Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Švajcarska donacija od 10,5 miliona franaka za TENT B

Ministar rudarstva i energetike Srbije Petar Škundrići ambasador Švajcarske u Beogradu Ervin Helmut Hofer potpisaće danas u Obrenovcu ugovor o donaciji švajcarske vlade za projekat „Modernizacija sistema nadzora i upravljanja u Termoelektrani Nikola Tesla B“

Procenjena vrednost projekata iznosi 28,6 miliona švajcarskih franaka, od čega će 10,5 miliona biti obezbeđeno iz donacije švajcarske vlade, dok će preostali iznos od 18,04 miliona švajcarskih franaka obezbediti Elektroprivreda Srbije.

Modernizacijom sistema za nadzor i upravljanje u TENT B biće povećana efikasnost postrojenja, čime će se godišnja potrošnja uglja smanjiti za 226.000 tona, a time i emisija štetnih gasova. Planirano je i uvođenje sistema za kontinuirani nadzor emisije (CEMS) ugljen-dioksida, azotnih oksida, sumpor-dioksida i čestica pepela. Posle potpisivanja ugovora, prvi naredni posao biće izbor konsultanta za realizaciju donacije koji će se do avgusta ove godine obaviti u Švajcarskoj. Zatim će se u Švajcarskoj i Srbiji sprovesti tenderi za nabavku opreme, a očekuje se da tenderska procedura za TENT B1 bude završena do 2010, a za TENT B2 najkasnije do 2012. godine. Kompletan projekat modernizacije sistema za nadzor i upravljanje na blokovima u TENT B biće završen do 2013. godine na bloku B1, odnosno 2014. na bloku B2.



Mere krojene za budžet, a ne privredu

Stručnjaci iz Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) ocenili su da će Srbija ove godine imati pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od najmanje 10 odsto. Saradnik IZIT-a Saša Đogović smatra da nove mere Vlade Srbije nisu održive i da su antirecisione samo za budžet, a ne za privredu Srbije


- Te mere nisu održive sa stanovišta prihoda, jer ćemo imati pad BDP od minimum 10 odsto - rekao je Đogović, dodajući da neće biti dovoljni prihodi od akciza na mobilnu telefoniju i gorivo, jer će biti manja potrošnja tih usluga.

Prema njegovim rečima, najavljeno povećanje PDV-a nije namenjeno spasavanju privrede, jer se povećava poresko opterećenje i smanjuje budžet domaćinstava. Po njemu su to kratkoročni potezi, kupovina vremena bez jasne strategije za obnovu privrede. On je kazao i da su start ap krediti, koje odobrava država nepotrebni i da je to bacanje para iz budžete i kupovina vremena iz političkih pobuda.

Mlađen Kovačević, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu smatra da je ekonomska kriza u Srbiji više posledica poptuno pogrešnog koncepta privrednih reformi nego uticaja svetske krize, jer se drugačije i ispoljava.

Kovačević je na konferenciji za novinare u Institutu za tržišna istraživanja rekao da je u svetu kriza uticala na sveopšti pad cena, što je i logično, a kod nas je situacija obrnuta, jer uz recesione trendove imamo izraženu inflaciju.

- Zbog pogrešnog koncepta privrednih reformi, Srbija je zapala u "drogersku zavisnost" od spoljnog kapitala, dok je Narodna banka Srbije, sasvim nepotrebno, prošle godine potrošila 900 miliona evra na odbranu kursa, a u prva dva meseca ove godine 556 miliona i možda je pravo vreme da se razmišlja o jednokratnoj devalvaciji dinara - samtra Kovačević

Tako se veliki deo spoljnog duga prelio na devizno tržište, a prodaja preduzeća nije iskorišćena za otplatu stranog duga,kazao je Kovačević, dodajući da smo u septembru prošle godine imali precenjen dinar, 113 odsto više nego krajem 2.000 godine, a u decembru 86 odsto, što je u velikoj meri pogodilo domaću privredu. On je upozorio da ne treba potcenjivati dug koji su u međuvremenu privatna preduzeća napravilau inostranstvu, jer to može biti veliki problem kad ih bude trebalo vraćati, pa zemlja može zapasti u još veću dužničku krizu.

On je ocenio da ne treba da se radujemo predstojećem aranžamanu sa MMF-om, jer ćemo morati sve da radimo po diktatu Vašingtonskog konsenzusa, što će biti vrlo opterećujuće.

- Pogrešan koncept reforimi ogleda i u tome što smo do 2.000 godine imali prosečan privredni rast od 5,5 odsto, pre svega zahvaljujući rastu usluga, koje su napredovale zbog enormnog uvoza, što je razvijalo trgovinu, saobraćaj i osiguranje, ali ne i proizvodnju, dok su dugovi rasli - istakao je on

Usluge su dostigle 70 odsto BDP-a, razvijalo se bankarstvo i turizam, jer su ljudi uzimali kredite i putovali po svetu, a sada smo u situaciji da nam treba proizvodnja, naglasio je Kovačvić. Kovačević smatra da da bi naš dug, koji sada iznosi 27,33 milijarde dolara, dostigao 33, a možda i 34 milijarde, da nije bilo globalne krize, koja je uticala na pad cena nafte i obojenih metala, a i inflacija bi bila veća. Kriza je uticala i na manji spoljnotrgovinski deficit, koji sada iznosi 8,7 milijardi dolara, a bez nje bi bio 9,5 milijardi.



Kinezi finansiraju most Zemun–Borča

Ćuprija preko Dunava trebalo bi da bude izgrađena za tri godine. – Vrednost projekta 190 miliona evra

Izgradnja mosta omogućiće razvoj grada na drugoj obali Dunava (Foto D. Jevremović) Skupština Beograda ovlastila je gradonačelnika Dragana Đilasa da zastupa interese Beograda u pregovorima tima Vlade Srbije sa Narodnom Republikom Kinom o izgradnji mosta Zemun–Borča.

Taj objekat, kao i most preko špica Ade Ciganlije, koji bi trebalo da bude izgrađen za četiri godine, izmestiće teretni i tranzitni saobraćaj iz centra grada.

Gradonačelnik kaže da je precizirana dinamika pregovora i radova prema kojoj bi, do kraja ove godine, trebalo da bude potpisan ugovor koji će prvo biti ratifikovan u republičkom, a zatim i u gradskom parlamentu. On dodaje da je odluka odbornika prva u nizu da Beograd dobije most između Borče i Zemuna. Podsetio je da je izrađena studija ekonomske isplativosti mosta Zemun–Borča i da grad treba da završi regulacioni plan koji će pokriti deo okolnih saobraćajnica.

– Izgradnja mosta omogućiće razvoj grada na drugoj obali Dunava. Radovi bi trebalo da počnu između oktobra i novembra sledeće godine. Prema prvim procenama kineskih stručnjaka, potrebno je oko tri godine za njegovu i izgradnju pristupnih saobraćajnica. Pretpostavka eksperata iz Kine je da vrednost investicije iznosi oko 190 miliona evra. Konačna cena biće poznata kada bude završen projekat, ali se nadam da će cena biti manja – istakao je Đilas.

U toku februara ove godine Beograd je posetila kineska privredna delegacija na čelu sa potpredsednikom Eksport-import banke Kine. Gosti su pokazali interes za ulaganja u infrastrukturne objekte i industriju u našoj državi. Utvrđeno je da je u obostranom interesu da most preko Dunava bude pilot projekat. Vlada Srbije je obrazovala pregovarački tim za obezbeđivanje kredita za finansiranje mosta sa Kinom. Predsednik pregovaračkog tima je Mlađan Dinkić, potpredsednik republičke vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja. U pregovaračkom timu Srbije su Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, Verica Kalanović, ministarka za Nacionalni investicioni plan, Diana Dragutinović, ministarka finansija, Vesna Arsić, državna sekretarka u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, Jelena Nikolić, direktorka Direkcije u Ministarstvu spoljnih poslova, Svetlana Bajić, zamenik generalnog direktora Sektora za međunarodnu saradnju u Narodnoj banci Srbije.

– Završeni su početni pregovori ali je još nepoznato kakvi će biti uslovi za kredit, ko će postati izvođač radova i ko će isplaćivati pozajmicu. Očekujem da grad dobije nekomercijalni kredit. Da li će grad i otplaćivati kredit zavisi od dogovora sa republičkom vladom. Prethodno moramo da znamo da li će uslovi biti kao oni koje je Kina dala Turskoj za infrastrukturne projekte. Posle toga ćemo videti konačnu vrednost projekta pa ćemo se dogovoriti. Kinezi su predložili nekoliko kompanija koje su proteklih godina gradile desetine mostova i nadvožnjaka i koje su veće od domaćih firmi – rekao je Đilas.

Odbornici DSS-NS su zatražili da se zna tačna suma za koju će biti građen most, jer bi se tada moglo videti da li je i koliko Beograd preplatio izgradnju mosta preko Save.



Jelašić: Pad BDP-a oko šest odsto

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić procenio je da će pad bruto domaćeg proizvoda u Srbiji u 2009. godini biti oko šest odsto. „Vlada Srbije bi novim aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom trebalo da predvidi šta će uraditi ako prihodi budžeta budu manji od planiranih”, rekao je Jelašić

Posledice smanjenja privredne aktivnosti i potrošnje, kao i zamrzavanja penzija i plata, osetiće se, prema njegovim rečima, u drugoj polovini ove godine.

Guverner je rekao da je u prvom kvartalu ove godine, usled ekonomske krize, pad BDP-a bio između pet i sedam odsto, što se može očekivati i za celu godinu, iako je rebalansom budžeta, koji je usvojen prošle nedelje, predviđen pad od dva odsto.

Aranžmanom sa MMF-om, koji treba da bude odobren 15. maja, kako je dodao, predviđena su dva scenarija privrednog pada u Srbiji, a prema lošijem on će iznositi šest odsto. „Situacija je sada gora nego u vreme kad je dogovaran aranžman, ali treba sačekati da se vidi kakvi će biti efekti mera koje vlada preduzima da bi se ublažile posledice ekonomske krize”, istakao je Jelašić.

On je povodom štrajkova u nekoliko preduzeća u Srbiji rekao da ga ne bi čudilo da bude sve više takvih dešavanja i dodao da je vlada odavno trebalo da formira radno telo koje bi pratilo šta se događa u preduzećima koja imaju teškoće izazvane krizom.

Obraćajući se studentima FON-a, guverner je naglasio da je dobro da ima što više kredita za preduzeća, ali da krediti neće rešiti suštinske probleme srpske privrede, kao što su smanjena potražnja, neproduktivnost, nemogućnost dokapitalizacije i neekonomske barijere.

Centralna banka je, kako je rekao, restriktivnom monetarnom politikom pre izbijanja ekonomske krize doprinela da bankarski sektor bude likvidan i solventan.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta