 31. maja za isplatu dospeti ovogodišnja rata od 225 miliona evra stare devizne štednje


Novac za ovogodišnju ratu stare devizne štednje obezbeđen je u budžetu Srbije za 2009. godinu, a isplata će početi 1. juna, kazali su agenciji Beta u NBS.

U toku ove godine isplaćivaće se i 36,8 miliona evra obveznica Republike Srbije od 2002. do 2008. godine, koje nisu naplaćene. Vlasnicima obveznica, u koje je pretvorena stara štednja, od 2002. godine do 23. aprila 2009. godine isplaćeno je ukupno 1,38 milijardi evra.

Ovogodišnja rata ne može biti manja od 500 evra, naveli su u NBS i podsetili da će isplata biti završena 2016. godine.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta