Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prelazni sporazum olakšava izvoz

Srpski izvoznici za tri meseca uštede 83 miliona evra zahvaljujući povoljnom režimu izvoza na tržište Evropske unije, kaže Milica Delević


Direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije je kazala da su uštede koje Prelazni trgovinski sporazum omogućava evropskim izvoznicima oko pet puta manje.

"Evropska unija već devet godina primenjuje autonomne trgovinske mere prema svim zemljama regiona, uključujući i Srbiju, i uštede srpskih izvoznika u tom devetogodišnjem periodu iznosile su preko dve milijarde evra, a samo prošle godine preko 380 miliona evra", kazala je ona.

"Kada bi EU odlučila da zbog krize prestane da primenjuje autonomne trgovonske mere, pošto ih primenjuje jednostrano, naši izvoznici bi za tri meseca izgubili 83 miliona evra", kazala je Delevićeva.

"Srbija je poslednja država u regionu koja je počela da primenjuje taj sporazum, čijom je primenom od 1. februara 2009. godine počela carinska liberalizacija za robu iz EU", istakla je Delevićeva.

Prema njenim rečima, EU je najvažniji trgovinski partner Srbije jer Srbija 56 odsto spoljnotrgovinske razmene ostvari u trgovini sa članicama EU.



Jenjava recesija u zoni evra?

Recesija u zoni evra je nešto slabija u junu nego tokom prethodnih meseci, objavljeno je u Londonu na osnovu najnovijih podataka o kretanju indeksa poslovne klime u 16 članica Evropske unije (EU) koje imaju zajedničku valutu



Recesija u zoni evra nešto slabija


Junski indeks nabavki prerađivačkog sektora u zoni evra je, naime, uvećan na 42,4 poena, sa majskih 40,7 poena, prenosi informativna kompanija "Market".
Navedeni skok junskog indeksa nabavki u industriji zone evra pokazuje da se nivo slabljenja ekonomije "evrolenda" donekle smanjio, ali je i dalje ispod kritične granice od 50 poena, što znači da su recesivne tendencije u regionalnoj privredi još veoma snažne.
Put do pune i prave stabilizacije privredne situacije u zoni evra je još dug i neizvestan, a na takav zaključak upućuje i činjenica da je junski indeks nabavki u veoma bitnom uslužnom sektoru regionalne ekonomije opao u odnosu na prethodni mesec. Naime, indeks nabavki u uslužnom sektoru smanjen je tokom tekućeg meseca na 44,5 poena, prema 44,8 zabeleženih u maju.
Kombinacija oba navedena indeksa ukazuje da je junski indikator nabavki, gledano u celini, uvećan za minimalna 0,4 odsto, u odnosu na maj, na 44,4 poena. Junski indikator je, inače, najviši od septembra minule godine, kada je nakon sloma američke investicione banke Liman braders zabeležen nagli pad privredne aktivnosti u SAD i drugim najrazvijenijim ekonomijama, uključujući i zemlje EU.
Poslednji podaci o kretanju indeksa nabavki u zoni evra ipak mogu biti ozbiljan nagoveštaj da u privredi 16 njenih članica treba očekivati bolje dane, nakon što je u prvom kvartalu regionalna ekonomija imala negativan rast od minus 2,5 odsto, računato prema godišnjoj osnovi.
Ekonomista britanske kompanije "Kapital ekonomiks" Ben Mei ističe da podaci o malom usponu indeksa nabavki u zoni evra, kao i slični prethodni podaci u SAD i Velikoj Britaniji, ipak daju nekakvu osnovu za optimizam oko budućih privrednih kretanja u "evrolendu".
Šef Evropske centralne banke (ECB) Žan-Klod Triše upozorio je, međutim, da bi obnovljena nestabilnost na finansijskom tržištu mogla da bude pogubna za privredni oporavak. Triše je na poslovnoj konferenciji u Madridu ocenio da je globalna ekonomija još u opadajućoj fazi i da je to pad kakav nije zabeležen u periodu nakon Drugog svetskog rata.
- Sve dok postoje znaci slabljenja privredne aktivnosti mi moramo biti spremni na brzu akciju - rekao je Triše, uz opasku da bi za globalnu privredu još mogli da budu veoma opasni nagli, novi potresi na finansijskom tržištu.
ECB i njen predsednik su ranije izrazili oštro protivljenje zbog drastičnog kresanja kamata u SAD i Velikoj Britaniji, kao i ogromnih stimulativnih paketa koje su odobrile vlade te dve zemlje u nastojanju da spreče dalje širenje ekonomske krize.
Prošlog meseca rukovodstvo ECB je snizilo bančinu referentnu stopu na rekordno niskih jedan odsto i istovremeno ograničilo sredstva za podsticanje kreditne aktivnosti regionalnih banaka. Suprotno tome, centralne banke SAD i Velike Britanije snizile su baznu kamatu na supernizak nivo od 0.25 do 0,5 odsto i potrošile bilione dolara za stimulisanje privrednog rasta.



Dragin: Država će pšenicu plaćati 13 dinara
Država će od zemljoradnika otkupiti 60.000 do 70.000 tona pšenice po ceni od 13 dinara po kilogramu, da bi zaštitila proizvođače, izjavio je ministar poljoprivrede Saša Dragin


Dragin je najavio da će Ministarstvo poljoprivrede, da bi zaštitilo proizvođače, kontrolisati i sva otkupna mesta za žito.
- Biće uveden i nov način pomoći poljoprivrednicima, koji će im omogućiti da pšenicu ovogodišnjeg roda zamene za mehanizaciju, pri čemu će cena pšenice po kilogramu biti za tri dinara viša nego na Produktnoj berzi u Novom Sadu - rekao je ministar.
Kako je naveo, Ministarstvo poljoprivrede će u saradnji sa opštinama insistirati na pravičnoj podeli državnog zemljišta kako bi i poljoprivrednici na lokalu dobili dovoljno oranica.
Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), u Srbiji će ove godine biti požnjeveno oko 1,9 miliona tona pšenice, što je za oko pet odsto manje nego lane. Kako kažu u PKS, to će biti dovoljno za domaće potrebe, kao i za izvoz.
- Procenjeni prosečan prinos po hektaru iznosiće 3,49 tona - kazao je sekretar Odbora Udruženja poljoprivrede PKS Milan Prostran i dodao da je prošle jeseni zasejano 564.719 hektara pšenice, što je za 22 odsto više nego 2007.
Prostran je na sednici Odbora za poljoprivredu PKS kazao da komora očekuje da Robne rezerve otkupe 200.000 tona pšenice, kako bi pozitivno uticala na domaće tržište.
- Ukoliko bi Robne rezerve otkupile 200.000 tona ovogodišnjeg roda pšenice, to bi na neki način dovelo do pomaka na tržištu - istakao je on i dodao da bi ta količina mogla na neki način da isprovocira i nagovesti tržište koje bi se kretalo oko nivoa cene koju ponudi država.
- U javnosti su prisutni različiti nivoi moguće otkupne cene pšenice koji se kreću od oko 12 dinara do 17,65 dinara po kilogramu - ukazao je i dodao da ti nivoi cene interesuju sve učesnike, ali da će tržište u ovom slučaju pokazati svu svoju snagu.
PKS smatra da veliki pritisak na kompanije oko cene pšenice nije primeren, istakao je Prostran, objašnjavajući da će kompanije tu žitaricu otkupiti po ceni koja im je ekonomski isplativa.
- Pšenica ovogodišnjeg roda ne samo da se ugovara, već i prodaje po ceni između devet i 10 dinara po kilogramu - kazao je on, napominjući da je reč o manjim količinama.
Prostran je ukazao i na potrebu obezbeđivanja povoljnijih kratkoročnih kredita za kupovinu pšenice žitarskim izvoznim kućama i prerađivačkoj industriji, kao i uvođenja plaćanja pšenice po kvalitetnim svojstvima.
On je upozorio da je svega nekoliko skladišta spremno da prihvati ovogodišnju pšenicu po Zakonu o javnim skladištima, ocenjujući da bi Vlada Srbije ove godine mogla da donese uredbu o kompenziranju skladištenja pšenice, kako bi tržište ponovo funkcionisalo, kao i da pokrije deo troškova skladištenja za one proizvođače koji čekaju sa prodajom.
Komercijalni direktor "ŽitaVojvodine" Zdravko Šajatović, istovremeno je, govoreći o stanju u mlinarskoj industriji, istakao da je većina mlinova u blokadi ili im preti blokada, odnosno da većina njih neće moći da učestvuje u otkupu pšenice ovogodišnjeg roda. Prema podacima kojima on raspolaže, mlinovi koji budu imali sredstava kupovaće pšenicu na tri rate.
- Cenu još nisu odredili, jer se čeka da se pšenica smesti u silose, a odlučiće kvalitet i odnos ponude i tražnje - dodao je Šajatović.
Napominjući da većina mlinova ne može da dobije kredite, on je istakao da su srećni oni koji su izvršili reprogram jer većina ima hipoteke na silosima.
Šajatović je podsetio i da su mlinari u martu od Ministarstava poljoprivrede i trgovine tražili da se pred žetvu pšenice izveze 300.000 tona viška, što nije realizovano.
 
 
 
Rast poljoprivredne proizvodnje najviše dva odsto
Poljoprivredna proizvodnja Srbije ove godine bi mogla da dostigne rast od najviše dva odsto, što je nekoliko puta manje nego u 2008. kada je on iznosio 9,1 odsto, procenila je PKS.

Sekretar Odbora Udruženja za poljoprivredu PKS Milan Prostran podsetio je da je agrarni budžet za 26 odsto manji nego lane, da država poljoprivrednicima još duguje dve milijarde dinara za prošlu godinu, a da agrarna privreda od velikih trgovinskih lanaca potražuje oko 50 milijardi dinara, što ozbiljno ugrožava likvidnost čitave poljoprivrede.

Prostran je izneo i podatak da je poljoprivreda Srbije u prva četiri meseca 2009. ostvarila suficit od 92,2 miliona dolara.

- Od početka godine do kraja aprila izvoz je iznosio 498,4 miliona dolara, ili za 10,1 odsto manje nego u istom periodu lane, a uvoz je bio 406,2 miliona dolara, odnosno za 20,2 odsto manji nego u 2008. godini - precizirao je on i dodao da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 122,7 odsto, dok je u prva četiri meseca 2008. bila 108,9 odsto.


Razgovori EPS i HEP o berzi struje

Predstavnici elektroprivreda Srbije i Hrvatske razgovarali su o mogućnosti za organizovanje regionalne berze struje, saopštila je Elektroprivreda Srbije (EPS)



Generalni direktor EPS-a Dragomir Marković kazao je da je u toku donošenje stretegije razvoje srpske energetske kompanije, kako bi se obezbedila sigurnost snabdevanja strujom pri povećanoj potrošnji, i povećale efikasnosti i konkurentnost.

Marković je govorio i o restrukturiranu srpske kompanije i najznačajnijim projektima u izgradnji novih elektrana i zaštiti životne sredine.

Predstavnici HEP-a su naveli da je u Hrvatskoj u pripremi "Bela knjiga" nove energetske strategije, u kojoj će mesto naći i nuklearna energija, za čije je korišćenje najpre potrebna politička odluka.

Delegacije EPS-a i HEP-a su se saglasile da je u ovom trenutku najvažnije da se uspostavi stalna razmenu informacija, kako bi se iskustva obostrano koristila i uspostavljala saradnja na konkretnim pitanjima. Predstavnici dve kompanije razgovarali su i o korišćenju obnovljivih izvora energije.



Ekonomska neizvesnost podstiče pojeftinjenje akcija

Neizvesnost oko oporavka globalne ekonomije i dalje podstiče pojeftinjenje akcija u Evropi i Aziji, dok je na svetskim valutnim berzama jen, iz istih razloga, ojačao na jednomesečni maksimum prema evru i tronedeljni prema dolaru



Pojeftinjenje akcija u Evropi i Aziji


Rast junskog indeksa prodaje za potrebe prerađivačkog sektora u zoni evra, u odnosu na majski pokazatelj, nije podstakao poskupljenje akcija jer je isti indikator u uslužnom sektoru "evrolenda" bio u junu lošiji nego prethodnog meseca. Kombinovani indeks nabavki u 16-članoj zoni evra je tokom juna ipak bio nešto bolji nego u maju, ali je uprkos tom relativno povoljnom pokazatelju Panevropski indeks akcija - FTSEurofirst - tokom podnevne trgovine bio slabiji za minimalnih 0,1 odsto nego prethodnog dana.
Istovremeno je oslabio globalni MSCI indeks akcija za 0,4 odsto, dok su cene deonica na njujorškom Volstritu bile u blagom porastu, nakon što su prethodnog dana osetno pale, zbog pesimističke prognoze Svetske banke o izgledima za rast globalne ekonomije u 2009. godini. Tri glavna indeksa na njujorškoj berzi akcija - Dau Džons, Standard end Purs i Nasdak - "olabavili" su u završnoj trgovini za 2,35 do 3,35 odsto.
Glavni japanski indeks akcija - Nikei - pratio je "u stopu" svoje američke pandane i u finalnoj trgovini je oslabio za tri odsto, na približno 9.500 poena. Od sredine minule sedmice taj indikator je izgubio više od 500 poena.
Umerena nestabilnost kurseva glavnih valuta bila je osnovna karakteristika zbivanja na vodećim deviznim berzama na kojima je jen, kao sigurno pribežište u lošim vremenima, ojačao na bezmalo 132 za evro i oko 95,5 za dolar. Evro je u početnoj trgovini na deviznoj berzi u Njujorku ponovo "preskočio" važnu psihološku granicu od 1,40 dolara, ali je neizvesno u kom smeru će se kretati do kraja ove sedmice.
Investitori na američkom tržištu očekuju da Uprava federalnih rezervi (Fed) na predstojećem sastanku neće promeniti ključnu referentnu kamatu koja je jesenas utvrđena na minimalnih nula do 0,25 odsto. Ukoliko rukovodioci Feda postupe u skladu s prognozama eksperata, to bi moglo da znači da u kratkoročnom periodu ne treba računati na dramatične promene kurseva u trouglu dolar - evro - jen, ističu analitičari.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta