Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ruski investitori mogu da izgube poverenje u Srbiju

Ruski investitori mogu da izgube poverenje u Srbiju


Ruski ambasador Aleksandar Konuzin upozorio je da postoji opasnost da ruski investitori izgube poverenje u srpsko tržište, s obzirom na to da se u Srbiji ne kupuju proizvodi preduzeća u koje je ušao ruski kapital.




Ruski ambasador Aleksandar Konuzin


Konuzin je, na sastanku Sekcije za Rusiju Privredne komore Srbije (PKS), naveo primer preduzeća "Jastreb" koje proizvodi pumpe za hidroelektrane, a sada prolazi i sertifikaciju atomske elektrane, čije proizvode Elektroprivreda Srbije ne kupuje, već nabavlja slične iz Nemačke.
On je podsetio da se pronose glasovi i da će "Fijat" u Kragujevcu izgraditi fabriku autobusa, što može da dovede u pitanje rusku investiciju u "Ikarbus", a slična situacija je i sa preduzećem "Majdanpek" koje proizvodi bakarne cevi.
- Sva ta preduzeća u Srbiji još ne proizvode dobit i radnici se isplaćuju novcem koji stiže iz Rusije - rekao je Konuzin.
On je dodao da je Rusija veoma zainteresovana da se ubrza realizacija projekta gasovoda Južni tok, koji uključuje i izgradnju dve elektrane na gas, jer su prognoze danas mnogo bolje nego na početku, a procene govore da će vrednost projekta biti nekoliko puta veća od predviđene. Konuzin je najavio da će sleće nedelje jedna delegacija iz Rusije doputovati u Beograd da bi pregovarala oko ubrzavanja poslova.
- Pošto će energija biti jedan od glavnih pravaca buduće saradnje, koja uključuje i rekonstrukciju hidroelektrane "Đerdap", u Rusiji je već počelo ukrcavanje opreme na brodove koji će na "Đerdap" stići u avgustu, a radovi će početi u septembru, kako je i planirano - rekao je ambasador.
On je istakao da Rusija sa Vladom Srbije dobro sarađuje oko energetskog sporazuma i da zajedničkim snagama treba prevladati otpore koji se pojavljuju u pogledu te saradnje.
Ambasador je potvrdio da su ministarstva finansija Srbije i Rusije u direktnom kontaktu oko dogovaranja uslova za rusku pomoć za stabilizaciju srpskog budžeta koju je zatražio predsednik Srbije Boris Tadić od ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva. Konuzin je početkom juna kazao da je Tadić uputio pismo Medvedevu u kojem traži pomoć od Rusije u iznosu od milijardu evra, od čega 200 miliona za budžet i po 400 miliona evra za izgradnju metroa i infrastrukturne projekte.
- Kada budu poznati uslovi i rusko učešće u konkretnim projektima, onda će biti razmotrena i finansijska podrška - naveo je on.
Konuzin je kazao i da se razgovara o proširenju Sporazuma o slobodnoj trgovini Srbije i Rusije i da su srpski proizvođači nameštaja zainteresovani za bescarinski izvoz na rusko tržište.
- U slobodnom režimu trgovine trenutno je 95 odsto robe - kazao je on, napominjući pritom da deo srpskih proizvoda nije dovoljno kvalitetan za rusko tržište koje je veoma zahtevno.
- Rusija štiti svoje tržište automobila, ali bi možda mogle da se odrede kvote za uvoz malih automobila iz Srbije, a takođe veliku šansu na ruskom tržištu ima i nameštaj - ocenio je Konuzin.
Prema podacima Privredne komore Srbije, ukupna trgovinska razmena Srbije i Rusije u prva četiri meseca ove godine iznosila je 822,6 miliona dolara, što je za 45 odsto manje nego u istom periodu 2008. godine. Izvoz Srbije u Rusiju iznosio je 95,6 miliona dolara, što je za 51 odsto manje nego od januara do aprila 2008. godine, navela je PKS i dodala da je uzrok pada razmene svetska finansijska kriza.
- Srbija treba da požuri sa ispravljanjem trgovinskog deficita s Rusijom, jer kad uđe u Evropsku uniju izgubiće sve prednosti koje joj daje Sporazum o slobodnoj trgovini - ocenio je Konuzin.
On je dodao da Srbija treba da ponudi ruskom tržištu proizvode na visokoj tehnološkoj osnovi, jer rusko tržište sada traži robu visokog kvaliteta, ali da treba da požuri.
- Zbog svetske ekonomske krize opašće i izvoz hrane iz EU u SAD, pa će se verovatno i one okrenuti Rusiji, što bi Srbija takođe trebalo da ima u vidu - ukazao je on.
Konuzin je istakao da je poslao dopise u kojima je kontaktirao pojedine regione Rusije da se uključe u programe privredne saradnje sa Srbijom, kao i da su neki regioni pozitivno odgovorili, ali da, s druge strane, iz Srbije nije bilo nikakvih reakcija. Ambasador je istako da je posebno oblast Sverdlovska pokazala interesovanje za proizvode iz Srbije i predložio da se tamo organizuje izložba naših proizvoda.
Ambasador je najavio da će u petak u Moskvi biti održan biznis dijalog dve zemlje, koji će raditi kroz različite sekcije, a posebna pažnja biće posvećena razvoju malih i srednjih preduzeća.
Predsednik PKS Miloš Bugarin istakao je da je za uspešnu privrednu saradnju s Rusijom veoma važno uspostavljanje bezviznog režima, što će omogućiti lakši protok ljudi i razvijanje novih oblika saradnje, kao što su turizam i saobraćaj.
On je najavio da će PKS aktivno učestvovati u procesu dalje liberalizacije trgovine, uspostavljanju viših oblika saradnje, kao što su zajednička proizvodnja i nastup na tržištima trećih zemalja, otvaranje skladišta i prodavnica za naše proizvode, otvaranje banaka i podrška spoljnotrgovinskim aranžmanima.
Bugarin je posebno istakao važnost rada međuvladine srpsko-ruske komisije za trgovinu, privredu i naučno tehničku saradnju, kao i Srpsko-ruskog poslovnog saveta, koji je osnovan prošle godine.



Za prvu liniju beogradskog metroa 550 miliona evra

Izgradnja linije lakog šinskog sistema od Ustaničke ulice na Zvezdari do Tvorničke ulice u Zemunu koštala bi 550 miliona evra, procenila je kanadska kompanija "SNC Lavalen" (Lavalin)



Izgradnja prve linije metroa koštala bi 550 miliona evra


Rukovodilac studije "Mogućnost finansiranja izgradnje prve linije Beogradskog metroa" Stefan Mer kazao je na predstavljanju tog dokumenta da su u troškove uključeni dodatni vozovi koje bi trebalo nabaviti, ali da nisu obuhvaćeni troškovi pratećih radova, poput izgradnje podzemnih parkinga i poslovnih prostora.
Predstavnici "SNC Lavalena" kazali su da razlika između lakog i teškog metroa nije jasno definisana i da se ta dva modela često kombinuju da bi se izgradio efikasan šinski sistem.
Kako je rečeno na predstavljanju studije, ona je urađena na inicijativu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je ponudila gradu da finansira studiju. Tender je raspisan 2007. godine, bio je otvoren samo za kanadske firme, a studija je rađena do marta ove godine.
U studiji je navedeno da je preporučeni način finansiranja izgradnje lakog šinskog sistema koncesija po modelu EBRD, koja podrazumeva da javni sektor finansira 32 odsto troškova projekta i da privatnom sektoru plaća troškove usluga tokom korišćenja. Prema tom modelu, privatni sektor bi finansirao 68 odsto projekta, novcem akcijskog kapitala i dugoročnim zaduživanjem.
- Taj model omogućava da se ostvari optimalna raspodela rizika između javnog i privatnog sektora. Privatni sektor preuzima na sebe rizike izgradnje, eksploatacije i održavanja, kao i najveći deo rizika finansiranja - navedeno je u prezentaciji.
Predstavnik Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda kazao je novinarima da nisu rađeni detaljni projekti i studije za sve linije metroa čija izgradnja je predviđena u Beogradu, ali da se procenjuje da bi izgradnja lakog metroa koštala manje od milijardu evra.
- Planirano je da se oko 40 kilometara gradske železnice gradi uglavnom u nivou ulice, s tim što bi se, kad je to potrebno, gradile podzemne deonice - objasnio je on i dodao da se za sada ne zna kada bi mogla da počne realizacija tog plana.
Generalnim urbanističkim planom Beograda do 2021. godine planirana je izgradnja lakog šinskog sistema na linijama Ustanička - Tvornička i od Pravnog fakulteta preko Slavije do Žarkova, kao i linija koja bi povezala te dve linije, od Čukarice do Novog Beograda preko reke Save, a planirano je i proširenje sistema do Karaburme i Mirijeva.
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas kazao je da nije važno da li je metro "lak ili težak", već da bi to trebalo da bude šinski sistem nezavisan od drugih sistema saobraćaja, koji bi garantovao udobnost i brzinu transporta. Neophodno je proceniti i koje su realne mogućnosti za finansiranje tog projekta koji će, kako je naveo, biti najznačajniji projekat u Beogradu u narednih nekoliko decenija.
"SNC Lavalen", kako je rečeno na prezentaciji, ostvaruje godišnji prihod od 7,1 milijardu kanadskih dolara, ima predstavništva u 30 zemalja i radi projekte u 100 zemalja.



Balkan i CEFTA

Kako je krenulo, Balkan ima još jednu dobru priliku da se „pokaže“ pred Evropskom unijom - tako što će upropastiti primenu CEFTA sporazuma. Priča sa Bosnim i Hercegovinom i usvajanjem Zakona o zaštiti domaće proizvodnje u toj zemlji uopšte nije naivna iako medijima nije bila previše atraktivna

I prethodnih godina bilo je opstrukcija slobodne trgovine u regionu, ali sada kada je podmetanje dobilo i zakonski oblik, čini se da su posle godinu i po dana primene dva koraka napred anulirana sa dva, ako ne i tri, koraka nazad. Ako bismo rekapitulirali sva pojašnjenja zašto CEFTA, nekako najprostije zvuči ono da je to škola pred ulazak na tržište Evropske unije koje je isto to, samo mnogo veće. Sad smo baš pokazali da nam škola ide od ruke.

U svetu se više od 70 odsto trgovine obavlja kroz više od 300 trgovinskih sporazuma. Nisu valjda svi mazohisti da učestvuju u slobodnoj razmeni, ako im šteti. Dakle, ne šteti. Barem ne onome ko ima šta da izveze. Prema svim brojkama, Srbiji CEFTA svakako znači jer beleži značajan rast izvoza u zemlje regiona (sa dve na 3,6 milijardi dolara od 2006. do 2008.). Znači i ostalim zemljama, ali ne i svim ljudima. Najpre onima koje slobodni uvoz i konkurencija direktno pogađaju u džep. Takvi se obično nazivaju monopolistima. A korist ne poznaje prijatelje, braću, partnere... Kako objasniti činjenicu da su za Zakon o zaštiti domaće proizvodnje u parlamentu BiH glasali i poslanici iz Republike Srpske. Zar taj entitet nema sporazum o specijalnim odnosima sa Srbijom? Zar njihov glas neće biti glas protiv poslovne saradnje sa Srbijom? Nebitno je ustvari, da li je to bio glas protiv uvoznika iz Srbije ili Hrvatske. Opasno je ako je to bio glas za interese pojedinaca. Kako Brisel može da reaguje kada vidi da se zarad privatnih interesa začas može srušiti nešto što je građeno godinama. Čak i da cela prethodna priča ne stoji, već je povod za donošenje zakona zaista bio prekomerni uvoz, opet nije bilo neophodno da se bilo koja članica CEFTA brani zakonima. Uvođenje privremenih mera lako može da se dogovori jer to Sporazum dozvoljava, ali ako za to postoje valjani dokazi. Da li je tu zapelo kod odlučivanja BiH kako da se štiti ili nisu imali vere u zajedničke organe CEFTA sporazuma (koji, čini se, nisu uspeli da nametnu autoritet).

Nije tu samo BiH kriva iako je sa zakonom povukla najgori mogući potez. Ni drugim zemljama regiona očigledno nije bilo po volji da se priča sa slobodnom trgovinom odvija previše brzo. Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope, koji je najviše radio na formiranju onoga što sada nazivamo CEFTA, evidentirao je primenu ni manje ni više nego stotinu necarinskih barijera. Barijere koje ne sprečavaju, ali poprilično sapliću normalni tok roba i ljudi. Tako je, recimo, primećeno da su za put u Moldaviju privredniku potrebne tri vize. Dogodilo se i da su lizalice jedno vreme bile radioaktivne pa više nisu, a voda bakteriološki neispravna pa ispravna. Carinici i inspektori članica CEFTA pored osnovne često umeju da zatraže i dodatnu dokumentaciju. U pojedinim zemljama nije moguće uvozno carinjenje subotom. Namerno ili ne, inspekcija robe ne može brzo da se završi jer inspektori različitih službi na graničnim prelazima rade i u različito vreme. Od zemalja sa ćiriličnim pismom traži se dokumentacija na latinici. Odugovlači se sa izdavanjem uverenja. Ne izdaje se dovoljan broj transportnih dozvola. Ne priznaje se savremeniji standard zemlje iz koje roba stiže jer je u zemlji u koju ulazi na snazi zastareliji. Poreklo robe ume da bude sporno u očima graničnih službi, a ako i nije, za dobijanje potvrda potrebno je popričekati. Vrhunska kreativnost na delu, nema šta. Šteta što su svi tako kreativni u pogrešnim oblastima.

Da li je problem to što je EU prepustila CEFTA sporazum Balkanu. Kao da sve navodi na taj zaključak. Ako se bosanskom zakonu doda i zabrana ulaska robe s Kosova na teritoriju Srbije zbog oznake „Carina Kosovo“ i sprovođenje sličnih mera u suprotnom smeru, raniji potezi BiH prema uvozu iz Srbije i Hrvatske, biće dobro ako od EU dobijemo i keca za sprovođenje CEFTA. Primena sporazuma počela je krajem 2007. godine, a 2010. trgovina bi trebalo da bude potpuno slobodna. Ako se vlasti BiH budu držale zakona (odnosno ako nije predstavljao samo plašenje Srbije i Hrvatske), čini se da smo mnogo dalje od liberalizacije nego što kalendar pokazuje. Na mere slede kontramere, svađa, odugovlačenje s rešavanjem problema... Prosto da se čovek kladi na raspad CEFTA pre nego u punu primenu sporazuma.



Srbija i Hrvatska potpisale sporazum o ekonomskoj saradnji

Sporazum o ekonomskoj saradnji Srbije i Hrvatske potpisali su juče u Zagrebu potpredsednici vlada dve zemlje Mlađan Dinkić i Damir Polančec. Kako je saopštila srpsko Ministarstvo ekonomije, Dinkić je sa Polančecom pre potpisivanja sporazuma razgovarao o neophodnosti da se što pre uklone sve barijere za plasman srpske robe na hrvatsko tržište, odnosno da se uspostavi princip reciprociteta koji će garantovati podjednako poštovanje ekonomskih interesa Srbije i Hrvatske


Na inicijativu Dinkića raspravljalo se i o imovini i potraživanjima hrvatskih preduzeća u Srbiji i srpskih u Hrvatskoj, pri čemu je potpredsednik srpske vlade predložio da se taj problem pokuša rešiti posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno reciprocitetom kako bi svi imali koristi. Naglasili su i da će se dugovanje Železnica Srbije Hrvatskim železnicama rešiti tako da što će u Srbiji biti proizvedeni vagoni za Hrvatske železnice. Kako prenosi hrvatska agencija Hina, Dinkić i Polančec rekli su da je robna razmena Hrvatske i Srbije od 830 miliona evra u prošloj godini značajna za privrede dve zemlje, ali da ima još prostora za veću i bolju privrednu saradnju. Prema podacima Privredne komore Srbije, robna razmena Srbije i Hrvatske u prva četiri meseca 2009. godine bila je 189,6 miliona dolara, što je dva puta manje nego u istom periodu prošle godine. Uvoz iz Srbije u celoj prošloj godini bio je 439,2 milionan dolara, a uvoz iz Hrvatske bio je 549,1 miliona dolara.



IMF: VAT increase isn't only option
The IMF has not ruled out the possibility of accepting other government measures for shoring up the Serbian budget, provided they prove effective.

IMF’s representative to Serbia Bogdan Lissovolik said that he did not see a VAT increase as the only possible option.

Lissovolik told the Belgrade Chamber of Commerce that the only important thing was to implement those measures urgently, underscoring that it should be done before August and the scheduled visit of the IMF mission to Serbia.

In regards to raising budget revenue, Lissovolik said that a VAT increase was a possible alternative, because it was the easiest tax to collect.

He underlined that the possibility of implementing other reforms in the health, pension and education sectors should also be considered.

Lissovolik said that macroeconomic indicators in Serbia showed that the industrial downturn would be close to six percent, which was a worse scenario.

This industrial downturn had led to a drop in budget revenues in the first quarter of this year, but it was too early to make final evaluations on economic trends, because the real situation in Serbia's economy would become evident in late June, said Lissovolik.

The government needs to discuss urgent measures and to simultaneously work on a long-term reforms strategy, stressed the IMF representative.

He recalled that the government was obliged to bring public finances into order, which meant further reducing public expenditure, improving tax collection, ensuring there was no delay in the state's payment to public companies, and monitoring the situation in the corporate sector, without creating a problematic "solvency circle."

Lissovolik said that the crisis in Serbia had also been created by a low capital influx. He said that the IMF did not believe that this was the best time for major privatizations, but that work should be done on their preparation.

Developing insurance and stock exchange markets and strengthening real sector competitiveness were also some of the future tasks, underlined Lissovolik.


Meeting of representatives of Serbian and Greek companies
The representatives of 25 companies, members of Hellenic Export Promotion Organization HEPO, have met with the representatives of Serbian companies with the aim of developing further business cooperation and improving economic relations between Serbian and Greek companies.

The Project Manager in HEPO, Spiros Prešas, said that Serbian market was one of the top-priority markets for Greek companies with the great potentials for improvement of cooperation, because of the vicinity, geographic position and traditionally good and friendly relations between Serbia and Greece.

He pointed out that the previous results of cooperation between companies from the two countries were very good, and he expressed expectation that that cooperation might be additional expanded and improved.

Pointing out that the meeting gathered representatives of Greek companies from the domains of chemical, building, food, textile industry and energy sector, Prešas said that that was not the first meeting of the kind and that the contracts on successful cooperation between Serbian and Greek companies had also been signed at the previous similar meetings in the past.

According to his words, Greek banks, building and food companies are the most present in Serbia, and there is also a possibility of cooperation in other economy sectors.

Speaking of the economic crisis, Prešas pointed out that it influenced all companies, including Greek ones, and he expressed expectation that the negative influence of the crisis would have as small influence on trade relations and cooperation between Serbia and Greece as possible.


New Energoprojekt business in Peru - 18 million Euros for projects in water management
Civil Engineering Company Energoprojekt Niskogradnja has made a contract, worth 18 million Euros, with the Ministry of Agriculture of Peru, Belgrade holding company stated on the site of Belgrade stock-exchange.

The contract on developing construction works on defensive fortification of the banks of the Zarumilla River in Peru, near Tumbes city and Ecuador border, includes construction of 16 kilometers long rampart.

Embankments will be used to prevent the Zarumilla River from flooding in the periods of high water level.

Time limit for realization of this project is 12 months. The contract is, as it was stated, very important and it makes provides continuity of business activities in the region, where Energoprojekt possesses its own construction operative units.

Holding Energoprojekt includes 18 companies in Serbia, and more than 40 its own, private, and joined companies abroad.


European Union to invest 20m EUR in construction of long-distance power line Leskovac-Greece
European Union will invest about 20m EUR in construction of long-distance power line between Leskovac and Greece – said Žozep Ljoveras, the Head of the delegation of European Commission to Serbia.

- This region has plenty of potentials, but local companies require energy. New long-distance power line will connect Leskovac with other regions in Serbia, Greece and Albania – said Ljoveras in Leskovac on the occasion of his visit to long-distance power line Niš-Leskovac.

Long-distance power line Niš-Leskovac should be put in operation at the end of June. That long-distance power line of 400 kV is 40.5 km long and 6.9m EUR have been invested in it.

Construction of long-distance power line from Leskovac to Greece, via Vranje and Skopje, will be resumed in the second phase of works, and the construction, according to the Ljoveras, should commence soon.

The Minister of Energy of Serbia, Petar Škundrić, said that the new high-voltage long-distance power line would permanently contribute to stabilization of transfer of electricity in Serbia and stronger positioning of Serbia as the most significant electricity transfer knot in this part of Europe. As he estimated, that will enable quicker development of the Leskovac, Niš and Vranje basins.

Total of 2,000 tons of various equipment have been installed in the long-distance power line with the highest voltage in Serbia, and the contractor was the consortium comprising three Serbian companies - "Energoprojekt oprema", "ABS Minel" and "Elektromontaža".


Exporters get 28.7 million Dinars in support
The agency for foreign investing and promotion of export, SIEPA, yesterday provided 28.7 million Dinars to Serbian exporters for introduction of standards, promotion and re-design of products and participation at international fairs.

According to SIEPA director Vesna Peric the companies mainly applied for financial support for introduction of standards (even 56 percent of them for introduction of ISO 9001).
There were also companies that applied for a certificate required for export to markets of Islamic countries.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta