Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ekonomske krize imaju početak i kraj

Deveti maj je veoma značajan dan za Evropsku uniju, ali i za Srbiju. To je dan radosti koji slavimo već59 godina, otkada je usvojena Šumanova deklaracija, i nikada dosad nismo imali tako pozitivan period u Evropi. Nije slučajno da je „Oda radosti“ naša himna, i tu radost želimo da podelimo s građanima Srbije

Danas će Knez Mihailova ulica postati Evropska ulica, i ambasadori zemalja članica će biti u prilici da dođu u kontakt s građanima i razgovaraju o EU integracijama i njihovom značaju, tako da se veoma radujem tom događaju. Takođe bih želeo da čestitam Danasu godišnjicu izlaženja Plavih strana i da im poželim mnogo uspeha u budućnosti - rekao je u razgovoru za Danas Žozep Ljoveras, šef Delegacije Evropske komisije u Srbiji, odgovarajući na pitanje o značaju Dana pobede nad fašizmom, koji je ujedno i Dan Evrope, za Evropsku uniju i Evropu kao celinu.

Šta se u Srbiji promenilo u proteklih godinu dana i gde je ona danas kada je reč o integracijama u EU?

- Evropska komisija će izaći s novim izveštajem o progresu na jesen i tada ćemo moći da damo detaljnu ocenu o progresu. Možda proces evrointegracija nije odmakao tako daleko i ne odvija se tako brzo koliko je moguće, ali smer Srbije ka EU je jasniji danas nego što je bio ranije. U proteklih godinu dana može se primetiti veći konsenzus kada je rečo evropskim integracijama, formirana je proevropska vlada, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju se primenjuje, doduše jednostarano, ali se primenjuje, vidi se i pomak u donošenju paketa zakona koji su značajni za viznu liberalizaciju.

Evroentuzijasti u Srbiji govore o ubrzanom uključenju Srbije u EU, međutim odande dolaze poruke da Srbija neće moći da postane član sve do 2014. godine ili kasnije, kao što se govori i o tome da u EU postoji zamor od proširenja. Šta u tom smislu znači ubrzani put ka Evropi i koliko je on realan?

- Ne mislim da je zvanična poruka EU da se integracije odlažu. Ono što je istina jeste da se u samoj Uniji suočavamo s ekonomskom krizom i nekim institucionalnim dilemama. Ovi momenti podgrevaju evroskepticizam, ali i ranije je bio slučaj da evroentuzijazam raste kada je ekonomska situacija dobra u EU i obrnuto. Na sreću ekonomske krize nikada ne traju večno, većimaju početak i kraj. Ne bih spekulisao kada će se kriza okončati, ali se nadam da će biti gotova mnogo pre nego što Srbija bude spremna da stupi u EU i nadam se da to neće suviše negativno uticati na evrointegracije. Takođe se nadam da će institucionalne nedoumice u samoj EU biti rešene pre nego što Srbija bude spremna.

Koliko problemi Kosova i Haškog tribunala koče proces evrointegracija?

- Puna saradnja sa Hagom je temeljni uslov za integracije koji je mnogo puta naglašen. SeržBramerc će sledeće nedelje biti u Beogradu i nadam se da su srpske vlasti u mogućnosti da pokažu da je na ovom polju bilo progresa, da pruže dokaze da se puna saradnja s Tribunalom odvija u pozitivnom pravcu. Problem nije u Hagu, veću izgradnji poverenja i nastavljanju pozitivnog trenda. Evropska komisija želi da SSP počne da se hitno primenjuje i želimo da ova situacija bude što pre prevaziđena. Kada je rečo Kosovu, ono ne bi trebalo da bude prepreka na putu EU integracija, ali je veoma teško održavati ravnotežu na ovom dvostrukom putu za koji se opredelila srpska vlada, odnosno na putu održavanja statusa Kosova kao dela Srbije i evropskih integracija. Ovom problemu treba pristupiti kreativno i uz dobru volju.

Kakav je vaš stav o sukobu Srba i Euleksa u Brđanima?

- Mislim da postoji pogrešana perspektiva da se Euleks sukobi sa Srbima. Euleks je tamo da bi obezbedio mir i sigurnost, tako da ne vidim konflikt u odnosu Euleks - kosovski Srbi. To je pogrešan pristup.

Proces vizne liberalizacije nije završen, a osim toga pojavio se i bezbednosni problem izdavanja srpskih biometrijskih pasoša kosovskim Albancima. Kada bi Srbija mogla da se nađe na beloj šengenskoj listi?

- Što je pre moguće, iskreno se nadam. To je proces koji se odvija i još nije gotov, iako je dosta urađeno i ima dosta progresa u tom pravcu, kao što je donošenje neophodnih zakona. To je tehničko pitanje, ali ima i veliki politički značaj. Dobili smo uveravanja od ministra unutrašnjih poslova, Ivice Dačića, da viznom liberalizacijom bezbednost neće biti ugrožena. Kada je rečo izdavanju pasoša kosovskim Albancima, smatram da i taj problem treba da bude rešen na tehničkom nivou. Važno je da su svi pasoši izdati na osnovu odgovarajuće procedure i uz sva neophodna dokumenta i to će doneti bezbednost koja nam je potrebna. Ne bih suviše spekulisao o tome, ali se problemu mora pažljivo pristupiti i pronaći adekvatno rešenje.



Agrobanka: Još para za poljoprivredu

Poljoprivredna proizvodnja je razvojna šansa Srbije zbog čega će Agrobanka nastaviti sa programom finansiranja te privredne delatnosti, izjavio je danas predsednik Izvršnog odbora te banke Dušan Antonić


Prioritete u finansiranju Agrobanke imaće kapitalni projekti iz agrara, kao i izgradnja i modernizacija preradnih kapaciteta, uvođenje novih tehnologija, proizvodnja zdrave hrane, rekao je on prilikom otvaranja godišnjeg sastanka Centralnog komiteta Međunarodnog udruženja poljoprivrednih banaka (CICA).

Antonić je na početku dvodnevnog skupa, koji se održava u Beogradu, naveo da će Agrobanka ulagati i u poboljšanje životnih i radnih uslova na selu.

Prema njegovim rečima, Agrobanka je za šest meseci odobrila 300 miliona dinara poljoprivrednih kredita.

Antonić smatra da je skup bankara u Beogradu prilika da se razmene i prošire znanja u oblasti finansiranja proizvodnje hrane i korišćenja prirodnih resursa.

Na konferenciji će se razgovarati i o uticaju svetske ekonomske krize na finansiranje poljoprivredne proizvodnje i metodama njegovog ublažavanja.

Razmeniće se iskustva i o oblicima udruživanja farmera, prevazilaženju rizika i subvencionisanju poljoprivredne proizvodnje.

Predsednik organizacije CICA Rene Karon (Carron) istakao je da su poljoprivredne banke suočene sa problemom razvoja agrara zbog svetske ekonomske krize.

On je kazao da ukoliko se ništa ne preduzme, poljoprivreda neće moći da zadovolji potrebe za hranom svetske populacije, istakavši da je svetska prehrambena kriza izvesna u budućnosti.

Zbog toga je, kako je dodao, godišnji skup CICA važan za razmenu iskustava koji bi mogli da pomognu u rešavanju problema.

Na skupu u Beogradu su se okupile članice 37 banaka iz dvadesetak država.

Agrobanka je u Dubaiju na Skupštini CICA izabrana za domaćina Centralnog komiteta, a u narednih godinu dana će organizovati Skupštinu više od 160 banaka iz celog sveta.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta