Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mrkonjić: Privrednici Srbije zainteresovani za Luku Bar
Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić izjavio je da su srpska preduzeća zainteresovana za kupovinu crnogorske Luke Bar i da bi Srbija trebalo da učestvuje u njenoj privatizaciji


- Srpska preduzeća su vrlo zainteresovana da uđu u privatizaciju Luke Bar. Smatram da bi Srbija trebalo da kupi tu luku, koja je sada naša najveća prednost - izlaz na Jadransko more preko barske luke je šansa srpske privrede - rekao je Mrkonjić posle obilaska radova kod mosta Beška.

Prema njegovim rečima, Crnogorci su pripremili tender koji će, najverovatnije, biti raspisan do kraja godine.
Ministar je rekao da Luka Bar ima izvanredne prostorne mogućnosti da se proširi i da se kontejnerski transport poboljša.

- Stručnjaci smatraju da i preko mora mogu da se vuku vagoni u cilju što efikasnijeg transporta robe i kapitala - kazao je Mrkonjić i dodao da je ta luka jedna od najznačajnijih sredozemnih i jadranskih luka.

Ministar je podsetio da su u Podgorici 16. juna predstavnici crnogorske, srpske i italijanske vlade potpisali Memorandum o razumevanju o izradi studije o tehničko-ekonomskoj izvodljivosti radova za rekonstrukciju železničke pruge od Bara do Beograda i istakao da će sve tri zemlje imati velike koristi od zajedničkog ulaganja u modernizaciju pruge koja je veoma značajna za centralnu i jugoistočnu Evropu.

- Pruga od Beograda do Bara i luka u Baru su sistem izuzetno značajnih objekata za centralni i jugoistočni deo Evrope - istakao je Mrkonjić.

- Vrednost radova na pruzi bila bi oko 300 do 350 miliona evra, a Italijani sada plaćaju kompletnu studiju projekta da bi mogli da uđu u računicu i da u tome učestvuju - dodao je ministar i objasnio da će na pruzi najverovatnije biti promenjene samo šine i izvršena elektrifikacija, s obzirom na to da u planu nije menjanje elemenata krivina, a sa ovakvim krivinama brzina je 120 kilometara na sat.

On je kazao da je to oprema za prugu koju Italijani mogu da isporučuju u celini i da je to ono što njih i interesuje.

Ministar je kazao da su Italijani, praktično, "okupirali" Rumuniju i Bugarsku pošto u tim zemljama ima više od 20.000 italijanskih firmi koje imaju veliki interes da se roba transportuje preko Barija, Bara, Beograda, kao i na delu od Čačka do Požege ka jugu.

Radovi na pruzi Beograd - Bar počeli su 1966. godine, posle donošenja zakona koji je već 1971. ukinut, a dalju izgradnju preuzele su odvojeno tadašnje jugoslovenske republike Srbija i Crna Gora. Izgradnja pruge završena je 27. novembra 1975. spajanjem šina desetak kilometara južno od Kolašina.

Pruga je na teritoriji Srbije dugačka 301 kilometar, a kroz Crnu Goru 175 kilometara. Najviša tačka je u Kolašinu, na 1.032 metra nadmorske visine, a najveći uspon na deonici Podgorica - Bijelo Polje. Granični prelaz između dve države je u Gostunu, s tim što devet kilometara pruge prolazi kroz teritoriju BiH, odnosno Republike Srpske.

Celom dužinom pruge ima 254 tunela ukupne dužine 114,4 kilometara, a najduži - više od šest kilometara je tunel Sozina, na deonici od Podgorice do Bara, zatim tuneli Zlatibor, Trebešnica, Goleš... Na pruzi su izgrađena 234 mosta, ukupne dužine 14,6 kilometara. Most iznad Male reke, izgrađen na visini od 200 metara, najviši je u Evropi i dugačak je oko 500 metara. Radovi na tom mostu trajali su četiri godine, u njegove stubove je ugrađeno 23.000 kubnih metara betona, a čelična konstrukcija teška je 25.000 tona.
 
 
 
Sve po planu
Ministar Milutin Mrkonjić obišao je radove na deonicama autoputa od Horgoša do Novog Sada i istakao da se radovi obavljaju prema planiranoj dinamici.

- Očekujem da će 29. novembar biti rok kada će radovi biti i završeni - kazao je Mrkonjić.

Radove na tim deonicama autoputa izvode domaća preduzeća za puteve "Beograd" i "Užice", koja su pobedila na tenderu.

Mrkonjić je kazao da i radovi na izgradnji mosta kod Beške teku bez problema i da će biti završeni u oktobru 2010. Novi most kod Beške, koji se gradi paralelno s postojećim mostom, biće dug oko 2.200 metara, a izvođač radova je austrijska firma "Alpina" sa domaćim kooperantima.

Ministar je objasnio da je sa ovim obilaskom zapravo počeo i nenajavljene inspekcijske kontrole gradilišta na Koridoru 10.

- Počinju kontrole na gradilištima na Koridoru 10, na jugu kod Preševa i na severu kod Horgoša, Novog Sada i mosta Beška. To je pozitivna kontrola koja treba da utvrdi stvarno stanje radova, da bismo mogli da pratimo rokove koje smo obećali građanima - istakao je Mrkonjić.

On je najavio da će narednih dana obići radove u Preševu, koji treba da budu gotovi 7. jula. Reč je o izgradnji 21 kilometra leve trake autoputa od Levosoja do granice sa Makedonijom.


Velike banke izgubile više od 910 milijardi dolara

Velike američke i evropske banke izgubile su od početka 2007. godine više od 910 milijardi dolara, u vidu otpisa toksičnih hartija od vrednosti ili loših zajmova, objavio je Rojters, pozivajući se na podatke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)

Otpis loših zajmova i "zaraženih" hartija od vrednosti naglo je uvećan lani, kada se globalna ekonomska kriza produbila, navode finansijski stručnjaci, uz napomenu da je pogoršanje uslova privređivanja doprinelo i porastu dugova, zbog nemogućnosti korporacija i građana da uredno otplaćuju ranije dobijene bankarske zajmove.

Eksperti MMF-a procenjuju da će se gubici banaka na globalnom nivou uvećati, tokom razdoblja 2007 - 2010 godine, na oko 2,5 biliona (hiljade milijardi) dolara. Samo američke banke će u toku navedenog perioda iskazati gubitke od 1,6 biliona dolara, dok će negativan saldo evropske bankarske industrije biti niži, ali će premašiti sumu od 737 milijardi dolara, predviđa MMF.

Na čelu liste banaka koje su od početka 2007. pretrpele najveće gubitke je američka Sitigrupa, sa procenjenim gubicima, zaključno sa 31. decembrom 2008, od 104,4 milijarde dolara, dok je na drugom mestu finansijska grupa Vehovia, koju je krajem prošle godine otkupila banka Vels fargo, sa 77,4 milijarde dolara procenjenih gubitaka.

Treće mesto na listi najvećih svetskih banaka - gubitaša zauzima poznata američka investiciona grupa Meril linč sa procenjenim negativnim saldom, u periodu 2007 - 2009 godine, od 63,7 milijardi dolara. Britanska HSBC banka je na četvrtom mestu, sa gubitkom od 54,4 milijarde dolara, a švajcarska UBS grupa na petom, sa minusom od 54,2 milijarde. Sledi nekoliko američkih banaka, među kojima i čuvena korporacija za odobravanje hipotekarnih zajmova Fani mej, sa gubicima u rasponu od 48,2 do 38,8 milijardi dolara.

Neke velike zapadnoevropske banke, kao što su britanske banke Berkliz i Skotland benk, te nemačke Komercbanka i Dojčebanka, takođe se visoko kotiraju na listi od blizu 40 najvećih gubitaša među američkim i evropskim bankama.

U grupi velikih evropskih banka, koje se nalaze na spisku MMF zbog velikih gubitaka pretrpljenih u tekućoj finansijskoj krizi, a imaju vlastite filijale i u našoj zemlji, su Sosijete ženeral, Kredi agrikol i Erste grupa. MMF procenjuje da će Kredi agrikol u razdoblju od početka 2007. do kraja 2009. godine dostići gubitke od 8,6 milijardi dolara, Sosijete ženeral od 6,9 milijardi, a austrijska Erste gupa od oko četiri milijarde dolara.



Arsić: Povećanje PDV neminovno

Ekonomista Milojko Arsić smatra da je povećanje poreza na dodatu vrednost jedna od neminovnih mera za pokrivanje budžetskog deficita, dok njegov kolega Miladin Kovačević tvrdi da manjak treba pokriti zaduživanjem kod međunarodnih institucija


Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić ocenio je da je povećanje poreza na dodatu vrednost (PDV) jedna od neminovnih mera za pokrivanje povećanog budžetskog deficita Srbije.

Arsić, koji je i član Ekonomskog saveta premijera, ocenio je da će pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u ovoj godini najverovatnije biti pet do šest odsto, što je slično očekivanom padu u drugim zemljama regiona. Jedna od neposrednih posledica takvog pada jeste i niži nivo javnih prihoda od planiranih, ukazao je on, ističući da će prihodi biti niži i jer neke vladine mere nisu dale očekivane rezultate.

- Tako ćemo kao rezultat svega imati veći budžetski deficit od planiranog, a on može biti rešen na tri načina: povećanjem deficita, redukovanjem nekih javnih rashoda ili povećanjem nekih od poreskih oblika - naglasio je Arsić.

On je upozorio da treba biti oprezan sa povećanjem deficita da se ne bi dugoročno ugrozila održivost fiskalne politike, odnosno da ne bi preterano porastao javni dug jer će deficit ove, a i narednih godina, glavnim delom biti finansiran iz javnog duga, odnosno zaduživanjem države.

- Mislim da je deficit od oko četiri odsto BDP neko razumno rešenje, s tim što bi uporedo s njegovim usvajanjem trebalo doneti mere koje bi obezbedile da se taj deficit relativno brzo smanji kada počne oporavak privrede - rekao je Arsić.

Prema njegovim rečima, prostor za smanjenje rashoda vrlo je ograničen jer bi to podrazumevalo značajno smanjenje nekih "krupnih pozicija", kao što su plate zaposlenih u javnom sektoru, penzije ili javne investicije.

- Smanjivanje tih pozicija nije opravdano ni sa socijalne, ali ni sa ekonomske tačke gledišta jer bi imalo za posledicu dodatni pad domaće tražnje, a to bi još više produbilo recesiju - istakao je Arsić.

- Jedno od mogućih rešenja je da se poveća opšta stopa PDV-a sa 18 na 20 odsto, a da se zbog uvažavanja socijalnih problema smanji niža stopa PDV-a sa osam na šest odsto, uz eventualno dodatno prebacivanje nekih egzistencijalnih proizvoda sa više na nižu stopu poreza - naglasio je on.

- Druga mogućnost je da se porez na dohodak poveća, ali mislim da to ne bi trebalo raditi u toku godine pošto povećanje te vrste poreza treba raditi uz dobru pripremu i od početka neke godine - dodao je Arsić.

Kovačević: Manjak 20 do 30 milijardi
Saradnik Ekonomskog instituta Miladin Kovačević ocenio je da je neizbežno povećanje budžetskog deficita Srbije za 20 do 30 milijardi dinara, što bi moglo da bude pokriveno sredstvima međunarodnih finansijskih institucija.

Kovačević smatra da će, prema realnom scenariju, pad bruto domaćeg proizvoda Srbije u ovoj godini biti pet odsto, a u slučaju "vedrijeg scenarija" četiri odsto.

On je ocenio da Srbija ima mogućnosti da povećanje deficita pokrije sredstvima koja će dobiti od Svetske banke, institucija Evropske unije i kreditnih pozajmica na domaćem tržištu, tako da u tom slučaju ne bi morala da smanjuje tražnju putem smanjenja javnih rashoda.

- To bi značilo da ne moramo da potežemo za sredstvima kao što je povećanje poreza na dodatu vrednost (PDV), koji pojačava inflaciju i produbljuje udarac na standard stanovništva - naglasio je Kovačević.

On je istakao da su među najznačajnijim pokazateljima stanja u srpskoj ekonomiji kretanja industrijske proizvodnje, izvoza i uvoza, odnosno spoljnotrgovinske razmene i prometa.

- U krizi koja još traje, najbitnije je u kojoj meri je moguće održati proizvodnju razmenjivih dobara, pre svega u industriji i poljoprivredi, i samim tim održati zaposlenost na nivou koji nije bitno niži od prošlogodišnjeg - objasnio je Kovačević.

Prema njegovim rečima, još nema znakova skorijeg oporavka, odnosno zaokreta ka rastu industrijske proizvodnje, izvoza, uvoza, dok su se budžetski prihodi stabilizovali na nivou koji je realno za 17 odsto niži nego prošle godine.

Vučković: Projekcije iz rebalansa "pale u vodu"
Profesor "Megatrend univerziteta" Vladimir Vučković ocenio je da je dobro što su predstavnici vlade uvideli da će pad privredne aktivnosti u ovoj godini biti veći od dva odsto, jer time sve projekcije iz rebalansiranog budžeta "padaju u vodu".

- Zato je potrebno na vreme se pripremiti za drugačiji razvoj događaja i razmišljati o budžetu, privredi i socijalnim problemima. Na to su ekonomski analitičari ukazivali još od kraja prethodne godine, jer je zaista bilo teško očekivati da u vreme krize Srbija bude izolovana i da ostvari rezultate koji bi bili bolji od ostatka sveta - istakao je Vučković.

Prema njegovim rečima, problem je na prihodnoj strani budžeta, jer se on puni sporije nego što se očekivalo upravo zbog pada privredne aktivnosti, "tako da vlada sada treba da radi na dva koloseka". Vučković je objasnio da jedan kolosek podrazumeva razmišljanje kako da se održe izdaci iz budžeta u situaciji kada su prihodi niži od očekivanih, a drugi kolosek je kako pomoći privredi da bi se budžet "normalnije punio".

- Što se tiče prvog pitanja, punjenje budžeta ide sporije i valja razmišljati o novim izvorima. Postoji nekoliko alternativa, ali u ovom trenutku bi najpovoljnije bilo da se nađu novi izvori zaduživanja, po mogućstvu iz međunarodnih institucija - istakao je on.

Nepovoljnije rešenje bilo bi da se povećavaju nameti u državi, bilo preko povećanja PDV ili nekog drugog poreza, jer bi to dodatno ugrozilo ionako slabu privredu, smatra Vučković i ističe da bi u isto vreme trebalo raditi na dodatnom podsticanju privredne aktivnosti.

- Iako su mere koje su vlada i NBS preduzele preko subvencionisanih kredita dobre, ne bi trebalo očekivati velike efekte jer je Srbija dosta upućena na svet i sve dok se ne oporavi svetska privreda i mi ćemo trpeti i imati niže stope rasta - zaključuje profesor.



Koliko će grad zaraditi od Sajma

Komisija za privatizaciju Beogradskog sajma otvoriće sutra jedinu pristiglu ponudu - konzorcijuma italijanskog Sajma "Rimini" i beogradskog “Verano motorsa”

Prema uslovima tendera, oni će morati da nastave sajamsku aktivnost 10 godina i da ulože najmanje 35 miliona evra, ali i ovog puta, kao i u dosadašnjim privatizacijama, uz preduzeće im se nudi i veoma atraktivno zemljište na kome će moći da grade komercijalne sadržaje.

Prema informacijama do kojih je B92 do sada došla iz Agencije za privatizaciju, a na osnovu Zakona o dostupnosti informacija od javnog značaja, Vlada Srbije je zaključkom od 25. XII 2008. odlučila da, za razliku od dosadašnjih pet odsto, za razvoj gradske infrastrukture od prodaje Sajma izdvoje dodatna sredstva.

Vlada je dala saglasnost da se pored pet odsto sredstava koje se u skladu sa Zakonom o privatizaciji raspoređuju za finansiranje razvoja infrastrukture lokalne samopurave, gradu Beogradu rasporedi i 30 odsto sredstava koja se shodno tom zakonu izdavajaju za druge namene.

Izmena je uslovljena neophodnošću razvoja gradske infrastrukture kao i finansiranja restrukturiranja i razvoja privredena teritoriji grada Beograda.

U Gradskoj upravi za B92 nisu želeli da govore o slučaju Beogradskog sajma dok, kako kažu, od nadležnih ne dobiju sve relevatne podatke.

Član Saveta i profesor Ekonomskog fakulteta Milić Milovanović kaže da je, iako dobra, ovo čisto politička odluka i da je država isto tako mogla da odluči i prilikom prodaje i ostalih preduzeća kako bi grad i na tim privatizacijama zaradio.

On upozorava da domaći tajkuni žure da dođu do što više hektara vrednog zemljišta pre usvajanja Zakona o uređenju prostora, građevinskom prostoru i izgradnji kojim će oni koji su već kupili preduzeće, a ustvari žele zemljište kako bi gradili objekte druge namene za to morati da plate nadoknadu po određenoj tržišnoj vrednosti.

“Ako bi se prvo definisali vlasnički odnosi, prodalo bi se za veću cenu, pa bi i grad imao veću korist od prodaje”, ukazuje Milovanović.

“Očigledno da će tajkuni koji sada vrlo jeftino kupuju preduzeća, postati vlansici zemljišta plaćajući nerealno nisku cene gradskog građevinskog zemljišta”, upozorava on.

Milovanović kaže da će ključne biti odredbe novog Zakona koje se odnose na uslove plaćanja nadoknade za gradsko građevinsko zemljište tj. da li će se naknada otlaćivati na rate, sa raznim umanjenim iznosima i da li će država i u nekim slučajevima praviti izuzetke.

B92 već je nekoliko puta kroz serijal emisije “Insajder” ukazivala na različite zloupotrebe, kada su domaći tajkuni kupovinom preduzeća dolazili do vrednog zemljišta bez nadoknade.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta