Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zalihe težak teret fabrikama

Industrija građevinskog materijala, koja zapošljava više od 15.000 radnika, do septembra će zaustaviti proizvodnju ukoliko država ne preduzme ozbiljnije korake u rešavanju problema, rečeno je juče na sastanku Grupacije industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Srbije. Ljubodrag Knežević, predsednik grupacije, podsetio je da je opstanak proizvođača građevinskog materijala ugrožen zbog značajnih zaliha, nelikvidnosti, skupih energenata...


- Tražimo i smanjenje poreza na dodatu vrednost za građevinski materijal sa 18 na četiri odsto. Jedino na taj način podstakla bi se veća stambena izgradnja. Jer, građevinarstvo je privredna grana koja uključuje oko 30 ostalih privrednih delatnosti, odnosno predstavlja pokretač privrednog razvoja zemlje - rekao je Knežević.

Industrija građevinskog materijala je u prva četiri meseca ove godine zabeležila slabije izvozne rezultate (za 72,7 odsto) od ostvarenja u istom periodu prošle godine. Vrednost izvoza u prva četiri meseca ove godine iznosi 27,6 miliona dolara, uvoza 320,4 miliona dolara, a najveći pad u izvozu beleže proizvođači cementa, opeke, crepa i kreča.



Potrebno dalje smanjivanje referentne kamatne stope da bi krediti pojeftinili

Nužan potez, ali ne i dovoljan

Narodna banka Srbije snizila je početkom juna referentnu kamatnu stopu na 13 odsto, ali to se nije osetno odrazilo na smanjenje kamatnih stopa banaka, rekao je juče predsednik Odbora za bankarstvo i osiguranje Privredene komore Srbije Vladimir Čupić. Snižavanje kamatne stope je, prema njegovim rečima, bilo nužno, ali ne i dovoljno.


- Sa ovom visinom referentne kamatne stope nije realno očekivati značajno snižavanje kamata banaka i zato očekujemo da će se u narednom periodu nastaviti trend snižavanja kamate centralne banke - rekao je Čupić na sednici Odbora za bankarstvo i osiguranje u PKS.

Govoreći o efektima mera Vlade Srbije i NBS Čupić je kritikovao to što Vlada s jedne strane daje podršku privredi kroz kredite sa subvencionisanom kamatom, a s druge učestvovanjem na tržištu sa trezorskim zapisima umanjuje raspoloživa sredstva banaka za kreditiranje privrede.



Banke će preispitati podizanje marži

Sve što piše u ugovoru o kreditu banke moraju da poštuju. Ako su uradile nešto što nije predviđeno ugovorom, jasno je da to moraju da promene, dobrovoljno ili pod prinudom. Međutim, ako su banke menjale uslove u skladu sa ugovorom, teško je očekivati da će Udruženje banaka na njih vršiti pritisak jer je to stvar poslovne politike banaka u koju se ne mešamo i nemamo mehanizam za prisilu


Banke će preispitati poslovnu politiku i zaključiće da li je opravdano da i dalje insistiraju na onome što smatraju da je ispravno ili će odustati. Neće se verovatno sve banke isto ponašati - izjavio je juče na konferenciji za novinare generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić komentarišući nedavnu odluku nekoliko banaka da povećaju marže na stambene kredite.

On je podsetio da je pre nekoliko dana Udruženje banaka na sastanku s guvernerom Narodne banke Srbije Radovanom Jelašićem izrazilo nezadovoljstvo odlukom centralne banke da problem prvo iznese u javnost. Takođe, od guvernera je zatražena informacija o broju ugovora koji su sporni, ali je nisu dobili. Dugalić je podsetio na podatke NBS prema kojima su banke prošle godine s građanima zaključile 2,35 miliona ugovora od kojih je prekršaj ustanovljen samo u 240 slučajeva. „Naravno, ako je i jedna greška napravljena, nije dobro, ali da li su tih 240 loših primera dovoljni da zasene svih 2,35 miliona ugovora“, rekao je Dugalić. On je naveo i da je guverneru postavljeno pitanje zašto već nekoliko godina Srbija ne može da popravi kreditni rejting (BB minus) i podsetio da sa rejtingom BBB ili BBB plus banke ne bi morale da povećavaju marže pa bi i krediti bili jeftiniji. U Udruženju nisu zadovoljni ni najavom NBS da će objavljivati spiskove banaka koje menjaju marže, a Dugalić je to uporedio sa nekadašnjim komisijama za zabranu prikazivanja filmova. On je dodao i da je o najavljenim merama NBS saznao iz medija, ali da u njima ne vidi ništa što bi dramatično promenilo odnose banaka i građana. Dugalić je podsetio da NBS ima najšira ovlašćenja od svih centralnih banaka u Evropi i mehanizme da kažnjava one koji krše Zakon o bankama i odluke NBS. On, ipak, tvrdi da nije bilo kršenja zakona.

Dugalić je izneo i podatke o stanju duga privrede i stanovništva prema bankama na kraju maja. Dug privrede u odnosu na april povećan je za tri odsto čime je Udruženje zadovoljno jer ukazuje da je privredna aktivnost življa (u aprilu je zabeležen pad zaduživanja privrede od sedam odsto u odnosu na mart). S druge strane, zaduženost građana u bankama u maju je gotovo jednaka aprilskoj (pad od 0,2 odsto). Preduzeća bankama duguju 836,6 milijardi dinara, preduzetnici 46,1 milijardu, a stanovništvo 394,6 milijardi dinara. Dugalić je ocenio da je u postojećoj ekonomskoj situaciji reč o optimalnoj zaduženosti.

Teško do nižih kamata

- Teško je reći kada će ponovo početi da padaju kamate. Najpre je potrebno da imamo nisku inflaciju, da obavezna rezerva banaka ne bude visoka kao sada i da se smanji rizičnost zemlje. Kada je reč o dinarskim kreditima, pokazalo se da referentna kamatna stopa nije presudan faktor koji utiče na kretanje kamata jer veći uticaj imaju inflacija i obavezna rezerva - rekao je Dugalić i dodao da je veći broj banaka počeo da snižava kamate na stambene kredite.



„Sve dobro zasluga je NBS“

- Sve što je dobro u ovoj zemlji zasluga je Narodne banke Srbije, a sve što ne valja krivica je banaka. MMF je uputio velike pohvale bankarskom sektoru Srbije, a te pohvale je prihvatila NBS na svoja nejaka pleća, a greške i krivicu moćne i silne banke - izjavio je s dozom ironije generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić odgovarajući na brojna pitanja novinara da prokomentariše ponašanje NBS i guvernera.



Dugalić:Prekinut pad zaduženja privrede

Zaduženost srpske privrede u maju je povećana za tri odsto na 836,6 milijardi dinara, što je pokazatelj da privredna aktivnost oživljava, izjavio je danas generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS) Veroljub Dugalić

Dugalić je na konferenciji za novinare kazao da je povećanjem zaduženosti u maju prekinut pad zaduženja srpskih firmi, koji je zabeležen u aprilu.

On je ocenio da je u maju zabeležen "optimalan nivo zaduženja građana i privrede s obzirom na stanje u Srbiji i u svetskoj privredi" i dodao da je zaduženost preduzetnika i stanovništva bila u blagom padu.

Prema podacima UBS, iznos stambenih kredita je, nakon pada u aprilu, u maju povećan za 3,5 odsto na 210,3 milijarde dinara.

Gotovinski krediti stanovništvu iznosili su 117,9 milijardi dinara, što je 1,4 odsto manje nego u aprilu, potrošački krediti povećani su za 1,7 odsto na 22,3 milijarde dinara, poljoprivredni krediti opali su za jedan odsto na 24,15 milijardi dinara, dok su ostale vrste pozajmica smanjene za 24,2 odsto na 19,9 milijarde dinara.

Prema podacima UBS, zaduženost firmi od početka godine je povećana za 3,8 odsto odnosno za 30 milijardi dinara na 863,6 milijardi dinara, preduzetnici su povećali zaduženost za 0,5 odsto na 46,14 milijardi dinara, dok su pozajmice stanovništvu povećane za 14 milijardi dinara odnosno 3,7 odsto na 394,7 milijardi dinara.

Kašnjenje u otplati kredita je od početka godine u blagom porastu, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Srbiej Veroljub Dugalić i naveo da je u kašnjenju ukupno sedam odsto duga, dok je u aprilu stopa kašnjenja bila 6,7 odsto, a na kraju 2008. godine 4,7 procenata.

Stopa kašnjenja u otplati dugova stanovništva u maju je iznosila 2,4 odsto, preduzetnika četiri odsto, a firmi 9,4 odsto, pri čemu su ubrojana kašnjenja duža od 15 dana za dugove firmi i preduzetnika i duža od 60 dana za dugove stanovništva.

Prema podacima Udruženja banaka Srbije, iznos zaduženja po osnovu lizing ugovora od početka godine je opao za 4,9 odsto na 8,4 milijarde dinara.

Zaduženje po osnovu kreditnih kartica u maju je bilo 43,2 milijarde dinara, što je za 0,3 odsto više nego u aprilu i za 2,5 odsto više nego na kraju 2008. godine, a iznos dozvoljenog prekoračenja po tekućim računima u maju je smanjen za 1,6 odsto na 34,2 milijarde dinara, što je za 0,6 odsto manje nego na kraju 2008. godine.



MMF: Veći budžetski deficit samo uz fiskalno pokriće

Ovogodišnji budžetski deficit Srbije od tri odsto vrednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP), dogovoren sporazumom Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u aprilu, ne može biti povećan bez garancije da će taj rast imati odgovarajuće fiskalno pokriće, upozorio je stalni predstavnik MMF-a u Beogradu Bogdan Lisovolik


Lisovolik je podsetio da taj sporazum predviđa "vanredne mere", uključujući smanjenje javnih izdataka ili povećanje poreza na dodatu vrednost (PDV), upravo zbog rizika koji se sada ispoljavaju u privredi Srbije.

- Da razjasnimo činjenice, brojka od 35 milijardi dinara, koliko bi deficit vrednosno trebalo da iznosi, odnosi se na dozvoljeni manjak u budžetu Srbije za prvu polovinu ove godine - rekao je predstavnik MMF-a i dodao da se troprocentni nivo budžetskog deficita odnosi na cilj koji je sporazumom Srbije i MMF-a utvrđen za celu tekuću godinu (što u dinarima obuhvata sumu od 90 milijardi).

- To su dva različita cilja, ali su oba deo istog okvirnog plana - precizirao je Lisovolik, odgovarajući na pitanje šta misli o stavu nekih zvaničnika Vlade Srbije da predviđeni budžetski deficit za ovu godinu, od tri odsto vrednosti BDP-a, neće biti ostvaren i da bi stoga trebalo pregovarati s MMF-om o njegovom uvećanju na nivo od četiri odsto.

- Čak i veći deficit ne bi isključio potrebu za znatnim prilagođavanjem, s obzirom na veoma slabe pokazatelje prihoda (u Srbiji) - upozorio je Lisovolik.

Prema njegovim rečima, ukoliko bi Vlada Srbije odlučila da zahteva promenu ranije dogovorenog aranžmana, od najveće je važnosti da se izabere pravi trenutak za takvu akciju.

- Misija MMF-a posetiće Beograd u avgustu ili septembru, a brza priprema i aktivizacija mera prilagođavanja bila bi od velike pomoći u olakšavanju ostvarenja ciljeva programa za 2009. - naglasio je stalni predstavnik Fonda u Beogradu.

- MMF je zaista čvrsto uveren da je nivo potrošnje u Srbiji i dalje previsok i da treba da bude smanjen, kako na kratak, tako i na srednji rok - kazao je Lisovolik, odgovarajući na pitanje kako se Fond odnosi prema planu Vlade Srbije da bitno ograniči javne izdatke.

- Ove godine će efikasnost kresanja potrošnje, što je počelo da se sprovodi u aprilu, biti od ključnog značaja - ukazao je Lisovolik, uz napomenu da ukoliko to ne uspe, treba razmotriti drugačiji pristup za ograničenje potrošnje.

Taj drugačiji pristup bi trebalo da se obavi tako da smanjenje potrošnje bude procentualno niže, ali uz obuhvatanje širih kategorija potrošnje. Takođe, dok realizacija mera usvojenih u aprilu veoma mnogo zavisi od nivoa potrošnje, prethodna misija MMF, koja je radila u martu, bila je naklonjena izbalansiranijem kratkoročnom kombinovanju kresanja potrošnje i povećanja prihoda kako bi se ograničio rizik nagomilavanja zaostalih dugova, ukazao je Lisovolik.

- Ti predlozi su, međutim, smatrani politički neizvodljivim - rekao je on, uz opasku da bi, posmatrano na srednji rok, prilagođavanja potrošnje trebalo da se oslanjaju na mere za smanjenja troškova, zasnovane na poboljšanju efikasnosti.

- Imajte na umu, međutim, da bi zadržavanje zamrznutih javnih plata i penzija u 2010. bilo od ključnog značaja za kupovinu vremena za strukturne mere, za koje je obično potrebno vreme da bi dale (željene) rezultate - rekao je Lisovolik.

Kad je reč o već utvrđenom troprocentnom nivou budžetskog deficita Srbije za ovu godinu, taj cilj je, prema mišljenju Lisovolika, jasno opravdan, na osnovu procena prilagođavanja i finansijskih opcija. Poređenja s drugim zemljama u regionu, ukoliko se govori o visini budžetskog deficita, su rizična i zavise od mnogih drugih specifičnih faktora, ukazao je Lisovolik, uz napomenu da sve te zemlje neće imati veći deficit od Srbije, naročito ako se ti manjkovi prilagode određenom ciklusu.

- Kapacitet Srbije da nastavi s anticiklusnom fiskalnom politikom je, nažalost, u mnogome smanjen zbog toga što je primenila ekspanzivnu fiskalnu politiku tokom godina brzog privrednog rasta - ocenio je Lisovolik.

Na pitanje da li je tačno da će Srbija ostati bez druge tranše kredita MMF-a ukoliko ne uspuni obaveze iz ranije zaključnog sporazuma, Lisovolik je odgovorio potvrdno.

- Istina je da ukoliko se ne ispune obaveze vezane za cilj fiskalnog deficita, druga tranša kredita neće biti automatski isplaćena. Posledica neispunjenja obaveza bi bila u tome što bi sledeća misija MMF morala da sagleda situaciju i razloge za neispunjavanje ciljeva i predloži korektivne mere kako bi se program vratio na pravi put. Tada bi već uvođenje takvih mera predstavljalo izazov - upozorio je Lisovolik.

Takođe će, ukazao je on, od značaja biti i način fiskalnog prilagođavanja. Korake za smanjenje fiskalnog deficita putem nagomilavanja vladinih troškova za isplatu zaostalih dugova MMF bi smatrao kao krajnje problematičnu akciju, kazao je Lisovolik.

Na pitanje kako gleda na mogućnost da se nedostajuća sredstva u budžetu Srbije nadomeste uvećanjem PDV-a, Lisovolik je odgovorio da rast poreza na dodatnu vrednost "teško da je idealna mera jer bi ona, ustvari, dovela do rasta cena".

- Povećanje PDV-a bi, međutim, bilo bolje nego druge alternative, kao što su finansiranje deficita putem nagomilavanja zaostalih dugova, što u velikoj meri remeti privredu, ili putem prevelikog tržišno zasnovanog finansiranja, koje je za državu skupo i smanjuje obim raspoloživih kredita za privatni sektor - zaključio je Lisovolik, uz napomenu da u svakom slučaju prednosti i mane svih mera moraju biti pažljivo razmotrene.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta