Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Finske firme razmatraju mogućnosti ulaganja u Srbiji
Kompanije iz Finske zainteresovane su za ulaganje u metalurgiju, informatičku i drvnu industriju, projekte za zaštitu životne sredine, energetiku i razvoj preduzetništva u Srbiji, ali i za zajednični nastup na trećim tržištima, izjavio je državni podsekretar Ministarstva spoljnih poslova Finske Peka Hohtaniemi (Pekka Huhtaniemi)


Hohtaniemi je izjavio da će državna delegacija Finske tokom dvodnevne posete Srbiji razgovarati sa najvišim državnim zvaničnicima i privrednicima iz naše zemlje. On je naveo da državnu delegaciju čine predstavnici Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva ekonomije, Državne agencije za promociju i internacionalizaciju izvoza (FINPRO) i kompanija koja su zainteresovane da investiraju u Srbiju.
- Finske kompanije u uslovima svetske ekonomske krize traže nova tržišta, kakvo bi moglo biti i srpsko. Ovo je korak u procesu u kojem pokušavamo da obnovimo kontakte sa Srbijom. Finske kompanije su do sada bile zainteresovane za tržišta u Evropskoj uniji, Kini, Indiji... U uslovima svetske ekonomske krize, finske kompanije traže nova tržišta koja su do sada bila ignorisana - rekao je Huhtaniemi posle sastanka sa državnim sekretarom za ekonomske odnose sa inostranstvom Vesnom Arsić.

- Finska vlada razmatra i mogućnosti kako bi Helsinki mogao da pomogne srpskim vlastima da se u različitim oblastima približe EU - dodao je on, ističući da je sada povoljan trenutak za uspostavljanje kontakata između srpskih i finskih firmi, ne samo zbog ekonomske krize,već i zbog toga što Srbija završava pregovore o pristupanju Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i teži priključenju EU.

- Finska i Srbija trenutno zaključuju Sporazum o zaštiti investicija - kazao je on i dodao da će to biti značajno za unapređenje odnosa.

Kako je naveo, u Srbiji trenutno radi oko 60 finskih kompanija ili predstavništava finskih preduzeća.

Huhtaniemi je istakao da je za Finsku značajno da se u doba ekonomske krize ne pojavi protekcionizam i dodao da će Finska motriti na razvoj situacije na svojim izvoznim tržištima.

Državni sekretar za ekonomske odnose sa inostranstvom Vesna Arsić napomenula je da je ovo prva zvanična poseta državne delegacije Finske posle 2000. godine. Ona je najavila da je to uvod za posetu premijera Srbije Mirka Cvetkovića Finskoj u septembru ove godine, a u međuvremenu se očekuje poseta finskog ministra spoljnih poslova našoj zemlji.

Poseta državne delegacije Finske je veoma značajna za Srbiju, jer tu skandinavsku zemlju već treću godinu zaredom Svetski ekonomski forum proglašava za jednu od zemalja sa najboljim performansama u konkurentnosti u privredi, uz SAD, Švedsku i Dansku.

- Srbija bi mogla da se uči na iskustvima Finske, jer je ta zemlja usvojila nordijski sistem u razvoju konkurentnosti i sistem socijalnog razvoja koji podrazumeva visokoobrazovanu radnu snagu, dugoročnu strategiju razvoja, neprekidan rad na podizanju efikasnosti privrede i visok standard života - kazala je Arsićeva.

Ilustrujući kvalitet standarda života u toj zemlji, ona je navela da je u Finskoj BDP po glavi stanovnika oko 50.000 dolara, prema nešto više 7.000 dolara koliko je u Srbiji.

- Sve to ukazuje da su mogućnosti saradnje dve zemlje na privrednom planu velike, pogotovo što je međusobna trgovinska razmena na veoma niskom nivou - naglasila je Arsićeva.

Ona je kazala da postoje velike mogućnosti za strateška ulaganja Finske u Srbiju, imajući u vidu potpisane sporazume o slobodnoj trgovini sa Rusijom, Belorusijom, Tursku i zemlje CEFTA, kao preferencijalne pristupe tržištima EU i SAD.

- Finske kompanije su protekle dve godine investirale više od 120 milijardi evra širom sveta, ali u Srbiji nema investitora iz te zemlje i to je razlog za razgovore o svim vidovima saradnje, tokom dvodnevne posete našoj zemlji - rekla je Arsićeva.

Poslovna delegacija Finske boravi u poseti Srbiji od 31. maja do 2. juna. U delegaciji su finska firma za konsalting u ekologiji "Enemi" (Enemi Oy), serviser telekomunikacionih mreža "Eltel netvorks" (Networks), proizvođač papirnih maramica "Metsa tišju" (Tišue), telekomunikaciona firma "Nokija Simens netvorks" (Nokia Siemens Networks) i kompanija za konsalting za rudarstvo i metalnu industriju "Outotek" (Outotec Oyj). Predviđeno je da predstavnici ovih kompanija održe i bilateralne sastanke sa predstavnicima srpskih preduzeća.
 
 
Trgovinska razmena niža za 50 odsto

Srbija i Finska su u prvom tromesečju ove godine ostvarile trgovinsku razmenu od 16,5 miliona dolara, što je za oko 50 odsto manje nego u istom periodu 2008, izjavio je potpredsednik Privredne komore Srbije (PKS) Stojan Jevtić. Kako je saopšteno na sastanku srpsko-finskog poslovnog foruma, izvoz je smanjen za 23 odsto na 3,2 miliona dolara, a uvoz za 57 odsto na 13,3 miliona dolara.

- Na listi proizvoda u izvozu Srbije u Finsku našli su se pneumatske gume, gumena obuća, maline i kupine, beli lim, delovi od gvožđa i čelika i antene za TV prijemnike. Iz Finske smo uglavnom uvozili bežične telefone, hartiju i karton, mašine za mlevenje, smart kartice, releje i fosfate kalcijuma - kazao je Jevtić i dodao da su najveće mogućnosti za izvoz iz Srbije u Finsku u poljoprivredno prehrambenoj industriji i industriji tekstila, kože i konfekcije.

On je ocenio da bi trebalo razmotriti mogućnost da se neki proizvodni pogoni prebace iz Finske u Srbiju i dodao da bi finska preduzeća tako mogla da plasiraju proizvode pod povoljnim uslovima na tržište CEFTA.

Jevtić je kazao da je Finska do sada Srbiji odobrila više od 90 miliona dolara donacija za zaštitu životne sredine, obrazovanje, restrukturiranje javnih preduzeća za gazdovanje šumama.


Bliže EU, bliže investitorima

Čim Srbija postane kandidat za članstvo u Evropsku uniju, to će biti veliki signal za ulaganje u njenu privredu

Mihael Šmit Foto: (Željko Jovanović) Najgori talas krize u svetu je prošao, ističe na početku razgovora za „Politiku” Mihael Šmit, direktor Delegacije nemačke privrede u Beogradu. Ali, svetska ekonomija posle krize neće ostati ista. Predstoji restrukturisanje ne samo nacionalnih privreda, već i globalnih međudržavnih ekonomija. Najvažniji cilj ekonomske politike trebalo bi da bude efikasno sprovođenje postojećih programa oporavaka privrede i korišćenje odobrenih kredita, što je posebno važno za Srbiju. U ovom okolnostima smanjenje javne potrošnje je neophodno da bi srpska privreda mogla da se rastereti i da se brzo oporavi, smatra naš sagovornik.

On smatra da postoje segmenti u privredi Srbije koji mogu da privuku strane ulagače. Naročito kada Srbija postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Jer, evropska perspektiva je magnet za strane investitore.

Da li Nemačka, kao najjača evropska privreda, može da pomogne Srbiji u prevazilaženju posledica krize?

Konjunkturnim merama Nemačka indirektno podržava celu evropsku privredu i, naravno, Srbiju koja gotovo 55 odsto svog izvoza plasira na evropsko tržište, inače potpuno otvoreno za njene proizvode. Postoje mnogi projekti koje nemačka vlada finansira preko svoje razvojne banke KfW, poput onih za razvoj infrastrukture u različitim oblastima, koji mogu da se proširuju i ubrzavaju. Takođe, Srbija može, zajedno sa većim nemačkim firmama, da aktivira dodatna sredstva za finansiranje izvoza ili za ulaganje u novu opremu. Bitno je da je reč o održivim projektima, prihvatljivim za obe strane. I nije samo reč o velikim investicijama u infrastrukturu, što zahteva ogromna sredstva. Nemačka i evropskim firmama nudi rešenje za bolje i efikasnije korišćenje postojeće infrastrukture, na primer u železničkom transportu na Koridoru 10. U 2008. godini, skoro 25 odsto ukupnog nemačkog izvoza u Srbiju bile su mašine i savremena oprema u vrednosti od oko 400 miliona evra, što direktno doprinosi modernizaciji i poboljšanju konkurentnosti srpske privrede. Srednjoročno, sa oporavkom svetske ekonomije i kada Srbija dobije status kandidata za članstvo EU, nemačka privreda će najverovatnije biti najveći izvor grinfild investicija u Srbiji.

Kao ugledni ekonomski ekspert, šta biste preporučili srpskim privrednicima da što bezbolnije prevaziđu trenutne posledice globalne recesije?

Prva faza tranzicije posle 2000. godine je završena. U procesu privatizacije nije u dovoljnom obimu zastupljen strani kapital, uvedene nove tehnologije i otvorena nova tržišta, a investitori koji su preuzeli imovinu biće u situaciji da sa njom moraju da rade. Za to su im potrebni partneri, možda i nemački. Srbija ima dosta mrtvog kapitala, koji može da se aktivira zahvaljujući upravo krizi. To će doprineti da i cene budu realnije. Inače, danas krediti uglavnom služe za opstanak firmi ali nisu dugotrajno rešenje za privredni napredak. Bitni činioci za poboljšanje kvaliteta jesu konkurentnost i modernizacija. Posledice krize ne mogu se sanirati samo kreditima, oni uglavnom mogu samo da ublaže postojeći udar i zamrznu aktuelno stanje.

Koji segment privrede u Srbiji smatrate neiskorišćenim potencijalom?

Iako nisam detaljno pogledao zakone koji su prošli u Skupštini o zaštiti životne sredine, ako se oni sprovedu i budu u skladu sa standardima EU, smatram da mogu da otvore velike mogućnosti za saradnju i investicije u toj oblasti. Pre svega na uštedi energije u industriji i energetsku efikasnost, ali i saradnju u oblasti nabavke nove opreme za upravljanje otpadom i prečišćavanje otpadnih voda. Postoji mogućnost ulaganja u oblastima obnovljive energije. Podstičemo razvoj tih oblasti, zato što Nemačka u njima ima komparativnu prednost. Nemačka vlada, u ovim kriznim vremenima, nastoji da podstiče izvoz tih tehnologija. Takođe, postoje veliki potencijali u oblasti energetike i saobraćajne infrastrukture. Efikasno sprovođenje velikih projekata, poput izgradnje Koridora 10, ili tendera za nove termoelektrane („Nikola Tesla”, „Kolubara”), moglo bi da bude pokretač ekonomskog razvoja i važan signal za investitore iz drugih grana.

Pored toga, približavanje Srbije EU će uticati i na dalji razvoj prerađivačke industrije, a posebno automobilske, prehrambene i elektronske. Ali i u uslužnom sektoru, posebno u trgovini, postoji prostor za ekspanziju i ulazak novih igrača na tržište. Čim Srbija postane kandidat za članstvo u EU, to će biti veliki signal za ulaganje u njenu privredu. To potvrđuju Bugarska i Rumunija, zemlje u kojima se otkad su postale kandidati za EU obim investicija utrostručio. Evropska perspektiva je magnet za strane investitore.

Nedavno ste održali predavanje u Fondu „Dr Zoran Đinđić”, gde ste mladim ljudima predočili značaj uspešne privredne, političke i kulturne saradnje naših dveju zemalja. Koliko znanje mladih ljudi predstavlja značajan resurs u procesu tranzicije?

Poznato je da su Nemačka i Srbija prirodni privredni partneri. To smo oduvek bili. Pored Rusije koja sa Srbijom uglavnom trguje sa energentima, Nemačka je najveći srpski trgovinski partner. Mi smo i jedan od najvećih investitora, posebno zbog činjenice da su mnoge austrijske firme kćerke nemačkih kompanija. Iz svega toga proističe zaključak da je učenje nemačkog jezika za mlade ljude veoma dobra investicija u budućnost. Podržavamo programe saradnje, kao što je program Fonda „Dr Zoran Đinđić”, kao i povratak mladih stručnjaka iz Nemačke u Srbiju. Drago mi je da vidim da nemačke firme dovode Srbe iz Nemačke i imenuju ih na veoma visoke funkcije.



Država kolovođa u dužničkom kolu

U Skupštini Srbije juče počelo otpetljavanje obaveza vlade prema putarima, ali to je, kako se procenjuje, samo vrh ledenog brega ukupnih domaćih dugova

Država Srbija tačno u dolar zna koliki joj je spoljni dug (nešto više od 28 milijardi dolara, odnosno oko 21,5 milijardi evra), ali kolike su unutrašnje međusobne obaveze i potraživanja – niko ne zna. Pa ni vlada. Samo se naslućuju i to posredno – po dubini besparice zbog koje se u blokadi našlo više od 62.000 preduzeća, od 105.748 preduzeća, koliko ih je prošle godine poslovalo, sa obavezama većim od 250 milijardi dinara. Prema nekim nepotvrđenim, ali ni demantovanim procenama, reč je o dugu od oko 800 miliona evra. Malo? Mnogo? Zavisi s koje se strane gleda i ko se u kojoj poziciji nalazi. Da li s dužničke ili potražne strane.

Početkom ove godine, kao jedan od lekova za gašenje nagomilanih obaveza, vlada je najavila, a potom i brže-bolje odustala od multilateralne kompenzacije ili narodski rečeno „prebijanja” dugova. Taj potez niko iz vlade nije valjano obrazložio, ali je i bez toga sasvim izvesno da je teret unutrašnjih dugova veoma težak i da u je u tom dugom kolu država kolovođa i da mnogo toga u toj finansijskoj nedisciplini upravo počinje od nje.

Prema rečima potpredsednika vlade i ministra za ekonomiju i regionalni razvoj, Mlađana Dinkića, država je odlučila da putarima što pre isplati dug od oko 200 miliona evra. Obećao je, takođe, da će do kraja juna biti izmirene i sve budžetske obaveze prema prehrambenoj industriji od oko 80 miliona evra, kako bi se lakše platio otkup ovogodišnje letine. I nelikvidnost, kao jedan od gorućih problema srpske privrede, rekao je Dinkić, smanjiće se do kraja juna, jer je vlada subvencijama u protekla tri meseca uspela da obezbedi kredite od oko 400 miliona evra sa kamatom od svega tri odsto godišnje. To je, kako reče, niža cena novca nego u EU.

Da li kao početak velike akcije gašenja domaćih dugova ili bar nagoveštaj nove politike države prema svojim poveriocima, tek juče je u Skupštini Srbije otpočela načelna rasprava o državnim garancijama pojedinim bankama za obaveze prema „Putevima Srbije”. Banke će odobriti putarima 175 miliona evra zajma (oko 16,5 milijardi dinara) po veoma povoljnim uslovima, a država će biti garant – da će zajam biti plaćen i na vreme vraćen. Reč je o dugu od 29,7 milijardi dinara koji je, kako je izjavila ministar finansija Diana Dragutinović, delom nastao i „zbog neracionalnosti u poslovanju”. Ta činjenica, međutim, ne amnestira vladu od obaveze prema dobavljačima i partnerima tog javnog preduzeća. Jer, ako nije znala ili mogla da kontroliše rad svoje firme i njihovih menadžera, koje je ona i imenovala, onda neka i plati taj račun. Muka je, na našu nevolju, što će za gašenje tog duga ceh platiti i nedužni poreski obveznici.

Ministar finansija je navela da dugovanja tog preduzeća utiču na formiranje lanca nelikvidnosti, jer „Putevi Srbije” duguju građevincima, oni svojim dobavljačima, bankama i radnicima, pa je zato vlada dala saglasnost da se to preduzeće zaduži. Da li će to biti recept za izmirivanje dugova države i prema još nekim velikim poverenicima, ostaje da se vidi. Ovo tim pre, jer je, prema rečima ministra Dinkića, akcenat u radu vlade proteklih meseci bio upravo na ublažavanju negativnih efekata svetske krize. Iako bi se o toj tezi moglo dugo diskutovati, jer je gomilanje unutrašnjih dugova počelo mnogo pre krize i aktuelne recesije, Dinkić je ponovio da su vladine mere počele da daju rezultate – zaustavljen je pad privredne aktivnosti, inflacija je jednocifrena, a stabilnost kursa dinara obezbeđena je u naredne dve godine, zahvaljujući stend baj aranžmanu s MMF-om od oko tri milijarde evra.

Prema oceni Dinkića, privredni oporavak Srbije trajaće od godinu do dve i umnogome će zavisiti od kreditne aktivnosti banaka „jer su krediti krvotok privrede”.

Svakoj, pa i ovim merama vlade, mogu se naći zamerke, ali šta god radila bolje je od – nečinjenja. Da li će para biti za sve što je čeka na dugovnoj strani? Po svemu sudeći – neće, jer priliv novca, po svim osnovama, u budžet tokom poslednjih dva meseca nije mnogo obilniji nego u prvom kvartalu. Otuda i strepnja ministara finansija Diane Dragutinović od „inspekcije” misije MMF tokom avgusta, jer je izvesno da sadašnji deficit neće biti pokriven. Da li će se ići na dublje deficitarno zahvatanje iz BDP ili povećanje PDV – ostaje da se vidi, ali „peglanje” unutrašnjih dugova ne može više da se odlaže. A da će da košta – koštaće. Ne samo u parama.



Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Turske

Srbija i Turska potpisale su juče u Istanbulu Sporazum o slobodnoj trgovini, koji će početi da se primenjuje od 1. januara 2010. godine, saopštilo je Ministarstvo ekonomije Srbije. Sporazum je potpisan na Ekonomskom samitu u Istanbulu, a primenjivaće se po modelu asimetrične liberalizacije trgovine, u korist srpske strane


„Sporazum znači šansu za naše izvoznike, koji će već od januara sledeće godine moći da izvoze robu bez carine u Tursku, na jedno veliko tržište od 75 miliona stanovnika“, rekao je ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić nakon potpisivanja Sporazuma. Kako je rekao Dinkić, s druge strane, liberalizacija sa strane Srbije biće fazna do 2015. godine i odvijaće se u tri etape. „Prilikom pregovora sa turskom stranom, posebno smo zaštitili poljoprivredu, sektor tekstilne industrije i crnu i obojenu metalurgiju, tako da će tu biti zadržane više stope za uvoz tih proizvoda iz Turske. Srbija dobija mogućnost da odmah izvozi svoju robu bez carine za sve industrijske proizvode“, kaže Dinkić. Ministar spoljne trgovine Turske Zafir Čalajan i Dinkić ocenili su da će primena Sporazuma stvoriti uslove za povećanje ukupnog obima međusobne trgovinske razmene, posebno srpskog izvoza robe i da će doprineti većem angažovanju turskih investitora u srpsku privredu. O mogućnostima investiranja u Srbiju, Dinkić je razgovarao na sastanku i sa članovima udruženja Deik koje okuplja predstavnike blizu 600 turskih kompanija.



Skup izlet preko granice
Većina domaćin investicionih fondova još uvek ne koristi mogućnost ulaganja u inostranstvo u većem procentu jer je za nas i dalje to jako skupo


Uredbom Vlade Srbije investicionim fondovima napokon je omogućeno da i do sto odsto vrednosti imovine fonda plasiraju u inostranstvo, ali izgleda da je za srpsko tržište to još uvek skup sport. Povećanje iznosa ulaganja preko granice bio je jedan od osnovnih zahteva fondovske industrije, ali se i dalje većina ne usuđuje na taj korak. Stručnjaci objašnjavaju da se ne sme zanemariti izuzetno visoki nivo transakcionih troškova plasmana u zapadne zemlje, kao i to da se na razvijenim berzama trguje skupovima akcija koji su obično u vrednosti od 10 do 100 hiljada dolara, a ukoliko uporedimo ukupnu vrednost svih naših fondova i imajući u vidu da zbog diversifikacije svaki portfelj treba da sadrži najmanje 30 različitih hartija od vrednosti, za naše tržište je to i dalje veliki zalogaj.
Čeka se bolje vreme

- Naši planovi podrazumevaju investiranje u inostranstvo kada budemo upravljali nešto većom imovinom, kako bismo bili u mogućnosti da minimalizujemo troškove transakcija u inostranstvu, a koji kod transakcija male vrednosti mogu biti vrlo visoki - kaže Radisav Osmajlić, portfolio menadžer DZU "Delta investments". On kaže da su mogućnost trgovanja stranim hartijama od vrednosti i do sada koristili pojedini fondovi, ali u manjem procentu imovine kojom raspolažu. Ovaj procenat će u budućnosti svakako biti mnogo veći, a očekuje se i osnivanje fondovi koji će biti specijalizovani za ulaganja na određena svetska tržišta.

I u DUIF "Fima investments" će sačekati sa ulaganjem u inostranstvo. Za sada će sredstva fonda "Fima proaktiv" biti usmerena na najlikvidnije hartije sa domaće berze iz korpe indeksa Belex15.

- Za ulaganje u inostranstvo imamo manje-više tehničke probleme. Prvo moramo formirati novi fond specijalizovan za vlasničke hartije. NBS još uvek nije dala fondovima status profesionalnih investitora, tako da mi na međubankarskom tržištu ne možemo da kupujemo devize, odnosno ne možemo da upravljamo valutnim rizikom, što nam je za ulaganje u inostranstvu neophodno - smatra Milan Marinković, direktor DUIF "Fima investment".
Možda region

Pored skupih troškova i određenih tehničkih problema, neki stručnjaci tvrde i da naši domaći analitičari još nisu dovoljno iskusni da bi investirali u najrazvijenija tržišta, kao i da je region mnogo verovatnija destinacija kapitala naših fondova.

Cilj blu čip

Ipak, DZUIF KD "Investments" iskoristiće mogućnost ulaganja izvan zemlje bez ograničenja, pa će tako najmanje 50 odsto portfolija fonda KD "Eksluziv" usmeriti ka inostranstvu. Ta sredstva će biti plasirana u svetske "blu čip" kompanije sa istorijom isplate dividendi, tvrdi Saša Davidović, interni kontrolor KD "Investmentsa".

- Usmeravanjem dela ulaganja u akcije najkvalitetnijih svetskih kompanija, investitor s jedne strane umanjuje devizni rizik, a sa druge dobija vlasništvo u vrhunskim kompanijama i svakako visok nivo diversifikacije rizika i likvidnosti - istakao je Davidović. On kaže da je deo portfelja bio investiran u okruženju, u "Krku", "Telekom Slovenije" i "Adris grupu", ali je društvo potpisivanjem ugovora sa Unikredit bankom Beč, o obavljanju brokerskih poslova u inostranstvu i pod kastodi ugovorima preko kastodi banke, dobilo pristup gotovo svim svetskim tržištima kapitala, uključujući londonsko, frankfurtsko, njujorško.

Investiciona politika fondova kojima upravlja DZUIF "Delta investments" od samog početka njihovog rada bila je usmerena na alokaciju dela sredstava na tržišta kapitala u regionu, ali i u svetu. Sa investiranjem u inostranstvu se i počelo u jesen 2007. godine, ali su zbog pojačanog trenda povlačenja sredstava krajem te godine, te pozicije prodate.


Dinkić secures Turkish loan for Sandžak
Economy Minister Mlađan Dinkić today in Istanbul agreed terms for a favorable loan worth up to EUR 25mn for Serbia's predominantly Muslim region of Sandžak.

The money will be used to build two regional roads in this southwestern part of the country, it was announced in a statement issued by the ministry in Belgrade.

Dinkić reached the agreement in general with the Director of Turkish Eximbank Ahmet Kilicoglu for the loan which will be spent to build Novi Pazar-Sjenica and Novi Pazar-Tutin roads.

The statement said that all technical details will be determined soon. Construction works are expected to start this fall.

The ministry also stated that building road and other infrastructure in undeveloped areas would create conditions for the arrival of investors, that would spur regional development and create jobs, "and in this way improve the standard of living of our citizens no matter where they live in Serbia".


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta