Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Niska cena državnog blaga

Državno zemljište, u koje spada i gradsko građevinsko, najznačajniji je deo ukupnog društvenog bogatstva, pa u razvijenim zemljama, uz ljudske resurse i novac, čini oko 50 odsto bilansa javne imovine, dok u zemljama u tranziciji, poput Srbije, ta stavka se kreće između 70 i 80 odsto

Zbog toga brine podatak da se zemljištem kod nas upravlja stihijski, kao i da je to sektor u kome su najprisutniji korupcija i brojni skandali, rečeno je juče na skupu koji je organizovao USAID - Program za lokalni ekonomski razvoj (MEGA).

- Zemljištem u Srbiji upravlja se na pasivan način, pa se iz bogatstva koje može biti osnova ubrzanog razvoja, koristi vrlo malo potencijala. Cena je umanjena zbog toga što se ne može steći svojina već se ono izdaje u zakup ili kao pravo korišćenja. Licitacije na kojima bi eventualno mogao da se i postigne viši iznos, opterećene su visokim stepenom korupcije, a dažbine koje se pri tom uključuju u konačnu cenu, poput naknade za uređenje gradskog građevinjskog zemljišta, diskriminatorske su prema privredi. Sve to odbija ozbiljne investitore - rekla je Olga Kaganova, stručnjak za lokalno planiranje vašingtonskog Urban instituta.

Prema rečima Dušana Vasiljevića, šefa tima za pravne reforme USAID Mega programa, glavni uzrok neadekvatnog upravljanja imovinom je neadekvatan zakonski okvir, koji je često u koliziji sa praksom. Primera radi, građevinsko zemljište vlasništvo je države, ali njime raspolažu opštine koje ga mogu izdavati u zakup samo po proceduri javne licitacije. Međutim, „ekonomski deo izvršne vlasti“ podstiče opštine da investitorima, koji obećaju otvaranje novih radnih mesta, besplatno daju zemljište na kome će izgraditi svoje pogone. Opštine to i čine, pa kada imaju zainteresovanog investitora, one organizuju fiktivne licitacije, kako bi mu, kroz izigravanje zakona, omogućile obećane povlastice, a zbog toga još niko nije otišao u zatvor, objašnjava Vasiljević.

- Generator korupcije koja je prisutna u ovoj oblasti, jeste i činjenica da je i šest godina posle usvajanja važećeg Zakona o planiranju i izgradnji, samo 20 odsto gradskog građevinskog zemljišta pokriveno planskom dokumentacijom, pa od volje opštinskih vlasti zavisi da li će nekom zainteresovanom investitoru dozvoliti gradnju na neregulisanoj parceli ili ne. Uz to, posebno pitanje vezano je za status građevinskog zemljišta na koje su pravna ili fizička lica stekla pravo korišćenja kroz privatizaciju. Činjenica je da su u tom procesu preduzeća prodavana po višestruko nižim cenama od tržišne vrednosti zemljišta na koje su kupci stekli pravo korišćenja, ali je tačno i to da danas niko ne zna kakva prava na to zemljište polažu novi vlasnici - objasnio je Vasiljević.



Dve kineske banke prve na listi najvećih u svetu

Industrijska i komercijalna kineska banka (ICBC) bila je u prošloj godini najveća banka na svetu po tržišnoj kapitalizaciji, sa zaradom od 21,3 milijarde dolara, prema rangiranju prestižnog britanskog časopisa "Benker" (The Banker)

Drugu poziciju po visini prošlogodišnje zarade zauzima finansijska organizacija iz Kine, "Čajna konstrakšn benk" (Ćina Construction Bank), sa profitom u visini 17,5 milijardi dolara.
Ruska "Sberbanka", na koju otpada oko 30 odsto aktive ruskog bankarskog sektora, pozicionirala se na 23. mesto, sa profitom od 4,4 milijarde dolara u 2008. godini.
Časopis procenjuje da bi u SAD ova ruska banka po tom pokazatelju bila na drugom mestu posle "Bank of America", koja na svetskoj listi zauzima 22. poziciju, sa zaradom od 10,4 milijardi dolara, prenosi ruska agencija "Lenta.ru".
Godinu dana ranije "Sberbanka" je na svetskoj listi najvećih banaka sveta bila rangirana na 33. poziciji Na listi "Benkera" koja obuhvata najveće gubitnike našlo se sedam američkih i šest nemačkih banaka, dok je na prvom mestu po visini gubitaka britanska "Rojal benk ov Skotland" (Royal bank of Scotland), sa minusom od 59,3 milijardi dolara.
Među američkim bankama, najveći gubitnik je "Sitibenk" (Citibank), koja je lane izgubila 53 milijarde dolara, a među nemačkim "Dojče benk" (Deutsće Bank), sa gubitkom od osam milijardi dolara.



Bankari ljuti na premijera

Banke u Srbiji smatraju da su optužbe premijera Mirka Cvetkovića o njihovim naduvanim maržama neosnovane i neargumentovane. Kulminacija priče o visokim zaradama banaka dostignuta je izjavom premijera u sedištu Ujedinjenih nacija da su bankarske marže čak sedam puta veće nego u maticama odakle one potiču. Kako god, sve ove konstatacije slaba su uteha građanima koji otplaćuju preskupe kredite ili tek nameravaju da se zaduže

Srpski premijer u Njujorku je podsetio da je u Srbiji došlo do drastičnog pada stranih direktnih investicija, što je očekivano u uslovima globalne krize, ali da je istovremeno došlo i do nesrazmernog pogoršanja uslova kreditiranja, čime je krajem 2008. privreda paralisana.
- Bankarski sektor u Srbiji kao i u prethodnim godinama, ostvario je značajno viši stepen profitabilanosti nego u matičnim zemljama tih banaka, ali je nakon izbijanja svetske ekonomske krize došlo do naglog rasta kamatnih stopa. Moj kabinet uradio je analizu kojom je utvrđeno da su bankarske marže u Srbiji i do sedam puta veće nego u matičnim zemljama banaka koje posluju na srpskom tržištu – upozorio je Mirko Cvetković.
Priča o bankarskim maržama zahuktala se prošlog meseca kada je Narodna banka objavila spisak banaka koje su podigle marže za kredite u otplati. Reakcija dužnika na ovaj potez banaka bila je burna. I još traje.
Zatim je usledilo i obećanje guvernera Radovana Jelašića da će pomoći sve građane koji reše da tuže banke koje su neosnovano i protivpravno podigle svoje marže. Optimizam je ispoljio i kada je rekao da očekuje da će one banke koje su mimo ugovora promenile kamatne stope, vratiti ih na pređašnji nivo. Za sada se, međutim, ništa nije desilo.
- Što se marži tiče, one se razlikuju u zavisnosti od toga o kojoj se bankarskoj usluzi radi. Kod ranije odobrenih hipotekarnih kredita, na primer, bankarska marža je uglavnom blizu evropskog nivoa. Međutim, kod minusa po tekućem računu, uključujući i nedozvoljeni minus, ili kod keš kredita, marže u Srbiji znatno su više nego u nekim drugim zemljama regiona – rekao je juče za „Blic“ guverner Jelašić.
Više je razloga, smatra on, zašto su krediti danas skupi.
- Put do jeftinijeg novca, pre svega vodi preko povećanja domaće štednje. Uz to, da bi novac bio jeftiniji, mora da se vrati bolji kreditni rejting, kao i da uslovi na svetskom tržištu budu povoljniji – naglašava Jelašić.
Male su verovatnoće da će se išta promeniti na polju cene zaduživanja stanovništva i privrede ni posle premijerove izjave. Banke imaju svoja obrazloženja zašto su marže visoke, a sve se vrti oko visokog rizika zemlje, cene ino zaduživanja i strogih uslova centralne banke.
Komentarišući reči premijera, Vladimir Čupić, predsednik Izvršnog odbora banke “Hipo Alpe-Adria”, kaže da je
nivo kamatnih stopa u Srbiji odraz ukupnog rizika zemlje, specifičnog rizika konkretnih klijenata i nivoa restriktivnosti monetarne politike.
- Izjava premijera da su marže stranih banaka u Srbiji značajno više nego u njihovim matičnim zemljama ne može se posmatrati odvojeno od aktivnosti i izjava NBS na istu temu. Stoga sa pažnjom očekujem stav guvernera Jelašića o ovoj izjavi premijera – ističe Čupić.
Skoro identičan stav je Nebojše Đorđevića, člana Izvršnog odbora “Alfa banke”, koji kaže “da je začuđen izjavom premijera, za koju misle da ne stoji, jer marže nisu tolike“.
- Treba praviti razliku između marže što jeste zarada, ali i cene koštanja izvora. Najbolji dokaz koliko zapravo banke zarađuju jeste ako se vidi kolika je kamata za štednju kod nas, a kolika u okolnim zemljama, kakva je monetarna politika, ali i kakav je kreditni rizik Srbije u svetu – rekao je Đorđević za „Blic“.
Da su marže u Srbiji veće od onih u Austriji, ukazuje i Petar Grujić, direktor Sektora za rad sa stanovništvom „Volks banke“; ali naglašava, da nisu sedam puta.
- Treba imati na umu da tamo preosečan stambeni kredit iznosi 300.000 evra, dok u Srbiji 50.000 evra, tako da nije uporediv odnos veličine marže i zarade koje banke ostvaruju ovde i u inostranstvu – naglašava Grujić.
Bankari su definitivno začuđeni optužbom premijera u Njujorku. U bankarskim krugovima juče smo nezvanično čuli da se mnogi pitaju se kako to da je po ocenama međunarodnih finansijskih institucija bankarski sektor u Srbiji pohvaljen, a s druge strane vlast ne priča da su se banke obavezale da ne smanjuju svoju kreditnu aktivnost u uslovima krize. Pitaju se i što ne objašnjava zašto je tolika inflacija, kako da se smanji rizik zemlje, zašto plaćamo najskuplje gorivo u regionu. Ali, niko neće svoje marže da poredi sa maržama u centralama.

Bazna stopa ostaje
Monetarni odbor NBS juče je posle analize aktuelnih eknomskih kretanja, doneo odluku da referentna, bazna kamatna stopa ostane 13 odsto. Naredna sednica biće održana 6. jula.

Banke u Hrvatskoj: Srbija je dva puta skuplja
Čak i Hrvatsko udruženje banaka, situaciju sa skupim kreditima i visokim maržama u Srbiji, koristi kako bi opravdalo svoje banke, zašto ne pojeftinjuju kredite.
„U Hrvatskoj je marža više nalik maržama u razvijenim zemljama EU i kreće se ispod tri postotna boda. To znači da bankari u Srbiji imaju više nego dva puta duži “amortizer” između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, nego u Hrvatskoj. To, pak, znači da građani Srbije u relativnom iznosu plaćaju bankarske usluge više nego dva puta skuplje nego građani u Hrvatskoj”, kažu u Udruženju banaka Hrvatske.

Nema konkurencije
Prof. dr Đorđe Đukić, koji već godinama ukazuje da u konkurencija u bankarskom sektoru nije prisutna u onom stepenu u kojem je najavljivana, komentariše za „Blic“.
- Do sada nijedna ozbiljan studija na nivou konkurencije u bankarskom sektoru nije rađena, što je paradoks. Za to treba da budu zainteresovani i NBS i Vlada i Komisija za zaštitu konkurencije - kaže Đukić.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta