Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Uspeh Korporacije Tigar

Korporacija Tigar, i pored teške ekonomske situacije i globalne krize, očekuje ostvarivanje profita od oko 65 miliona evra tokom ove godine, dok je vrednost investicija u modernizaciji proizvodnje oko 250 miliona dinara, izjavio je danas predsednik korporacije Dragan Nikolić


Nikolić je, na prezentaciji poslovanja, daljih planova i nove modne kolekcije Maniera , održanoj u beogradskoj galeriji Gvarnerius, naglasio da je cilj korporacije do 2011. ostvarivanje ukupnog prihoda od oko 110 miliona evra. On je dodao da će vrednost investicija u naredne tri godine premašiti milijardu i 600 miliona dinara. Nikolić je podsetio da se pirotski Tigar, posle kompletne prodaje dela proizvodnje auto guma međunarodnoj korporaciji Mišelin, koncentrisao na programe gumene obuće, posebno zaštitne obuće i specijalne vrste obuće za tržište širom sveta, na kome je tradicionalno prisutan. Tigar je tokom prošle godine ostvario ukupan prihod od pet milijardi dinara, dok je procenjena vrednost kapitala iznosila 3,7 milijardi dinara. Ukupno je ostvareno 3,3 milijarde dinara prihoda od prodaje proizvoda, a polovina je realizovana na međunarodnom tržištu. U septembru prošle godine otvorena je nova fabrika obuće u koju je, uz korišćenje finansijske podrške nemačke finansijske institucije Debl, uloženo oko 17,4 miliona evra, dok je u ovoj godini za program modernizacije tehničke gume planirana investicija od osam miliona evra, rekao je Nikolić Tanjugu. Fabrika je među najmodernijima i sa najboljim mogućnostima iskorišćenja kapaciteta na tlu Evrope, posebno opremljena i specijalnizovana za proizvodnju zaštitne specijalne obuće za teške uslove rada, dok je u toku modernizacija i rekonstrukcija fabrike gumeno- tehničke robe. Nikolić je najavio da će korporacija, i pored svetske ekonomske krize i teskih uslova privređivanja, nastaviti investicije koje će obezbediti održavanje koraka na tržištu, čuvanje tržišne pozicije i izbacivanje novih generacija proizvoda koje prate svetske trendove. Jedna od velikih investicija je, prema njegovim rečima, kupovina brendova Century i još nekih kupljenih tokom prošle godine od britanskog proizvođača Hunter. Predstavljen je i lanac novih prodavnica pod nazivom Bottega, novosti u servisnim centrima u koje će biti uključeni i tehnički pregledi vozila, novi proizvodi od reciklirane gume i nova linija zaštitnih čizama namenjenih za kanadsko tržište.



Predsednik Izvršnog odbora Agrobanke Dušan Antonić izjavio je danas da bi Vlada Srbije trebalo da na

„Poslali smo zahtev Vladi Srbije za produženje ugovora za otkup sopstvenih akcija i nezvanično smo dobili potvrdu da će tako i biti. Akcija Agrobanke će po isteku te tri godine biti tražena i preći će cenu koju smo po ugovoru sa državom dužni da platimo“, kazao je Antonić. Time bi, kako navodi, banka podigla rejting i tržišno učešće što bi uticalo i na poverenje klijenata

Cena akcije Agrobanke na Beogradskoj berzi na današnji dan je 5.508 dinara.

Agrobanka je u avgustu 2007. godine završila pretvaranje u akcije 43,5 miliona evra duga Republici Srbiji. Time je izmiren dug Agrobanke za kredit Međunarodne banke za obnovu i razvoj (EBRD), a država je preuzimanjem 98.445 akcija Agrobanke za ukupno 3,5 milijardi dinara, odnosno po ceni od 36.000 dinara za komad, povećala udeo u kapitalu te banke sa osam na 20 odsto.

Vlada Srbije je početkom jula 2007. godine potpisala sa Agrobankom ugovor o pretvaranju u akcije dela duga, uz obavezu banke da te akcije otkupi po ceni od 40.600 dinara ako ih država godinu dana nakon toga ne proda na berzi. Vlada Srbije dosad nije prodavala akcije Agrobanke.



Inostrani krediti „lek“ za nedomaćinsko poslovanje

Iako je Skupština Srbije otvorila raspravu o davanju garancija za uzimanje dva kredita u iznosu od 175 miliona evra, kojima bi Javno preduzeće Putevi Srbije trebalo da isplati deo duga preduzećima za puteve, ostalo je nerazašnjeno ko je odgovoran za to što je za samo tri godine taj dug utrostručen. Jedan od osnovnih razloga mnogi vide u činjenici da država nije redovno izmirivala obaveze prema putarima, ali ima i onih koji smatraju da bi deo krivice trebalo svaliti na pleća Puteva, a uporište toj tvrdnji nalaze i u izjavi, tadašnjeg ministra finansija, Mirka Cvetkovića da je poslovanje tog preduzeća „obavijeno mrakom“ i da i ono snosi deo odgovornosti za nastanak duga


Posebno je problematična 2006. godina kada je dug putarima povećan sa devet na čak 21 milijardu dinara. Simptomatično je da je reč o godini u kojoj se odigrao veći deo kampanje za parlamentarne izbore u januaru 2007. godine. Međutim, sada kada je na vidiku isplata duga, čelnici preduzeća uzdržavaju se od kritika na račun Vlade, kojima su ranije bili mnogo više skloni (pa čak i pretili tužbom). Direktori s kojima smo juče pokušali da stupimo u kontakt uglavnom nisu želeli da govore o dramatičnom rastu duga koji se procenjuje na više od 29 milijardi dinara.

Sekretar Udruženja za građevinarstvo Privredne komore Srbije Goran Rodić kaže za Danas da je više razloga kumovalo tako velikom rastu duga.

- Jedan od razloga svakako je neredovno plaćanje države za obavljene poslove, a razlog može da bude i nedomaćinsko poslovanje. U budžetu se uvek odvajao deo novca za vraćanje duga, ali su dolazile i nove investicije i kada se lanac finansiranja prekine onda to pukne kao bomba. Dugovi su se iz godine u godinu gomilali, a kulminirali su u 2006. godini. U građevinarstvu je najbitnije da lanac finansiranja nikada ne pukne - ističe Rodić.

Početak rasprave u Skupštini o kreditima Rodić ocenjuje kao pozitivan znak. „To je trebalo uraditi i ranije, ali nikada nije kasno. Ipak, ostaje još jedno pitanje da se reši, reč je o porezu na dodatu vrednost. Kod svakog posla koji su putna preduzeća ispostavljala državi na naplatu morala su da plate i PDV, a nisu dobijala novac. Da bi to pokrili morali su da uzimaju kredite. Kada se u obzir uzmu kamate koje su plaćali na te kredite i dug, putari su gotovo bili na izdisaju, a naročito veliki sistemi. Njima ova kreditna injekcija puno znači kako bi mogli da oslobode deo finansijskih sredstava radi konkurisanja za poslove u inostranstvu“, naglašava Rodić.

Direktor preduzeća Putevi Užice Milan Bojović u izjavi za Danas ocenjuje da što pre treba staviti tačku na dug putarima, ali podseća da krediti ne pokrivaju celokupni iznos koji je dogovoren. On podseća da su putna preduzeća uzimala kredite kod poslovnih banaka na osnovu duga koji je prema njima imala država. Bojović ističe da je to bilo neophodno kako bi se održavala likvidnost i isplaćivale plate. Kada je reč o dugu prema Putevima Užice, naš sagovornik napominje da je taj dug nastao zbog toga što im nisu isplaćeni poslovi redovnog i periodičnog održavanja puteva, kao i radova na klizištima koje je to preduzeće obavilo tokom 2007. i 2008. godine. Bojović podseća da je grupacija, u kojem se pored Puteva Užice nalaze i preduzeća Putevi Požega i Putevi Novi Pazar, drugi po veličini poverilac dok se najviše duguje grupaciji Nibens (preduzeća za puteve Beograd, Kragujevac, Bačka put, Vranje, Srem put...). On dodaje da će 20 milijardi dinara biti procenutalno podeljeno među putarima prema visini duga.

Kredit u iznosu od 100 miliona evra biće povučen od Sosijete ženeral banke, dok će drugi kredit od 75 miliona evra odobriti Unikredit banka. Za vraćanje pozajmice nadležno je JP Putevi Srbije. „Veoma je važno da se otpočne sa isplatom duga preduzećima za puteve u okviru koje je planirano vraćanje 22 milijarde dinara na ime osnovnog duga, dok bi se 1,6 milijardi dinara kompenzovalo sa Naftnom industrijom Srbije, a ostatak duga isplatio na deset šestomesečnih rata počev od januara 2010. godine. Dugovanja JP Putevi Srbije su, zaključno sa decembrom 2008. godine, iznosila 29,3 milijardi dinara za radove na redovnom održavanju autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva, kao i za naknadne radove po nalogu inspekcije i Ministarstva unutrašnjih poslova - kažu za Danas u Putevima Srbije. Na pitanje zbog čega je dug prema putarima tako brzo rastao, u „Putevima“ podsećaju da je transformacijom Republičke direkcije za puteve u Javno preduzeće Putevi, februara 2006. godine, novoformirano preduzeće preuzelo dug u iznosu od 10,2 milijarde dinara. „Zbog hitnih radova po nalogu inspekcije i Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i radova na sanaciji klizišta taj dug je zaključno sa 2007. godinom narastao na 29,8 milijardi dinara. U proteklom periodu izmiren je deo obaveza u iznosu od 500 miliona dinara, dok je za dalju otplatu ostao iznos od 29,3 milijardi dinara“, navode u tom preduzeću.



Nedostaje 3,5 milijardi dinara

- Sporazum koji su putari potpisali sa Putevima Srbije predviđa da nam se isplati deo duga u iznosu od 20 milijardi dinara i da država namiri naša dugovanja NIS-u za isporučenu naftu u iznosu od 1,5 milijardi dinara dok bi preostalih 8,5 milijardi dinara duga bilo reprogramirano. Međutim, sa dva kredita u iznosu od 175 miliona evra pokriće se minus od 16 milijardi dinara što znači da nedostaje još oko 3,5 milijardi - kaže za Danas direktor Puteva Užice Milan Bojović.



Rebalansom a ne PDV-om povećati budžetski deficit

Saradnici Ekonomskog instituta procenili su juče da bi bilo bolje da se, zbog smanjenih budžetskih prihoda, rebalansom poveća deficit budžeta Srbije nego da se povećava porez na dodatu vrednost (PDV)



„Učešće budžetskog deficita u bruto domaćem proizvodu trebalo bi da bude veće od tri odsto, koliko je predviđeno novim kreditnim aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom“, rekao je Stojan Stamenković na predstavljaju novog broja biltena „Makroekonomske analize i trendovi (MAT) i konjukturni barometar“ Ekonomskog instituta. On je naglasio da zbog pada prihoda od 17 odsto u prva četiri meseca, u odnosu na isti period prošle godine, nije realno očekivati da se ispuni plan rashoda ili budžetskog deficita, koji je utvrđen aprilskim rebalansom budžeta.

- Budžetski deficit mogao bi da se uveća sa predviđenih 70 na oko 100 milijardi dinara, jer to dozvoljava najavljena pomoć budžetu Svetske banke od 300 miliona dolara, i Evropske unije od 100 miliona evra, sto zajedno iznosi oko 30 milijardi dinara. Sve razvijene zemlje su usled ekonomske krize šest puta povećale budžetske deficite u odnosu na ranije planirane, a sve zemlje EU, izuzimajući Luksemburg, imaće deficit veći od tri odsto - rekao je Stamenković i dodao da je planirani budžetski deficit SAD i Velike Britanije veći od 10 odsto.

Prihodi budžeta, kako je navedeno u MAT-u, u aprilu su smanjeni za oko 5,9 milijardi dinara, odnosno za 19 odsto u poređenju sa istim mesecom prošle godine. Najviše su pali prihodi od PDV-a - 5,3 milijarde dinara, što je realno smanjenje od 26,4 odsto. Carinski prihodi su sa 6,1 milijardi pali na 4,2 milijarde dinare, ili realno za 38 odsto, dok su prihodi od akciza porasli u odnosu na april prošle godine za 1,5 milijardi dinara, što je realno povećanje od 8,2 odsto. Vrednost ugovorenih građevinskih radova u prvom kvartalu ove godine u odnosi na isti prošlogodišnji period manja je za 45,5 odsto, a broj izdatih građevinskih dozvola za 16,7 odsto. Promet je bio manji za 3,2 odsto u tekućim cenama, a u stalnim cenama za 9,6 odsto, dok je međugodišnja inflacija od 8,8 odsto bila za 2,3 procentna poena veća nego u Rumuniji, prvorangiranoj zemlji u EU po visini inflacije.



Bank of Moscow opens doors Wednesday
The Bank of Moscow Belgrade is opening its first branch in Serbia today, thus becoming the 35th foreign-owned bank in the country.

The Bank of Moscow is one of the three biggest and most stable banks in Russia and its main shareholder, with a 44 percent stake, is the city of Moscow, Milan Ćulibrk from €konomist magazine explains.

“What’s characteristic here is that thus far, it has operated literally exclusively with legal entities, with industry. It was expected that the Bank of Moscow’s arrival in Serbia would be directly linked to Gazprom’s purchase of NIS, but it’s turned out that that transaction was not conducted through the Bank of Moscow,” he notes.

“So, it will now try to carve out a place for itself on the market, working primarily with companies who trade with Russia, and thus grab as big a slice of the cake for itself as possible,” Ćulibrk said.

The bank began operating in Serbia last year as the first Russian bank in the region, and the first Greenfield investment in the Serbian banking sector in the last seven years.


"State to foot bill for new NIS audit"
Serbian Oil Industry (NIS) CEO Kiril Kravchenko says that the scale of the company’s losses could not have been foreseen.

Speaking to B92 on Tuesday, Kravchenko said that in the first three months of 2009, the company had suffered a loss of EUR 117mn.

The NIS boss said that 70 percent of this year's losses had been registered in January, and that in February and March they had begun to show a decline. Kravchenko expressed his belief that NIS would be making a profit by the end of the year.

Commenting on the auditor's report for last year, Kravchenko said that it showed a loss of approximately EUR 85mn. He added that all the shareholders had given just one task to the NIS management: "Uncover the truth.”

“That’s why we’ll do our utmost for the results to be completely transparent,“ he pledged.

Asked whether the new auditor engaged by the NIS board would be paid for by the company or state, Kravchenko replied that the government had decided that, in this case, the state would foot the bill.

Asked why the company was now seeking higher processing costs, the NIS CEO replied that these costs had stayed at the same level for three years.

“The result of that is work at a loss,“ he explained.

Kravchenko said that “the other auditor will probably ascertain that NIS operated at a loss, but the Russian side won’t change the terms of the contract.“

“The new auditor’s report will be paid for by the Serbian tax payer. What was said at the meeting of the board was that the government would pay for the new audit,“ he told B92.


Unemployment figures ascribed to "accounting trick"
Economist Danica Popović says the latest figures showing unemployment at 14 percent are unrealistic.

Popović believes that this figure was reached using an accounting trick.

“14 percent is because of an accounting trick, because in the past, people working at the stock exchange would declare themselves unemployed, as it was a way of sorting out their health and social insurance. Once it stopped, the need for it stopped too,“ she explained.

“The other thing that happened, they began to call people up and give them jobs they didn’t want to accept, and anyone who didn’t accept was taken off the list, and that’s how we got to 14 percent,“ she said.


EBRD invests 22m EUR in "Asseco SEE"
European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) plans to invest 22m EUR in company "Asseco South Eastern Europe" (Asseco SEE) from Poland - people from Belgrade-based company "Pexim", which operates as a part of "Asseco SEE" said yesterday (June 3rd, 2009).

According to the announcement, EBRD will additionally capitalize "Asseco" with 15m EUR and, thus, become the owner of certain package of stocks. At the same time, it will grant a loan of 7m EUR to that company, with the repayment period of six years. EBRD's Board should approve of that investment prior to June 30th.

"Pexim" said that the funds approved by EBRD would enable acquisition of IT companies in the region and creation of strong, regional company, as well as that "Asseco" was expected to increase the number of clients and strengthen its position of leading supplier of IT solutions and services in the region.

Serbia-based members of "Asseco SEE" that will feel the advantages of the investment are "Antegra", "Cardinfo" and "Pexim".

"Asseco Southeastern Europe" deals with production of software, it has 900 employees, and all members of that group are either software companies or system integrators.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta