Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"InBev" prodaje Apatinsku pivaru?
Najveća industrija piva na svetu "Anhojzer-Buš Inbev" (Anheuser-Busch InBev - AB InBev) razmišlja, navodno, da proda imovinu u srednjoj Evropi, uključujući i Apatinsku pivaru u Srbiji, objavio je belgijski list Le Soar. Taj dnevnik navodi da bi belgijska kompanija tu aktivu prodala kao celinu koja bi obuhvatala pivare u Češkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, sa ukupnim kapacitetom od 15 miliona hektolitara godišnje



U Srbiji "Anhojzer-Buš-Inbev" poseduje Apatinsku pivaru


Predstavnici firme "AB InBev" odbili su da se izjasne povodom ove vesti, objavila je agencija ČTK, ukazujući da je ta belgijska industrija piva prošlog meseca već prodala svoju južnokorejsku firmu "Orjental Breveri" privatnoj investicionoj grupi "Kolberg Kravis Roberts end kompani" za 1,8 milijardi dolara. Ta transakcija obavljena je u nastojanju da najveća svetska industrija piva smanji svoj dug koji je nastao preuzimanjem američke pivare "Anhojzer Buš" za 52 milijarde dolara.
Prema pisanju Le Soara, "AB Inbev" ne smatra svoju aktivnost u srednjoj Evropi za strateški važnu i želi da se usredsredi na poslovanje u Severnoj i Južnoj Americi.
U Srbiji "Anhojzer-Buš-Inbev" (preko svoje kompanije "Interbru") poseduje Apatinsku pivaru, u Crnoj Gori Nikšićku pivaru, a u Češkoj Pivare Staropramenj.
O tome da bi druga po veličini industrija piva u Češkoj Pivare Staropramenj, sa oko 15 odsto udela na češkom tržištu piva, mogla biti predmet prodaje, informacije u češkim medijima pojavile su se već ranije. Kupac bi, prema prognozama ljudi iz te struke, mogao da za tu češku pivaru ponudi približno šest milijardi kruna (oko 226 miliona evra), a za to bi dobio poziciju drugog najvećeg proizvođača piva u toj zamji.
Mogućnost da "AB Inbev" proda sve svoje pivare u srednjoj Evropi zvuči primamljivo, pre svega, za holandski "Hajneken", smatraju češki poznavaoci prilika u industriji piva.
"Inbev" je još pre lanjskog spajanja sa američkim "Anhojzer-Bušom" imao u 30 zemalja sveta 123 pivare.
Eventualni odlazak "AB Inbeva" iz Češke, kako smatraju tamošnji stručnjaci u toj oblasti, ne bi imalo nikakav uticaj na funkcionisanje češkog tržišta piva.
- "Inbev" je iskusna pivarska grupacija i ukolio bi izbor o prodaji zaistao pao na Staropramenj, kupac bi sigurno bio neko ko ima sličan renome - izjavio je ranije izvršni direktor Češkog saveza pivara i sladara Jan Veseli.
 
 
 
"Interbru" zaokružuje vlasništvo u Apatinskoj pivari

U isto vreme kada je belgijska štampa objavila informacije o nameri "Anhojzen-Buš Inbeva" da proda pivare u Češkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, deo te grupacije - holandska kompanija "Interbru" (Interbrew), koja poseduje više od 99 odsto kapitala Apatinske pivare, objavila je ponudu za preuzimanje preostalih 0,9 odsto akcija, čime želi da zaokruži vlasništvo u toj pivari. "Interbru", u čijem je vlasništvu 1.930.606 akcija, želi da preuzme preostalih 19.394 akcija, a obavezao se da po jednoj akciji plati 7.001 dinara, navedeno je u oglasu kompanije. Ponuda za preuzimanje važi do 6. jula.


Za kupovinu Beogradskog sajma stigla samo jedna ponuda

Jedinu ponudu za kupovinu 70 odsto kapitala Beogradskog sajma dostavio je konzorcijum italijanskog sajma Rimini Fiera i srpske kompanije Verano motors. Prema uslovima tendera, većinski vlasnik u narednih deset godina moraće da nastavi sajamsku aktivnost, a po isteku tog perioda moći će da raspolaže vrednim zemljištem od oko 22 hektara na obali Save i da na njemu gradi komercijalne objekte



Spekuliše se da bi ukupno korisno zemljište za te namene budući vlasnik mogao da uveća jer se u sastavu sajamskog kompleksa nalazi i 11 hektara zelenih površina u priobalju, koja su Detaljnim urbanističkim planom definisana kao javni park, ali se relativno jednostavnom procedurom može izvršiti prenamena tog prostora. Jedino ograničenje vezano je za Halu 1, koja neće moći da se ruši jer je zaštićena kao spomenik kulture. U privatizaciji Beogradskog sajma prvi put je primenjen novi model prema kojem će Gradu pripasti polovina iznosa od prodaje (do sada je lokalnoj samoupravi sledovalo pet odsto privatizacionog prihoda), a o kojoj sumi je reč znaće se najverovatnije u petak, za kada je najavljeno otvaranje ponude.



Evropska banka izdvaja 600 miliona evra za Koridor 10

Potpredsednik Vlade Srbije za evropske integracije Božidar Đelić izjavio je danas da je Evropska investiciona banka (EIB), koja je do sada u Srbiju uložila 1,4 milijarde evra, spremna da odobri 600 miliona evra za nastavak izgradnje Koridora 10 kroz našu zemlju. "Danas smo se dogovorili o dodatnoj podršci od čitavih milijardu evra i to 600 miliona evra za izgradnju Koridora 10 za najteže deonice, one južne od Niša do Dimitrovgrada s jedne strane, i od Leskovca do Preševa sa druge strane", rekao je Đelić u izjavi Tanjugu

Đelić, koji je danas u Luksemburgu razgovarao sa predsednikom EIB-a Filipom Mejstatom, rekao je da je cilj da se taj zajam "dogovori" do oktobra, kada bi bio odobren na upravnom odboru te banke.
"Sa druge strane, na već postojećih 250 miliona evra, EIB je dogovorila dodatnih 100 miliona evra za podršku malim i srednjim preduzećima i podržala je naš predlog da deo tog novca bude upotrebljen za podršku medijskom sektoru", dodao je potpredsednik Vlade Srbije.
Đelić je objasnio da bi se obaveze medijskog sektora prema poslovnim bankama refinansirale po mnogo povoljnijim uslovima EIB-a i dodao da će to biti neke od ključnih mera za podršku medijima koje će Vlada Srbije usvojiti tokom ove sedmice.
On je naveo da je od predsednika EIB-a dobio podršku da se 150 miliona evra te banke izdvoji za investiranje u nauku i obrazovanje kako bi se omogućilo da posle nekoliko decenija, dođe do pomaka i u tom "ključnom segmentu našeg društva".



Inflacija od početka godine sedam odsto

Inflacija u Srbiji, merena indeksom potrošačkih cena, u maju je bila 2,1 odsto, dok je od početka godine dostigla sedam odsto, objavio je Republički zavod za statistiku



Najveći rast cena u maju zabeležen je kod hrane


Međugodišnja inflacija u maju je bila 9,1 odsto, navedeno je u saopštenju.
Najveći rast cena u maju zabeležen je kod hrane i bezalkoholnih pića - 3,8 odsto, transporta - 3,6 odsto, zdravstva - 0,9 odsto i odeće i obuće - 0,7 odsto. Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale.
Indeks potrošačkih cena predstavlja poseban indeks maloprodajnih cena i obračunava se po metodologiji usklađenoj s preporukama za obračun indeksa cena na malo u Evropskoj uniji. Indeks se definiše kao mera prosečne promene maloprodajnih cena robe i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju.


Najveći izdaci za hranu

Izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava u Srbiji u prvom tromesečju ove godine iznosili su 41.391 dinar, od čega je najveći udeo izdataka za hranu i bezalkoholna pića - 40,9 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
U prvom kvartalu 2009. godine prosečna mesečna raspoloživa sredstva po domaćinstvu iznosila su 45.853 dinara, od čega su 95,1 odsto činili prihodi u novcu, a 4,9 odsto prihodi u naturi. Najveći udeo u novčanim prihodima imaju prihodi iz redovnog radnog odnosa - 50,7 odsto i penzije - 33,4 odsto.
Prosečni mesečni izdaci za ličnu potrošnju po domaćinstvu u centralnoj Srbiji bez Beograda bili su 37.668 dinara, u Vojvodini 43.974 dinara, a u Beogradu 46.326 dinara.
Što se tiče strukture potrošnje, u centralnoj Srbiji za hranu i piće odlazilo je 42,7 odsto izdataka, u Vojvodini 37,7 odsto, a u Beogradu 41,9 odsto. Na stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva u Vojvodini su domaćinstva trošila 18,1 odsto ukupnih izdataka, u centralnoj Srbiji 15,5 odsto, a u Beogradu 17,4 odsto.
Na zdravstvene usluge u centralnoj Srbiji je u proseku potrošen 1.221 dinar, u Beogradu 2.194 dinara, a na komunikacije u centralnoj Srbiji 1.388 dinara, u Vojvodini 1.629 dinara, a u Beogradu 1.836 dinara. Izdaci za transport su u Srbiji u proseku činili 9,2 odsto izdataka, odeća i obuća 5,4 odsto, nameštaj, opremanje domaćinstva i održavanje 4,4 odsto i rekreacija i kultura četiri odsto.



Povećane devizne rezerve

Devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) u maju su povećane za 804,2 miliona evra i 31. maja dostigle su iznos od 8.914,4 miliona evra (12.468,9 miliona dolara). Takav nivo obezbeđuje pokrivenost novčane mase (M1) od 380 odsto



Povećanje deviznih rezervi NBS


Pošto su poslednjeg dana maja devizne rezerve banaka iznosile 594,2 miliona evra, ukupne devizne rezerve zemlje su na kraju tog meseca dostigle iznos od 9.508,6 miliona evra, odnosno 13.299,8 miliona dolara, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Najveći uticaj na povećanje deviznih rezervi NBS imalo je povlačenje prve tranše kredita od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu od 787,8 miliona evra. U toku maja po osnovu neto otkupa efektivnog stranog novca ostvaren je priliv u devizne rezerve u visini od 12,2 miliona evra, što predstavlja smanjenje od 5,6 miliona evra u odnosu na prethodni mesec.
Istovremeno je iz deviznih rezervi Narodne banke Srbije isplaćeno 50,8 miliona evra na ime izmirenja obaveza po osnovu stare devizne štednje, a plaćene su i obaveze prema inokreditorima u iznosu od osam miliona evra, precizirano je u saopštenju.
Majski obim trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu realizovan je na relativno niskom nivou od 570,8 miliona evra, što znači da je bio za 212,4 miliona evra manji nego u prethodnom mesecu.
U toku maja dnevne oscilacije kursa dinara bile su umerene, tako da Narodna banka nije intervenisala i kurs se u potpunosti formirao pod uticajem tržišnih faktora na osnovu neposredne međubankarske trgovine. Dinar je u maju nominalno depresirao prema evru za 0,6 odsto.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta