Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Visoki prinosi obaraju vrednost hlebnog žita

Otkupna cena kilograma pšenice ovogodišnjeg roda ne bi trebalo da bude niža od deset dinara, (bez PDV-a), ali je teško u ovom trenutku reći i da li bi, i za koliko, trebalo da bude viša. Tačnije, cena će biti određena posle prvih otkosa. Da je cena žita na silaznoj putanji govori i podatak da je ovogodišnji rod pšenice „na zeleno“ najpre otkupljivan po ceni od 10,5 do 11 dinara po kilogramu, dok je prošle nedelje ta cena oborena na devet dinara za kilogram , (bez PDV-a), izjavio je za Danas Žarko Galetin, direktor novosadske Produktne berze



Galetin podseća da je u prethodne dve nedelje tržište pšenice mirovalo da bi posle najnovijih procena o većem prinosu cena pšenice pala. Slična kretanja zabeležena su i na tržištima u okruženju. „Tako je recimo cena na budimpeštanskoj berzi u poslednje dve nedelje niža za oko 10 odsto i kreće se oko 130 evra po toni. Na berzi u Parizu cena pšenice je nešto viša - oko 145 evra po toni, ali i na ostalim evropskim produktnim berzama zabeležen je pad cena, što utiče i na kretanja na domaćem tržištu, kaže Galetin. Naš sagovornik podseća da je gotovo 75 odsto žita u vlasništvu individualnih poljoprivrednika koji ga, zbog nedostatka skladišnog prostora lageruju u skladištima mlinara i trgovaca. „Ako otkupna cena ostane na nivou od oko 10 dinara, paori neće biti zadovoljni, jer neće pokriti ni deo uloženih sredstava u setvu i žetvu. Ni trgovci nemaju razloga za radovanje zbog ograničenih mogućnosti za izvoz, pa je očito da pšenica nije perspektivna kultura za trgovanje i zaradu“, smatra Galetin.

Prema oceni Sime Matića, direktora Žitovojvodine, proizvođači su uradili svoj deo posla, ali se država i javna skladišta još ne oglašavaju pa su u ovom trenutku jedini potencijalni kupci mlinovi čija platežna moć nije velika. Ukoliko se u otkup žita uključe i trgovačke kuće cena bi mogla da bude nešto viša, jer će limit odrediti cena brašna na domaćem tržištu“ kaže Matić. On podseća da se još uvek ne zna da li će država otkupljivati žito za robne rezerve, kao ni da li će ga kupovati neka trgovačka kuća, pa ostaje samo „nada u boga i nebo“.

- Imajući u vidu odnos ponude i tražnje na tržištu i interesovanju mlinskih organizacija otkupna cena pšenice biće više nego skromna. Otkupne količine zavisiće od ponude, jer mlinovi retko kada odbijaju da preuzmu žito. Pri tom, iako su predviđanja o otkupnoj ceni pomalo sumorna ne treba zaboraviti da su lane industrijski mlinovi otkupljivali žito po prosečnoj ceni od oko 16 dinara za kilogram, što je znatno iznad cena na evropskom tržištu. Tada je Žitovojvodina optužena za monopolsko ponašanje, a paorima je savetovano da sačekaju bolje dane - ističe Matić.

Stručnjaci i trgovci prognoziraju da će cena hlebnog žita tokom žetve rasti, ali ne mogu da preciziraju koliko će kilogram koštati krajem leta. U poređenju sa svetskim kretanjima i cenama po kojima će se žito otkupljivati u avgustu, paori bi mogli računati i na 14,5 dinara, ali je to ipak samo pretpostavka.

Procene

Prema prognozi Međunarodnog saveta za žitarice svetska proizvodnja pšenice će ove godine, premašiti tražnju i obezbediti dovoljne zalihe žita. Procenjuje se da će ovogodišnji svetski rod pšenice biti veći za sedam odsto, odnosno za 41 milion tona u odnosu na 2007. godinu kada je zabeležen rekord od 645 miliona tona. Povoljni uslovi za sazrevanje hlebnog žita trenutno vladaju u Evropi, Zajednici Nezavisnih Država, Kini, SAD, Kanadi, Argentini i Australiji, a stručnjaci smatraju da će cena pšenice na svetskim berzama padati.



Partnerstvo "Skiteka" i "Energodate"

Beogradska IT kompanija "Energodata", koja je u sastavu "Energoprojekt holdinga", postala je partner s nemačkom kompanijom "Skitek" (SKYTEC). Partnerstvo se ogleda u zajedničkom nastupu u primeni softvera "enterprajz performans menadžment" (Enterprise Performance Management - EPM)


"Energoprojekt" je već počeo primenu EPM-a

Primena EPM je hit u svetu jer korisnicima nudi metodologiju i softver da realno planiraju poslovanje, prate realizaciju plana i analizom postojećih baza podataka dobijaju informacije za kvalitetno odlučivanje. EPM koristi multidimenzionalnu bazu podataka u kojoj su podaci orijentisani na vreme, proizvod i tržište, ili druge detaljnije podele.
"Energoprojekt" je već počeo primenu EPM-a na nivou holdinga i u dve svoje kompanije, a u pripremi je uključivanje svih delova kompanije. Taj softver rukovodstvu holdinga omogućava da ima objedinjeni pogled na poslovanje i pouzdane mehanizme za odlučivanje.
"Energodata" ima 40-godišnju tradiciju u isporuci sistemskih rešenja za finansijske institucije, javnu upravu i velike sisteme. Prateći svetske trendove, ova firma sada nudi i rešenja za poslovnu inteligenciju (BI) i primene EPM korišćenjem savremenih proizvoda "orakl-hiperion" (ORACLE-Hyperion



Veterinarski zavod Subotica dobio market mejkera na berzi

Od ponedeljka 15. juna Sinteza Invest Group počeće da obavlja poslove market mejkinga na akcijama Veterinarskog zavoda Subotica (VZAS), saopšteno je na sajtu Beogradske berze



„Dugoročni cilj kompanije je popravljanje likvidnosti što bi stvorilo uslove da Veterinarski zavod kasnije „izađe“ na A listing Beogradske berze“, kaže za Emportal Nenad Gujaničić iz Sinteze Invest Groupa, korporatvinog brokera Veterinarskog zavoda.

Gujaničić objašnjava da je za to neophodan dnevni promet hartije od minimum pola miliona dinara i da, iako je akcija VZAS za sada „daleko od toga“ market mejking aktivnosti bi trebalo da podignu cenu akcije što bi dalje uticalo i na rast prometa.

Posao market mejkera je istovremeno ispostavljanje kupovnih i prodajnih dilerskih naloga na kontinuiranoj osnovi što bi trebalo da doprinese povećanju likvidnosti akcija Veterinarskog zavoda Subotica.

Od kotiranih akcija na Beogradskoj berzi do sada je market mejkera angažovao jedino Tigar iz Pirota a rezultati su, kako piše u sopštenju berze, već vidljivi nakon pola godine.

„Analizirajući promet i broj transakcija u prvih pet meseci 2009. u odnosu na isti period prethodne godine, može se konstatovati da su akcije Tigra iz Pirota, i pored opšteg pada likvidnosti mereno kroz pad obima prometa i broja transakcija, zabeležile porast učešća u ukupnom prometu i broju transakcija“, navodi se u saopštenju.

Akcija Veterinarskog zavoda Subotica od početka godine porasla je 11,06 odsto budući da je današnji dan završila sa cenom od 462 dinara uz rast od pet odsto u odnosu na juče. Kompanija se bavi proizvodnjom hrane za životinje, hemofarmaceutskih, bioloških proizvoda, kao i sredstava za zaštitu bilja an jenim akcijama se trguje na vanberzanskom tržištu od 22. februara 2005. Prvog aprila ove godine hartija je ušla u indeksnu korpu najlikvidnijih hartija, Belex15. Veterinarski zavod Subotica je kompanija članica Victoria Group holdinga.

Sinteza Invest Group je član Beogradske berze od 22.02.2003. U 2008. ovo brokersko-dilersko društvo je imalo najveće učešće u prometu akcijama od 17,12 odsto (bez blok transakcija i MC-a), dok je u broju transakcija njihovo učešće iznosilo 3,24 odsto.



"Reum" zaustavio gradnju fabrike auto-delova

Zamenik predsednika opštine Svilajnac Predrag Milanović izjavio je da je kompanija "Reum" iz nemačke pokrajine Baden-Virtemberg, zbog finansijske krize, odložila izgradnju fabrike auto-delova u Svilajncu, ali da se "vode intenzivni pregovori o nastavku radova"



Zbog finansijske krize odložena izgradnja fabrike


Pregovori se vode između nemačke firme, Ministarstva ekonomije i opštine Svilajnac i "mi se nadamo da će "Reum" za desetak dana nastaviti izgradnju fabrike i da će do kraja godine završiti tu investiciju i uposliti radnike", dodao je Milanović.
U drugoj varijanti, odnosno u slučaju da dođe do odlaganja gradnje na godinu dana, "Reum" bi iznajmio neki drugi objekat u Svilajncu i krenuo s proizvodnjom, uposlivši 50 do 60 radnika, da bi sledeće godine nastavio izgradnju fabrike, rekao je on.
Prema najnovijim informacijama, međutim, najveća je verovatnoća da će investicija biti nastavljena i da će do kraja godine biti završen objekat na lokaciji Veliko polje, u koji su Nemci do sada uložili 2,5 miliona evra, istakao je Milanović.
- Ono što nijednog trenutka nije dolazilo u pitanje je njihova namera da završe ovu fabriku i da započnu proizvodnju u ovoj godini i ispoštuju ugovor o zapošljavanju ljudi sa teritorije opštine Svilajnca - rekao je zamenik predsednika opštine.
Ugovor o izgradnji fabrike auto-delova "Reum" i opština Svilajnac je potpisan 6. avgusta prošle godine, a kamen temeljac fabrike, 21. oktobra su položili potpredsednik Vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić i predsednik kompanije "Reum" Rolf Riter.
Prema tom ugovoru, opština je dala besplatno pet hektara zemljišta sa kompletnom infrastrukturom, a "Reum" se obavezao da investira 10 miliona evra, završi fabriku do marta i uposliti 100 radnika do kraja ove godine, a do kraja 2011. najmanje 325 ljudi.
Otvaranje fabrike, umesto u martu, odloženo je bilo za juni. "Reum" je u fabrici u Svilajncu trebalo da proizvodi plastične delove za klima uređaje u automobilima, za izvoz u Nemačku i druge zemlje Evropske unije.
"Reum GmbH" je renomirani proizvođač plastičnih komponenti i automatizovanih kontrolnih sistema za unutrašnjost automobila visoke klase. Ima četiri fabrike u Nemačkoj i jednu u Češkoj. Proizvodi za "lidere" svetske automobilske industrije - "Mercedes", BMV, "Porše", "Folksvagen"...



MMF:Bankama evrozone potreban plan za oporavak

Pomanjkanje koordinisanog i agresivnog plana za čišćenje banaka u zoni evra od loših aktiva moglo bi da bude prepreka za ekonomski oporavak u 16 zemalja koje koriste evro, ukazao je Međunarodni monetarni fond u najnovijem izveštaju

MMF je predočio da bi nedavni zračci nade mogli doći u pitanje zbog slabosti bankarskog sektora u vodećim ekonomijama Evrope.
"Da bi se osigurao oporavak i povratak održivom rastu, zakonodavci moraju da preduzmu dalju odlučnu akciju, naročito u finansijskom sektoru", ukazao je MMF u izveštaju o privredi u zoni evra, u kojem su pohvaljeni zakonodavci za obimne pakete za spasavanje banaka i stimulisanje privrede koji su već doneti i odato priznanje Evropskoj centralnoj banci (ECB) za njen "impresivan" odgovor na krizu.
MMF je, međutim, ukazao da je "glavni element koji nedostaje - proaktivna strategija za oporavak oslabljenog finansijskog sistema", objavio je "Volstrit džornal".
U izveštaju MMF, koji je u maju pozvao vlasti EU da slede primer SAD i sprovedu stres-test banaka, ukazano je da zakonodavci u zoni evra treba da preispitaju potrebe banaka u kapitalu, razviju planove za čišćenje finansijskog sistema od toksičnih aktiva i reorganizuju banke koje su pogođene krizom.
Privreda evrozone je oslabila rekordnih gotovo 10 odsto na godišnjem nivou u prvom kvartalu ove godine. ECB je prošle sedmice prognozirala da će privreda u tom bloku oslabiti 4,6 odsto ove godine i početi da jača tek u drugoj polovini 2010, sa čime se slaže i MMF.
ECB treba da razmisli o daljem sniženju ključne kamatne stope, navedeno je u izveštaju MMF.
"Neophodno je proceniti korist koja će proisteći iz daljeg sniženja ključne kamatne stope i moguće neželjene posledice tog sniženja za tržište novca. Perspektiva sniženja, ipak, treba da bude što pre razmotrena, uz uzimanje u obzir navedenih krajnosti", ukazano je u izveštaju.
ECB je u maju snizila svoju ključnu kamatnu stopu na istorijski minimum od jedan odsto i najavila kupovinu korporativnih obligacija u vrednosti 60 milijardi evra (83 milijarde dolara) radi ulivanja kapitala u privredu oslabljenu kreditnom krizom, koja beleži najveće slabljenje od Drugog svetskog rata, podsetio je Rojters.
"Neophodno je pridržavati se takvog kursa novčano-kreditne politike, koji će doprineti ekonomskom rastu", ukazao je MMF.
ECB ne isključuje mogućnost daljeg sniženja ključne kamatne stope, ali smatra da je sadašnji nivo u ovom trenutku sasvim odgovarajući.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta