Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
EBRD preko Unikredita investira 432 miliona evra

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je danas da je grupi Unikredit (Unicredit) odobrila kreditnu liniju od 432,4 miliona evra za finansiranje privrede u Srbiji i još sedam zemalja srednje i istočne Evrope


Kako se navodi u saopštenju, banka Unikredit u Srbiji će od ukupnog iznosa dobiti 30 miliona evra za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, a Unkredit lizing 15 miliona evra.

Investicija EBRD u banke članice grupe Unikredit u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Mađarskoj, Ukrajini, Kazahstanu i Kirgistanu treba da ublaži efekte globalne ekonomske krize na region i poveća priliv kredita.

Zajednički projekat EBRD i grupe Unikredit omogućiće da se obezbede srednjoročni i dugoročni krediti i finansijski lizing za podršku preduzećima i poboljšanju energetske efikasnosti.

- EBRD i Unikredit, kao najveći finansijski investitor u regionu i najveća bankarska grupa u srednjoj i istočnoj Evropi, imaju zajednički cilj i odgovornost da privredi u regionu obezbede neprestani priliv kredita u vreme krize - istakao je predsednik EBRD Tomas Mirou (Thomas Mirow).

Bankarska grupacija Unikredit ima više od 4.000 poslovnica u 19 zemalja srednje i istočne Evrope. Odobrila je oko 85 milijardi evra kredita u regionu, navodi se u saopštenju.

Banke članice grupe Unikredit u Mađarskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj dobiće po 50 miliona evra, banka u BiH dobiće 30 miliona, ukrajinska Ukrsocbanka i ATF iz Kazahstana dobiće po 100 miliona evra, a ATF banka u Kirgistanu 20 miliona evra, navodi se u saopštenju EBRD.

Unikredit lizingu u BiH namenjeno je 15 miliona evra, a lizing kompaniji u Ukrajini 25 miliona evra.

EBRD je navela da će ulaganja u grupu Unikredit slediti slične investicije u istočnoevropske članice drugih bankarskih grupacija.

Investicija EBRD sa grupom Unikredit je deo obaveze koju je preuzela zajedno sa Svetskom bankom i Evropskom investicionom bankom (EIB) da se obezbedi više od 24 milijarde evra za podršku bankarskom sektoru u regionu.

Time bi se obezbedile pozajmice preduzećima pogođenim svetskom ekonomskom krizom, piše u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je EBRD, kao odgovor na krizu, povećala planirana ulaganja u bankarski sektor u ovoj godini za 50 odsto, na tri milijarde evra.

Najavljeno je i da će biti udvostručeno finansiranje za podršku izvoza preko programa za olakšavanje trgovine.

EBRD je u prvom tromesečju ove godine uložila 1,1 milijardu evra što je za 64 odsto više nego u istom periodu 2008. godine, navodi se u saopštenju i dodaje da je planirano da ukupne investicije u 2009. godini dostignu sedam milijardi evra, što je porast od 30 odsto.



Novim kreditima protiv krize

Vlada Srbije usvojila je nove stimulativne mere za podršku privredi koje će se primenjivati od 18. maja ove godine, kazao je potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić


On je na konferenciji za novinare posle sednice Vlade kazao da te mere uključuju dodatnih 40 milijardi dinara kredita za likvidnost preduzeća, tako da će ukupan iznos pozajmica privredi biti povećan na oko 180 milijardi dinara, odnosno oko dve milijarde evra.

Pozajmice će se odobravati po dvostruko nižim kamatnim stopama koje će iznositi tri odsto godišnje na kredite za likvidnost sa deviznom klauzulom, a uvedeni su i dinarski krediti za likvidnost sa godišnjom kamatnom stopom od 10,5 odsto, naveo je Dinkić, što je za 3,5 odsto manje od referentne kamatne stope Narodne banke Srbije.

Prema njegovim rečima, udvostručen je iznos kredita za izvoznike, a biće odobravani i povoljniji potrošački krediti za nabavku građevinskog materijala.


Sutra ugovori za Koridor 10
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je danas da će sutra u vladi biti potpisan ugovor sa dve domaće kompanije za izgradnju deonice autoputa od Horgoša do Novog Sada, na Koridoru 10, koji će u ime države potpisati ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić.

Na konferenciji za novinare, Dinkić nije želeo da obelodani o kojim se domaćim kompanijama radi, rekavši da je to još jedan podsticaj domaćoj građevinskoj operativi.

Dinkić je ponovio da će radovi na toj deonici Koridora započeti u nedelju, 10. maja.

Prema njegovoj oceni, izgradnja autoputeva je jedna od ključnih antirecesionih mera, tako da i Vlada Srbije ima nameru da pojača izgradnju putne mreže, ukoliko se desi da se kriza produbi, jer se time upošljava veliki deo privrede i podstiče potrošnja.

Reč je o izgradnji oko 20 kilometara leve saobraaćajne trake na autoputu od Horgoša do Novog Sada, a na tender za izgradnju tog dela saobraćajnice stiglo je 15 prijava. Za sada još nije objavljeno ko će biti izvođač radova.



Dinkić je naglasio da je i dalje uslov za odobravanje kredita za likvidnost i investicije da njihovi korisnici ne smanjuju broj zaposlenih.

Ukupni stimulativni paket Vlade Srbije za privredu uključuje kredite za likvidnost u ukupnom iznosu od 80 milijadi dinara, od čega četiri milijarde daje država i kredite za investicije u vrednosti 17 milijardi dinara, gde je udeo države pet milijardi dinara.

Iz Fonda za razvoj biće odobreni povoljni krediti u iznosu od 18 milijardi dinara, a iz inostranih kreditnih linija biće obezbeđeno 45 milijardi dinara za finansiranje privrede.

Za potrošačke kredite predviđena je jedna milijarda dinara iz budžeta, a banke će za te namene izdvojiti 20 milijardi dinara.

Dosadašnje mere Vlade su dale efekat, istakao je Dinkić i dodao da je u martu zaustavljen pad proizvodnje i izvoza, a čak je povećan izvoz poljoprivrednih proizvoda.

Predstavnici Vlade Srbije saopštili su da je u aprilu ove godine zaustavljen pad industrijske proizvodnje i izvoza iz Srbije i najavili nove narudžbine za privredu Srbije iz zemlje i inostranstva zbog čega će biti pokrenuta jedna visoka peć u Železari u Smederevu.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinklić ocenio je da je ovo početak kraja ekonomske krize u Srbiji i naveo da je najveći pad izvoza zabeležen u februaru - 25 odsto, dok je u martu iznosio 18 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

On je istakao da će trajanje perioda izlaska iz krize u Srbiji zavisiti, pre svega, od spoljnih faktora, odnosno onih koji su krizu izazvali.


Nikolić: Povoljni krediti
Ekonomista Goran Nikolić ocenio je da su dinarski i devizni krediti za likvidnost privrede iz novog vladinog paketa za ublažavanje efekata finansijske krize veoma povoljan način zaduživanja, iako neće drastično promeniti sadašnju sliku nelikvidnosti preduzeća u Srbiji.

Nikolić je ukazao da je, imajući u vidu visinu inflacije i kako će se ona kretati, kamata od 10,5 odsto na dinarske kredite, u realnom iznosu malo veća od nulte, tako da je to povoljan način zaduživanja.

Takođe, i devizni krediti sa kamatom od tri odsto su "po povoljnosti na nivou onoga što mogu da dobiju preduzeća u Evropi", dodao je on.

Nikolić je istakao i da će novi paket mera dodatno doprineti rastu plasmana banaka, koji su od početka godine, izraženo u dinarima, nominalno povećani za jedan odsto i zahvaljujući prethodnom vladinom paketu mera za kreditiranje privrede i građana.

On je ukazao i da su u martu vidljivi znaci oporavka industrijske proizvodnje i spoljnotrgovinske razmene u Srbiji, ali su poreski prihodi u prva četiri meseca smanjeni, što nije ohrabrujući signal, tako da je pitanje da li je kriza u Srbiji "dotakla dno".

Prema Nikolićevim rečima, u SAD, kao "lokomotivi svetske privrede", postoje znaci oporavka, što bi na Srbiju u budućnosti moglo da se povoljno odrazi kroz "dva kanala" - rast kreditnih plasmana i stranih direktnih investicija, kao i kroz rast uvozne tražnje.



Do sada su, prema njegovim rečima, odobreni krediti uz subvencije države u iznosu od 282,6 miliona evra, od čega je najviše za likvidnost preduzeća - 268 miliona evra. Banke su dobile zahteve za kredite u vrednosti 626,2 milioan evra, a najveći deo se odnosi na kredite za likvidnost -572 miliona evra.

Vlada Srbije donela je danas radni zaključak prema kome će Trezor Srbije od sada redovno izmirivati obaveze prema direktnim budžetski korisnicima, što je mera koja je usmerena na smanjenje nelikvidnosti privrede i međusobnih dugovanja preduzeća.

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je izmene Zakona o stečajnom postupku kojima će sva preduzeća čiji je račun u blokadi duže od dve godine ići u likvidaciju.

Na konferenciji za novinare, posle sednice Vlade Srbije, Dinkić je naveo da je u Srbiji trenutno 60.000 pravnih lica u blokadi, od kojih su oko 20.000 preduzeća i oko 40.000 privatna udruženja i preduzetnici.

Dinkić je, objašnjavajući pripreme izmene Zakona o stečaju, precizirao da je 16.000 od 20.000 preduzeća sa blokadom računa, u blokadi duže od dve godine.



„Putevi” Užice i PZP „Beograd” grade dve deonice Koridora 10

Pobednici na tenderu za izgradnju severnog kraka Koridora 10 su dve domaće firme: Preduzeće za puteve „Beograd” i „Putevi” iz Užica. Prvo preduzeće će graditi deset kilometara od Horgoša prema Novom Sadu, a drugo istu toliku deonicu od Novog Sada ka Subotici. Ovo je juče za „Politiku” rekao Milan Bojović, direktor „Puteva” iz Užica, koji nije hteo da kaže koliko će državu koštati izgradnja tih dvadeset kilometara leve trake autoputa

Iako se već nekoliko dana spekuliše o iznosima od 700.000 do 800.000 evra po kilometru, Bojović je bio izričit da je ponuda poslovna tajna. Odranije je poznato da je iz budžeta za tu namenu opredeljeno oko 20 miliona evra, a za pravo na gradnju se takmičilo petnaest domaćih i stranih kompanija.

Inače, koncesionar za izgradnju autoputa Horgoš–Požega, austrijski konzorcijum „Alpina-Por” je cenio da kilometar autoputa kroz Vojvodinu kao i na deonici od Obrenovca do Uba košta oko dva miliona evra. Ali kada je Vlada Srbije odlučila da ugovor raskine i raspiše tender za završetak autoputa Horgoš–Novi Sad, stručnjaci su procenili da kilometar ne može nikako da košta više od milion evra.

Ugovor će biti potpisan danas u Vladi Srbije, a radovi bi trebalo da počnu u nedelju 10. maja.



Razvoj u doba krize
Da u poslednjem kvartalu 2008. nije došlo do prelivanja svetske ekonomske krize i na srpsku privredu, Nataša Pavićević-Bajić bi mogla da bude više nego zadovoljna ostvarenjima preduzeća na čijem je čelu


Veterinarski zavod Subotica zaokružio je svoj tržišni program, uveo visoke norme standardizacije i uspostavio tesnu saradnju s vodećim evropskim proizvođačima.

Mada je jedna od najstarijih institucija ove vrste u zemlji, sa tradicijom dugom 88 godina i ugledom referentne ustanove za proizvodnju seruma i vakcina za suzbijane stočnih zaraza, ne samo u Srbiji nego i u celom regionu, i prošlu godinu završila sa značajnim profitom (oko 37 miliona dinara), to je tek petina ostvarene dobiti iz 2007. godine (194 miliona dinara).

Razloge ne treba tražiti u padu prodaje i smanjenoj realizaciji. Tokom 2008. Veterinarski zavod nastavio je da podiže prodaju svojih proizvoda, tako da je ukupna realizacija u odnosu na prethodnu godinu povećana za 20 procenata. To je i doprinelo da konačni poslovni rezultat bude pozitivan.

Mada su se već pri kraju trećeg kvartala 2008. osetile prve poteškoće, karakteristične po neočekivanim cenovnim udarima, preduzeće je uspelo - Nataša Pavićević-Bajić to ističe kao veliki uspeh - da niveliše cene starih zaliha i da izbegne gubitke i u poslednjem tromesečju 2008. godine.

Doduše, finansijska realizacija bila je manja od planirane, ali je količinski plan ispunjen u celosti. Na taj način zadržan je trend rasta od 20 procenata, što je kao poslovni cilj postavljeno još 2005. godine.

Veterinarski zavod Subotica jedina je kompanija u Srbiji koja pruža potpun servis – od preventive, preko ishrane, do lečenja životinja. U svakom od ovih segmenata, kompanija je tokom prethodnih nekoliko godina činila značajne investicione iskorake.

U farmaceutskoj proizvodnji cilj je bio da se upotpuni paleta proizvoda i da se na taj način ostvari dominaciju na tržištu veterinarskih lekova. Zbog toga je kupljen stopostotni udeo u preduzeću „Symbiofarm“, koje je poslovalo u sklopu vršačkog Hemofarma, čime je povećano učešće farmaceutskih proizvoda u ukupnoj realizaciji i stvoreni uslovi za podizanje profitne stope kompanije.
Ostvarenje ovog projekta bilo je, pre svega, uslovljeno uvođenjem najvišeg standarda u farmaceutskoj industriji GMP (Good Manufacturing Practise) i modernizacijom procesa proizvodnje u skladu sa novom nacionalnom i evropskom regulativom.

Tako će Veterinarski zavod, već u ovoj godini, biti jedina domaća kuća koja ispunjava najviše standarde u veterinarskoj farmaciji prema zahtevima inostranih institucija, čime će steći uslove za izvoz hemofarmaceutskih proizvoda, kako na dosadašnja tržišta zemalja u okruženju, tako i na tržišta EU, ali i sva druga tržišta (Bliski i Srednji istok).

Ove godine, dodaje Nataša Pavićević-Bajić, započeli su i proizvodnju ekstrudirane hrane za ribe. To je potpuno novi prizvodni program za Veterinaski zavod i ujedno najveća investicija u koju su ušli tokom 2008. godine. Njena ukupna vrednost je oko četiri miliona evra.

Pored podizanja novog pogona sa dva ekstrudera, izgrađena je i kompletna prateća infrastruktura, što je obuhvatilo i gasifikaciju, čime su u celosti rešeni i ekološki zahtevi. Plan je da Veterinarski zavod postane najveći proizvođač hrane za ribe u regionu i da se sa svojim brendom potvrdi ne samo na domaćem, već i na širem evropskom tržištu.


Međutim, investiciona aktivnost ostavila je traga na poslovnom bilansu preduzeća. Promena kursa evra reflektovala se kroz negativne kursne razlike, jer su investicije delom finansirane i kreditima banaka.

Po rečima Nataše Pavićević Bajić, to je i osnovni razlog zašto su se opredelili za novu dokapitalizaciju, koja će biti otvorena od 24. aprila do 10. jula. Tržištu je ponuđeno 1,68 miliona akcija, čija je ukupna vrednost 688,9 miliona dinara. Cena ovog vrednosnog papira, čija je nominalna vrednost 400 dinara, biće za investitore s pravom preče kupovine 500 dinara, a za ostale ulagače 555 dinara.

Cilj ovog poslovnog poteza, ističe generalna direktorka Veterinarskog zavoda, jeste kreditno razduživanje preduzeća, što će bitno olakšati poslovanje u ovim izuzetno teškim tržišnim uslovima. Bez obzira na sva dešavanja na finansijskom tržištu, ona smatra da će dokapitalizacija biti uspešna i da je to najefikasnija mera zaštite dobrog poslovanja, a ujedno i osnovni preduslov za očuvanje svih radnih mesta kroz neophodan nivo proizvodnje rasterećen finansijskih rizika i nameta.

Drugi razlog nalazi u sopstvenoj proceni da su građani Srbije naučili da kalkulišu sa rizikom. Dodaje da, zbog globalne povezanosti kapitala, nećemo moći potpuno da izbegnemo probleme koji potresaju ostatak sveta, ali ćemo morati da minimiziramo rizike i da poslujemo oprezno, bez panike, nervoze i brzopletih zaključaka.

Veterinarski zavod će nastaviti politiku razvoja, koja je zasnovana na strateškom partnerstvu sa velikim inostranim proizvođačima. Pozitivno iskustvo u proizvodnji hrane za kućne ljubimce sa holandskom kompanijom „Vobra“ i saradnja sa nemačkom firmom „Deuka“, koja je najveći evropski proizvođač stočne hrane, pokazalo je da je to dobro odabran razvojni put.


Bez obzira na razmere krize, Nataša Pavićević-Bajić, ipak, vidi jasne perspektive preduzeća koje vodi. Jedan od razloga je pripadnost najvećoj domaćoj prehrambenoj kompaniji – Victoria grupi iz Novog Sada, koja predstavlja oslonac stabilnog poslovanja Veterinarskog zavoda.

Nataša Pavićević-Bajić kaže da su nove tehnologije, načini ishrane i druge novine, koje su kroz tu saradnju preneli u Srbiju, ojačali tržišni imidž preduzeća.

Ograničavajući faktor u primeni tih rešenja i dalje ostaje loša ekonomska situacija i, generalno gledano, težak položaj seljaka, prouzrokovan nestabilnim cenama njihovih proizvoda (mesa i mleka). Sve to ima za posledicu da se ne može ulagati dovoljno i primenjivati inovacije u ishrani i uzgoju životinja, bez obzira na potencijalno bolje rezultate i veći profit.

Uprkos činjenici da je njihova osnovna delatnost vezana isključivo za stočarstvo, koje je u veoma teškoj situaciji i koje prolazi kroz ozbiljne transformacije, u Veterinarskom zavodu su, tokom poslednjih šest meseci, otvorili 60 novih radnih mesta, tako da preduzeće sada ima ukupno 360 zaposlenih.

Na takav korak ne bi se odlučili da čvrsto ne veruju da će njihovo poslovanje biti mnogo bolje kada se opšta situacija stabilizuje i kad se kroz pravnu regulativu ustroje određena pravila i utvrdi razvojna politika u našoj zemlji.
 
 
Evropski i svetski standardi

„Efikasna kontrola kvaliteta je imperativ”, kaže Nataša Pavićević-Bajić i „zato smo izvršili sertifikaciju sistema menadžmenta kvalitetom po zahtevima ISO 9001:2000. Istovremeno smo i prva veterinarska institucija u našoj zemlji koja je uvela HCCP standard integrisan sistemom upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000. HCCP standard je jedan od standarda bezbedne hrane, koji je od 1. januara 2006. obavezujući na tržištima EU i Svetske trgovinske organizacije (WTO)”.


DRAGIN: Kina zainteresovana za ulaganja u srpski agrar

Ministar poljoprivrede Srbije Saša Dragin izjavio je juče da je Kina zainteresovana za otvaranje novih pogona za poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji. „Reč je, pre svega, o ulaganjima u proizvodnju soje i proizvoda od soje i proizvodnju semenskog kukuruza“, kazao je on na konferenciji za novinare u Surčinu, u organizaciji Udruženja novinara Agropres. Dragin je istakao da su potencijalni partneri iz Kine zainteresovani za grinfild investicije u srpskom agraru zbog pogodnosti sporazuma o slobodnoj trgovini koje Srbija ima sa Rusijom, Belorusijom i članicama CEFTA


Ministar poljoprivrede istakao je i to da je i pored smanjenja od 26 odsto agrarni budžet nakon rebalansa sačuvao veći deo prihoda, pošto Ministarstvu poljoprivrede nisu smanjeni sopstveni prihodi. „Nedostatak sredstava zbog rebalansa budžeta za ovu godinu delimično će biti pokriven prihodima od uplate za penzijsko osiguranje u poljoprivredi, jer će se iz tog fonda u budžet usmeriti 60 odsto sredstava. Treba, takođe, podsetiti da će biti ukinuta davanja za neprofitna gazdinstva, dok subvencije od 12.000 dinara po hektaru neće biti ugrožene“, istakao je Dragin i dodao da će se na dnevnom redu Skupštine Srbije uskoro naći i 15 zakona iz oblasti poljoprivrede. On je najavio da će na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu Srbija potpisati dva bilateralna sporazuma iz oblasti poljoprivrede, sa Rumunijom i Portugalom.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta