Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prodaja nekadašnjeg giganta na šest rata

Pošto je na osnovu odluke Skupštine poljoprivrednog kombinata „Delišes” u restrukturisanju, u Vladičinom Hanu, za 26. jun ove godine Agencija za privatizaciju raspisala javni poziv za prodaju sto odsto kapitala Fabrike za konzerviranje voća i povrća s plantažom i Fabrike sokova, na iznenađenje zaposlenih i lokalnih funkcionera nekoliko potencijalnih kupaca iz zemlje i inostranstva pokazalo je interesovanje za ovog posrnulog poljoprivrednog džina

Prema informacijama koje stižu iz ovog gradića na obalama Južne Morave, dilemu budućim vlasnicima ovog nekadašnjeg poljoprivrednog giganta na jugu Srbije, koji se raspituju i merkaju postojeće kapacitete „Delišesa”, stvara početna prodajna cena koja za Fabriku za konzerviranje voća i povrća s plantažom iznosi 2.211.000 evra. U ovom slučaju depozit za učešće je 221.000 evra. Prema prospektu Agencije, za prodaju Fabrike sokova nadmetanje će krenuti od 1.897.000 evra, a depozit za potencijalne kupce je 190.000 evra. U oba slučaja naknada za prodaju dokumentacije je po 3.000 evra.

Kako je odlučeno, budući vlasnik ostatka imovine „Delišesa” moći će svoje obaveze da izmiri u šest rata, s tim što prva rata iznosi najmanje 30 odsto ukupne celine koju kupuje. Inače, zajedno sa Fabrikom za konzerviranje, budući vlasnik, između ostalog, dobiće deo upravne zgrade površine 750 metara kvadratnih, 12 objekata ukupne površine 9.436 kvadrata, bazen za prihvatanje sirovina, zapremine 6.000 metara kubnih, glavnu kotlarnicu i velike površine zemljišta uglavnom u društvenoj svojini.

U obližnjem selu Žitorađa nalazi se sedam objekata i plantaže voća, pored upravne zgrade tu su još mašinska radionica, benzinska pumpa, magacini, objekat sistema za navodnjavanje u Prekodolcu, magacin u Belom Polju, na području opštine Surdulica, i voćnjaci na više desetine hektara u Žitorađi, Prekodolcu, Beliševu i ostalim selima ovog kraja.

Sa Fabrikom sokova, koja je znatno „mlađa” od Fabrike za konzerviranje voća i povrća, ide 12 objekata površine 10.714 metara kvadratnih gde su, između ostalog, proizvodni pogon, skladišta, pumpni sistemi za hemijsku pripremu vode, stanica za prečišćavanje otpadnih voda i drugo.

Uz Fabriku sokova su i hidromeliracioni sistemi za navodnjavanje u Masurici, u opštini Surdulica, kao i u Preševu, poslovno-prodajni centar u Nišu od 424 kvadrata i nešto manji u Spužu u Crnoj Gori. Rok za podnošenje pisanih ponuda je do 17. juna. Inače, budući vlasnici „Delišesa” imaju obavezu da preuzmu preostalih stotinak zaposlenih radnika. Proces vlasničke transformacije kapitala u PK „Delišes” u Vladičinom Hanu započeo je pre osam godina. Prvi tender je propao, kao i više pokušaja prodaje na aukciji. Na javnom nadmetanju prodata je fabrika koncentrata i kaše „Nektaru”, i to je jedini nekadašnji deo „Delišesa” koji radi.

Nedavno je sa oko 20 objekata raskrčmljena celokupna trgovina sa ugostiteljstvom za 70 miliona dinara. Valja naglasiti da je od oko 1.200 radnika ostalo svega deset odsto. Niko od njih nije dobio akcije pošto je firma već pet-šest godina u restrukturisanju.



Dobra žetva pegla BDP

Zahvaljujući kiši koja je ovih dana padala u svim krajevima Srbije rod pšenice biće uvećan za 300 do 400 kilograma po hektaru. Tako bi umesto 3,2 tone, prinos po hektaru trebalo da se kreće oko 3,5 tona, a realno je očekivati i bolje prinose drugih poljoprivrednih useva. Otuda i procena da će ove godine poljoprivreda zabeležiti stopu rasta koja će se kretati između nula i dva odsto, što je dobar rezultat u odnosu na negativan skor BDP-a, kaže za Danas Milan Prostran, sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije


On ističe da je kiša zapravo spasila pšenicu jer je stigla u poslednji čas s obzirom na to da je hlebno žito u tzv. fazi nalivanja zrna. Prostran procenjuje da bi žetva trebalo da počne za dvadesetak dana, odnosno u optimalnom roku.

Na pitanje šta bi poljoprivrednici mogli da očekuju kad je reč o otkupnim cenama Prostran kaže da, iako je nezahvalno davati prognoze, činjenica je da cene određenih poljoprivrednih proizvoda, pa i pšenice i kukuruza, beleže rast nasuprot padu proizvodnje, što je inače trend u svetu. A koliko će cene skočiti pokazaće vreme, jer njihov nivo ne zavisi samo od suše, već i od kupovne moći građana. Suša je najviše zabrinula paore koji su u setvu uložili gotovo sav kapital, pa sada strepe da li će povratiti uložen novac i otplatiti uzete kredite, kaže Prostran.

I Vukosav Saković, direktor udruženja Žita Srbije izjavio je da su obilne kiše pogodovale usevima, naročito pšenici, čiji su prinosi posle dugotrajne suše bili ozbiljno ugroženi.

- Iako su za pojedine parcele pod hlebnim žitom padavine ipak zakasnile, na većini površina pod pšenicom one će pomoći da se zrno u poslednjoj i najosetljivijoj vegetativnoj fazi „nalije“. Trebalo bi, takođe, podsetiti da je u setvi, zbog nepovoljnih pariteta između merkantilne i semenske pšenice, korišćeno „seme sa tavana“ pa, uz sušni period tokom aprila i u prvoj polovini maja, realna bi bila procena o nižim prinosima. Ipak, ni manji prinosi u poljoprivredi ne mogu da umanje učešće te delatnosti u stvaranju BDP-a koje premašuje 15 odsto - kaže Saković i dodaje da je, posle kukuruza čije učešće u setvenim površinama premašuje 37 odsto, najzastupljenija pšenice kojom je zasejano oko 16 odsto obradivog zemljišta Srbije.

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda u Srbiji je krajem maja zabeležen različit nivo padavina, koji se kreće od 20 do 100 litara po kvadratnom metru, zavisno od regiona. Agrometeorolozi procenjuju da su padavine dobro došle svim ratarskim kulturama, ali i upozoravaju paore na mogući razvoj korova i bolesti biljaka.

Glavobolja zbog otkupne cene

Osim prinosa poljoprivrednike i te kako zanima kolika će biti otkupna cena pšenice. Analitičari i trgovci žitom procenjuju da otkupna cena pšenice ovogodišnjeg roda neće biti niža od 11 dinara za kilogram. Imajući u vidu svetska kretanja i cene koje se u avgustu očekuju na najvećim berzama, paori bi mogli da računaju i na cenu od 14,5 dinara, mada je još reč samo o pretpostavkama.



Kriza nije pokolebala investitore

Regionalni skup „Pirot 2009“ okupio je krajem maja privrednike iz Srbije i Bugarske koji su izrazili spremnost za proširenje saradnje. Uz konstataciju da je cilj ove konferencije promovisanje dobrosusedskih odnosa, načelnik Pirotskog okruga Goran Stamenović naglasio je da ovakvi skupovi podstiču investitore da više ulažu dajući tako svoj doprinos ublažavanju posledica svetske ekonomske krize



- Spoljnotrgovinska razmena između Srbije i Bugarske beleži trend pada. Utoliko pre trebalo bi raditi na stvaranju povoljne investicione klime kako bismo privukli investitore koji i u ovako teškim vremenima ne odustaju od ulaganja. Tigar je već godinama prisutan na tržištu Bugarske i nadam se da će se ta saradnja proširiti - izjavio je Dragan Nikolić, predsednik Korporacije Tigar, dodajući da Slobodna zona Pirot otvara prostor za unapređenje saradnje, naročito kad je reč o međunarodnom logističkom centru.

Predsednik opštine Pirot Vladan Vasić podsetio je da je prošle godine kada je bio raspisan konkurs za finansiranje projekata prekogranične saradnje za Srbiju bilo planirano milion evra, a Pirotu za dva projekta pripalo 400.000 evra. Nadam se da ćemo se sa našim parterima iz Pernika i Montane dobro pripremiti za novi konkurs. U tom kontekstu treba pomenuti i Sporazum o prekograničnoj saradnji vredan 50 miliona evra, koji su nedavno potpisali Žozep Ljoveras, šef delegacije Evropske komisije u Beogradu i potpredsednik republičke Vlade Božidar Đelić“, naglasio je Vasić.

Gradonačelnik Niša Miloš Simonović ukazao je na veoma važnu ulogu lokalnih samouprava, ali i Vlade Srbije, s obzirom na to da bi u narednih nekoliko godina ovaj pogranični region trebalo da dobije kvalitetnu infrastrukturu. „To je preduslov za privlačenje stranih investicija i za efikasniju ekonomsku saradnju između pograničnih opština Srbije i Bugarske. To se, pre svega, odnosi na završetak autoputa od Niša do Dimitrovgrada, gasifikaciju istočne i južne Srbije i modernizaciju i elektrifikaciju pruge od Niša do Dimitrovgrada“, naglasio je Simonović.

Direktor Slobodne zone Pirot Dragan Kostić konstatovao je da je ova zona najdalje odmakla u prekograničnoj saradnji. „Sa opštinom Pernik u Bugarskoj realizujemo zajednički projekat u vezi sa propagandnim aktivnostima i infrastrukturnim opremanjem Slobodne zone Pirot. Ali, treba podsetiti da u okviru ove zone već radi veliki broj bugarskih kompanija, a ovo je još jedna prilika da bugarskim partnerima predstavimo uslove poslovanja“, ističe Kostić.



Neobus izvozi autobuse u Saudijsku Arabiju
Novosadska fabrika autobusa Neobus najavila je da će danas isporučiti 27 vozila u Saudijsku Arabiju, čime će obnoviti izvoz nakon 18 godina. U Saudijsku Arabiju biće isporučeno 15 minibuseva i 12 turističkih autobusa namenjenih prevozu vernika na hadžiluk u Meku i Medinu. Autobusi su proizvedeni u saradnji sa kompanijama Fap iz Priboja i Famos iz Sarajeva, a opremljeni su posebnim motorima za rashlađivanje putničkog prostora nezavisnim od motora koji pokreću vozilo

Neobus je 2004. godine kupio na aukciji privrednik iz Saudijske Arabije Ala Magrabi Mohamedali. Poslovodstvo Neobusa je u aprilu objavilo i da je počelo realizaciju predugovora sa holandskom kompanijom VDL iz Ajndhovena, o proizvodnju 150 turističkih autobusa za zapadnoevropsko tržište. Kada ugovor bude potpisan, proizvodiće se po 14 autobusa mesečno u periodu od tri godine, a ukupna vrednost posla procenjena je na 50 miliona evra. Pored posla sa VDL-om, Neobus ima saradnju i sa švedskom kompanijom Volvo, sa kojim je 2006. sklopljen ugovor o strateškom partnerstvu za jugoistočnu Evropu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta