Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ulaganja u infrastrukturu prioritet
Premijer Srbije Mirko Cvetković pozvao je juče francuske kompanije da investiraju u Srbiju. Obraćajući se predstavnicima oko 30 francuskih kompanija, on je kazao da su pozitivna iskustva francuskih i drugih stranih investitora najbolja preporuka da se ulaže u Srbiju


- Ova poseta je prilika da se detaljnije razmotre perspektive dalje ekonomske saradnje Srbije i Francuske, mogućnost većeg prisustva francuskih kompanija na projektima značajnijm za Srbiju i utvrde oblasti u kojima je moguće povezivanje privrednika. Ulaganja u infrastrukturu, pre svega putnu i železničku, prioritet su Vlade Srbije, ali su pokrenute investicije u energetici vredne 1,7 milijardi evra - istakao je Cvetković.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kazao je da su dosadašnja francuska ulaganja u Srbiju dostigla 500 miliona dolara, ali da je to manje od mogućeg nivoa investicija, pošto je Francuska šesta ekonomska sila u svetu. On je podsetio da je nedavna poseta predsednika Srbije Borisa Tadića Francuskoj bila izuzetno značajna, jer su Tadić i francuski predsednik Nikola Sarkozi izrazili nameru da Francuska i Srbija do kraja ove godine sklope sporazum o strateškom partnerstvu.

„Verujemo da će politička podrška, zamajac koji će dati to strateško partnerstvo i predstojeća poseta Sarkozija Srbiji krajem ove ili početkom 2010. godine, biti izuzetno dobra podloga za snažno jačanje ekonomskih, finansijskih i drugih veza između Francuske i Srbije“, kazao je Đelić. On je ocenio da su francuska i srpska privreda komplementarne i kao primere moguće saradnje naveo sektor poljoprivrede, kao i mogućnosti francuskih investicija u koridor 10 i lokalne infrastrukturne projekte u Srbiji.

Ambasador Francuske u Srbiji Žan-Fransoa Teral izjavio je da Francuska želi da ojača odnose sa Srbijom u svim oblastima i dodao je da dve zemlje ne mogu imati snažne odnose bez jake ekonomske saradnje. „Smatramo da je Srbija već sada značajan akter u regionu, a da će u budućnosti biti još značajniji i smatramo da Srbija ima potencijal za ulazak u Evropsku uniju“, kazao je Teral.

Predstavnici 30-ak francuskih preduzeća u Srbiji će boraviti od 10. do 12. juna.
 

Paradi: Šesti investitor

Francuska želi da poveća investicije u Srbiju i zbog toga je delegacija francuskih privrednika došla u Beograd. Francuska je šesti investitor u Srbiju i osmi trgovinski partner i želi da poboljša tu poziciju. Vlada Srbije je sprovela značajne reforme da bi poboljšala poslovni ambijent, da bi smanjila birokratske procedure i suzbila korupciju, ali neophodne su i nove reforme - izjavio je predvodnik francuske privredne delegacije Šarl Paradi.


Pad vrednosti srpskog IT tržišta

Vrednost tržišta informacionih tehnologija (IT) u Srbiji u 2009. godini zabeležiće pad od 3,9 odsto, na 524 miliona evra, zbog svetske ekonomske krize, ocenio je analitičar Milovan Matijević

On je na "Majkrosoftovom" (Microsoft) Danu inovacija u Beogradu kazao da je u prva četiri meseca ove godine zabeležen pad vrednosti IT tržišta u Srbiji za oko 24 odsto, ali da se očekuje usporavanje pada, a zatim i rast u poslednjem tromesečju ove godine.
Matijević, koji je IT analitičar u kompaniji "Mineko" (Mineco), kazao je da je u prošloj godini zabeležen rast srpskog IT tržišta za 18,8 odsto, na 545 miliona evra.
U 2008. godini, naglasio je on, u Srbiji je poslovalo 1.544 preduzeća koja se bave informacionim tehnologijama. Matijević je naveo i da su ta preduzeća zapošljavala oko 12.000 ljudi, ostvarila ukupan prihod od oko 1,1 milijardu evra i dobit od 80 miliona evra.
Generalni direktor "Majkrosofta" u Srbiji Vladan Živanović kazao je da ta kompanija u ovoj godini neće zabeležiti pad ukupnog obima prometa iako je sektor informacionih tehnologija pogođen krizom. Prema njegovim rečima, od osnivanja kancelarije "Majkrosofta" u Srbiji, prosečan rast ukupnog prometa bio je oko 40 odsto godišnje.
- Informatičko tržište u Srbiji raste brže od ostalih grana privrede i to je dobar pokazatelj da je potrebno okrenuti se ulaganjima u IT sektor na kvalitetan način - ocenio je Živanović.
Direktor "Majkrosoftovog" razvojnog centra u Srbiji Bodin Drešević kazao je da 40 inženjera u tom centru radi na razvoju programa koji su integrisani u nove "Majkrosoftove" proizvode, kao što su operativni sistem "vindovs 7" (Windows), "ofis 2010" (Office) i Es-Ku-El (SQL).
- "Majkrosoft" godišnje ulaže oko šest milijardi dolara u razvoj i inovacije, a deo tog novca namenjen je i centru u Srbiji - naveo je on, dodajući da ne može da kaže koliki je budžet razvojnog centra, ali da je oko 10 puta veći nego 2005. godine, kada je osnovan.
Kompanija "Majkrosoft" prvi put je ove godine organizovala Dan inovacija u Srbiji.



NBS: Planirani deficit teško održiv
Srbija će "jako teško" ispuniti kriterijum MMF-a o konsolidovanom budžetskom deficitu na kraju juna ove godine, upozorava guverner Radovan Jelašić
 

Jelašić je podsetio da je pri sklapanju aranžmana sa MMF-om Srbija preuzela određene obaveze i ukoliko one ne budu ispunjene, druga tranša kredita od te međunarodne finansijske institucije neće biti automatski povučena, tako da će to biti glavna tema pregovora sa delegacijom MMF-a krajem avgusta.

Guverner je na konferenciji za novinare ukazao i da je pored povoljnijeg ambijenta i mera vlade i Narodne banke Srbije, ekonomski rast i dalje u negativnoj zoni i pad bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini biće veći od dva odsto.

Jelašić je napomenuo i da oko milijardu evra kredita čeka na povlačenje iz inostranstva, a ukoliko se to ne dogodi u narednih nekoliko sedmica, i ova infrastrukturna građevinska sezona će biti izgubljena.
 
On je naglasio da je NBS odluku o smanjenju referentne kamatne stope sa 14 na 13 odsto donela na osnovu pada tražnje, uslovljenog padom zarada, usporavanjem kreditne aktivnosti i uzdržavanjem od investiranja, kao i na osnovu pada ekonomske aktivnosti, koji nije privremen i deluje dezinflatorno.

Jelašić je ukazao da su inflatorna očekivanja stabilizovana i pored relativno visokog rasta cena u poslednja dva meseca, a smanjen je i pritisak na kurs dinara, posle aranžmana sa MMF-om.

Prema njegovim rečima, potencijalni rizici su što se efekti restriktivnih mera fiskalne politike još ne mogu sagledati, zatim što pad ekonomske aktivnosti i budžetskih prihoda mogu biti niži od planiranih, a rast regulisanih cena može da ugrozi ostvarenje ciljane stope inflacije.

Jelašić je ocenio da će majska inflacija biti oko 1,4 odsto, zbog sezonskog poskupljenja poljoprivrednih proizvoda i rasta regulisanih cena, a međugodišnja inflacija u tom mesecu biće oko 8,4 odsto.

U trećem tromesečju ove godine očekuje se znatan pad ukupne inflacije, na 0,4 odsto, a na usporavanje inflacije najviše će uticati pad cena poljoprivrednih proizvoda i usporavanje rasta regulisanih cena, rekao je guverner.

On je napomenuo i da efekti zamrzavanja zarada i penzija do kraja 2010. godine znače njihovo realno smanjenje za oko 12 odsto, ukoliko inflacija bude po planu, a u slučaju njenog povećanja pad kupovne moći će biti još veći.

Jelašić je naveo i da se kreditna aktivnost banaka prema stanovništvu usporava, a minimalno raste prema preduzećima, kao i da odobravanje kredita uz podršku vlade tek treba da da rezultate.
 
Veći budžetski deficit

Deficit budžeta Srbije na kraju maja bio je 44,2 milijarde dinara i u odnosu na april veći je za 15,4 milijarde, objavilo je Ministarstvo finasija. Rebalansom budžeta za 2009. predviđen je defict od 70,5 milijardi dinara.

U rashodima budžeta i dalje su najveće stavke isplata organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja - 105,7 milijardi i troškovi za zaposlene - 73,2 milijarde dinara.


Stroga pravila za pohlepne bankare

Narodna banka Srbije definisaće standardne uslove koji neće moći da se menjaju u toku korišćenja kredita bez saglasnosti druge ugovorne strane. Kada je reč o novim kreditima, ti uslovi primenjivaće se najkasnije od septembra, a za već odobrene kredite na koje su banke povećale fiksne marže, očekujemo da bankari prestanu sa tom praksom, ali i da se uslovi vrate na stari nivo

Smatramo da je to suprotno fer i transparentnoj bankarskoj praksi, da je, u zavisnosti od ugovora, nezakonito, kao i da izgovor banaka o povećanju premije rizika ne stoji. Zato će Narodna banka podržati klijente i u slučaju da dođe do sudskog postupka - izjavio je juče na konferenciji za novinare guverner NBS Radovan Jelašić.

Predstavljajući nove poteze koje će NBS preduzeti radi podsticanja dobrih poslovnih običaja u odnosu banaka i građana, on je najavio da će banke biti dužne da prilikom odobravanja kredita precizno odrede valutu u kojoj je kredit indeksiran, kao i kurs po kojem se vrši obračun (kupovni, srednji ili prodajni kurs banke ili NBS). Od bankara se očekuje da precizno utvrde visinu i vrstu kamatne stope (varijabilna ili fiksna), način obračuna kamate, rokove i način izmena komponenti varijabilne kamate tokom otplate kredita, kao i uslove prevremene otplate i način na koji će se obračunavati naknada za prevremenu otplatu. Biće uređeni i uslovi i način pod kojim će klijenti moći da pristupe podacima iz poslovnog odnosa s bankom i to bez naplaćivanja naknade, a između ostalog biće precizniji i podaci koji se iznose u reklamama banaka. Jelašić je naglasio da će NBS i ubuduće davati pozitivna i negativna tumačenja o poslovnoj praksi banaka, objavljivati da li banke retroaktivno menjaju marže i podržavati klijente preko svog Centra za zaštitu korisnika i medijacije. On je poručio građanima kojima su banke povećale maržu na kredit da se obrate Centru za zaštitu korisnika i ocenio da su i ekonomski i pravni argumenti na strani NBS.

Kada je reč o aktuelnim ekonomskim kretanjima u zemlji, Jelašić je istakao da je na kraju maja godišnja stopa inflacije pala na 8,4 odsto i da bi na kraju juna trebalo da se spusti na 7,9 odsto. On takođe očekuje da bi, nakon 3,8 odsto u prvom kvartalu i 2,6 odsto u drugom, inflacija u trećem tromesečju mogla da se poveća za samo 0,4 odsto pre svega zbog pada cena poljoprivrednih proizvoda, ali i usporavanja rasta cena pod kontrolom države (1,6 odsto), koje su za samo pet meseci već porasle 13 odsto (Vlada se obavezala da tokom cele godine neće biti povećane više od 15 odsto). Očekuje se da naftni derivati poskupe za još 5,4 odsto, komunalno-stambene usluge za 2,5 odsto i cigarete za dva odsto. „Sve što je delovalo inflatorno poput akciza i regulisanih cena već je obavljeno, a sve što deluje dezinflatorno tek predstoji. Regulisane cene porasle su za 13 odsto u prvih pet meseci i da do toga nije došlo, danas bi stopa inflacije bila mnogo niža, kao i referentna stopa i krediti bi bili jeftiniji“, rekao je Jelašić. On je podsetio da će efekti zamrzavanja plata i penzija do kraja 2010. značiti njihovo realno smanjenje za oko 12 odsto, a ukoliko dođe do rasta inflacije, i više od toga. Jelašić je naglasio da je makroekonomska neizvesnost zemlje objektivno manja nego u prethodnom periodu, ali da će sigurno doći do privrednog pada većeg od dva odsto.



Velika zarada od marži

- Tromesečni euribor je od septembra 2008. pao sa 5,22 na 1,48 odsto koliko je iznosio krajem maja dok su marže koje banke plaćaju na zaduživanje u inostranstvu povećane sa 0,48 odsto na 2,52 odsto. Ali, ako se saberu referentna kamatna stopa i marža jasno se vidi da je u međuvremenu trebalo da dođe do smanjenja kamatne stope, koja je krajem septembra iznosila 5,7 odsto, a krajem maja 4,03 odsto - istakao je Jelašić i dodao da banke na maržama sada zarađuju više nego u prethodnom periodu.

Upozorenje

Prihodi budžeta su ispod očekivanja i već sada je izvesno da će Srbija teško ispuniti kriterijum MMF-a u vezi sa budžetskim deficitom za prvu polovinu godine. U slučaju da ne ispunimo tu obavezu neće biti automatskog povlačenja druge tranše kredita već ćemo ponovo morati da razmotrimo makroekonomsku politiku“, upozorava Jelašić.



Lakši pristup evropskim fondovima

Regionalizacija je preduslov za pristup evropskim fondovima i u tom smislu je donošenje ovog zakona jedan od imperativa priključenja Srbije Evropskoj uniji, kaže za Danas Ištvan Pastor, sekretar za privredu u Izvršnom veću Vojvodine


On, međutim, ističe da za Vojvodinu to pitanje ima posebnu težinu, zbog ustavno-pravne situacije u kojoj se ta pokrajina nalazi. „Ja nikako ne mogu da stavim znak jednakosti između ustavno-pravnog statusa i statusa statističkog regiona. Zakon o regionalizaciji, dakle za mene ne znači zatvaranje vojvođanskog pitanja, već je to samo jedan od uslova koji bi Srbija trebalo da ispuni ukoliko želi da skrati put do evropskih fondova“, ističe Pastor.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta