Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Korak ka jeftinijim kreditima

NBS smanjila referentnu kamatnu stopu sa 14 na 13, pa se se može očekivati da postepeno padaju bankarske kamate


Narodna banka Srbije juče je smanjila referentnu kamatnu stopu sa 14 na 13 odsto. To je dobar signal, kažu bankari, ali ne znači da će se i kamate na kredite automatski sniziti. Dr Dejan Šoškić, predsednik Saveta NBS, ipak, smatra da se može očekivati da postepeno padaju kamate na bankarske kredite u dinarima. Efekti smanjivanja referentne stope NBS nisu momentalni i direktni, dodaje Šoškić, ali se nada da je to samo još jedan korak u dobrom pravcu.

Izvesno je, dodaje on, da će u vladajućoj recesiji NBS nastojati da mere monetarne politike budu manje restriktivne i ne sputavaju privrednu aktivnost.

Fiskalna politika je ekspanzivna, pre svega zbog podbačaja u budžetskim prihodima, konstatovao je Monetarni odbor prilikom donošenja ove odluke, ali je imao u vidu da nove restriktivne fiskalne mere tek treba da daju efekte na smanjenje budžetskog deficita, zbog čega bi u narednom periodu fiskalna politika trebalo da bude dezinflatorna, kaže se u saopštenju NBS. Pored toga, pad privredne i spoljnotrgovinske aktivnosti veći je od očekivanog, a tražnja i dalje niska, pa se očekuje da u narednom periodu neće podsticati inflaciju.

U maju je smanjen pritisak na deviznu likvidnost, pre svega zahvaljujući kratkoročnom zaduživanju banaka u inostranstvu, obnavljanju devizne štednje i otkupu deviza od menjača i građana. Monetarni odbor je zbog toga ocenio da ima prostora za smanjenje restriktivnosti monetarne politike, ali je upozorioda i dalje postoje rizici za ostvarivanje ciljane inflacije zbog visokog rasta regulisanih cena u prvih pet meseci.

„Ukoliko kriterijumi za kontrolu inflacije u prvom polugodištu, dogovoreni sa Međunarodnim monetarnim fondom, ne budu ispunjeni, postoji verovatnoća da Srbija ne povuče drugu tranšu kredita od te međunarodne institucije, kao i da će morati da se preduzimaju dodatne mere da bi se ciljana inflacija ostvarila”, ukazuje NBS koja je referentnu kamatu prethodno snizila 22. aprila sa 15 na 14 odsto.

– Mada svako smanjenje referentne kamate dovodi do korekcije cene kredita, sniženje od jednog procentnog poena nije toliko veliko da bi se odmah osetilo. Uz to, na visinu kamate na kredite utiče inflacija, kao i rizik plasmana. Pogotovo u situaciji kada je veliki broj preduzeća u blokadi i mnogo više građana ostaje bez redovnih prihoda – kaže član IO Sosijete ženeral banke Miroslav Rebić.

On dodaje da će se u toj banci odluka odraziti na prvo mesečno dospeće kod svih dinarskih kredita sa promenljivim kamatama dok će za dinarske sa fiksnim stopama, a pre svega po dozvoljenim pozajmicama i kreditnim karticama, banka u najkraćem roku izvršiti prilagođavanja.

Dejan Šoškić veruje da NBS može i treba da nastavi sa „relaksacijom” monetarne politike daljim smanjivanjem referentne stope.

– Ovo je važno iz najmanje dva razloga. Time bi se omogućilo snižavanje bezrizične kamate prema bankama, što bi uticalo na smanjivanje kamate na kredite privredi i građanima. Drugo, omogućilo bi se i jeftinije zaduživanje države kroz zapise državnog Trezora, što bi uticalo na lakše finansiranje kratkoročnog i, potencijalno, srednjoročnog duga države. Država, s druge strane, trebalo bi što pre da vrati dugove privredi i da obezbedi veću racionalizaciju i kontrolu svojih troškova, uz veću aktivnost u domenu investicija u infrastrukturu. Samo uz takvo zajedničko delovanje vlade i NBS možemo da očekujemo prevazilaženje nelikvidnosti i jačanje investicija u zemlji – zaključuje ovaj ekonomista.



Ukinuta ograničenje za kreditiranje građana

Monetarni odbor Narodne banke Srbije doneo je odluku o prestanku važenja Odluke o usklađivanju stanja bruto plasmana odobrenih stanovništvu sa osnovnim kapitalom banaka, saopštila je NBS

To praktično znači ukidanje ograničenje bankama za odobravanje iznosa ukupnih kredita, kao i roka otplate gotovinskih kredita.

Odlukom iz juna 2006. godine NBS je bankama ograničila iznos ukupnih kredita stanovništvu na 200 odsto njihovog osnovnog kapitala. Tu odluku je NBS donela kao jednu od dodatnih mera za smanjenje agregatne tražnje i suzbijanje inflatornih tendencija.

U periodu primene te odluke, od septembra 2006. do kraja aprila 2009, banke su povećale osnovni kapital sa 147,2 milijarde na 391 milijardu dinara, pa je Monetarni odbor, imajući u vidu okolnosti na svetskom finansijskom tržištu i aktuelna monetarna kretanja, ocenio da su se stekli uslovi da se ta odluka stavi van snage.

Takođe, zbog značajnog usporavanja agregatne tražnje i recesionih tendencija izazvanih svetskom ekonomskom krizom, ocenjeno je da više ne postoji potreba za ograničavanjem krajnjih rokova gotovinskih kredita koje banke odobravaju stanovništvu.

Odluka o prestanku važenja Odluke o usklađivanju stanja bruto plasmana odobrenih stanovništvu sa osnovnim kapitalom banaka stupiće na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku.



D&B: Mere vlade dugoročno dobre

Mere Vlade Srbije dugoročno će doprineti oporavljanju privrede, ali će kratkoročno uticati na njen dalji pad, navodi "Dan i Bredstrit" (D&B)


Vladine mere, program MMF-a i fiskalna štednja pomažu oporavku privrede u dužem roku
Analitičari D&B prognoziraju da će bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u 2009. godini imati negativnu stopu rasta od minus četiri odsto, posle smanjenja industrijske proizvodnje i izvoza za 17, odnosno 33,5 procenata u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Ta najveća svetska bonitetna kuća u junskom izveštaju Srbiju i dalje svrstava u zemlje visokog rizika, sa rejtingom DB5a. "Naglo smanjivanje privredne aktivnosti, koje prati pad poslovnih prihoda, ograničeni pristup novim zaduživanjima i slabost dinara iziskuju oprez prilikom uzimanja novih kredita", navodi se u analizi, uz podsećanje da je vrednost dinara prema evru opala oko 25 odsto od oktobra prošle godine.

Kao pozitivna strana navodi se da bi "Srbija mogla da izbegne veću domaću finansijsku krizu: rizik od nedostatka deviznih sredstava je mali, a nekoliko mera preduzetih od strane vlasti trebalo bi da olakšaju finansijski pritisak na neke dužnike".

Takođe se napominje da je NBS smanjila referentnu kamatnu stopu čak dva puta u aprilu (sa 16,5 odsto, na 14 procenata) kao i nivo obaveznih rezervi u komercijalnim bankama.


U izveštaju se takođe napominje da je Skupština Srbije krajem aprila usvojila revidirani budžet, u kome se smanjuju ovogodišnji budžetski rashodi i povećavaju prihodi kako bi se zadržao fiskalni deficit na maksimalnih tri odsto BDP-a, što je, po mišljenju analitičara D&B, vrlo optimističan cilj.

"Vlada nastoji da smanji potrošnju kroz zamrzavanje plata u javnom sektoru, zabranom zapošljavanja novih radnika, smanjivanjem izdataka na osnovu diskrecionog prava i manjim davanjima lokalnoj samoupravi i fondu zdravstvenog osiguranja. U povećanju prihoda Vlada se, izmedju ostalog, oslanja i na povećanje poreza i akciza (na benzin, dizel i gas) i doprinosa na budžet iz državnih preduzeća. Može se očekivati i dalje povećanje poreza ukoliko budžetski deficit bude prelazio Vladina očekivanja", navodi se u analizi.

Iako će, prema mišljenju analitičara D&B, vladine mere uticati na pad ekonomskih pokazatelja u kratkoročnom periodu, program MMF-a i fiskalna štednja su suštinske za održavanje finansijske stabilnosti i poverenja investitora i pomažu oporavku privrede u dužem roku (posle 2009-2010. godine).

Nekoliko infrastrukturnih projekata koji su u toku, a koje finansiraju Svetska banka i drugi strani kreditori, nisu uključeni u budžetska smanjenja. Zbog toga će uticaj fiskalnog zaoštravanja na ekonomsku aktivnost biti verovatno manji nego u drugim zemljama, zaključuju stručnjaci D&B.



Kriza izgovor za loš poslovni ambijent

Osim 400 miliona evra koje su Rusi uplatili za kupovinu većinskog paketa akcija NIS-a, i oko 160 miliona evra bankarskih kredita za izgradnju infrastrukture, u Srbiju od početka ove godine nije ušla ni jedna direktna strana investicija. Iako zvaničnici očekuju da do kraja 2009. nivo stranih ulaganja dostigne 1,3 milijarde evra, malo je nade da će to biti i ostvareno


- Ekonomska kriza dodatno je umanjila šanse Srbije da privuče strani kapital, mada su pre gotovo dve godine, stručnjaci tvrdili da procena vlade da će godišnji priliv stranih investicija iznositi oko šest milijardi evra, nije realna. Ukazivali smo da će se investiranje naglo zaustaviti a ekonomska kriza samo je ubrzala taj proces. Teško je računati da ćemo u ovoj godini, posle „bruke“ sa NIS-om, uspeti da prodamo još neko javno preduzeće. Što se tiče privatizacije, ona je gotovo završena, jer su glavni objekti i lokacije prodati tajkunima, a industrijski kapaciteti, čija bi nam prodaja dobrodošla, zavise od stanja infrastrukture. To je pokazao i primer Fijata, koji nije želeo da pregovora sve dok nije obećana izgradnja autoputa i pruge koji će Kragujevac da povežu sa drumskim i železničkim Koridorom 10. Ali, nerealno je očekivati da će novi infrastrukturni projekti u ovoj godini biti realizovani, utoliko pre što je kantri rizik i dalje visok - kaže za Danas Mahmud Bušatlija, konsultant za strana ulaganja.

Naš sagovornik procenjuje da bi eventualno izgradnja neke nove deonice na Koridoru 10, koja bi bila pripremljena za realizaciju, mogla da omogući povlačenje novih kredita. Ali, prepreka je, tvrdi Bušatlija u tome što je sadašnji ministar za infrastrukturu, Milutin Mrkonjić, iako se trudi da aktivira izgradnju Koridora 10, nasledio kriminalizovan sektor, koji, uz to, nema ni pripremljene projekte na osnovu kojih bi mogla da se povuku kreditna sredstva.

- U prilog toj konstataciji je i vest da se eksproprijacija zemljišta na kome se gradi obilaznica oko Beograda, najverovatnije neće završiti brzo, jer parcele drže tajkuni. Odgovornost države koja je dozvolila da se u prometu nađe poljoprivredno zemljište za koje se još 1980. znalo da će biti eksproprisano zbog izgradnje obilaznice oko glavnog grada, očigledna je. Iako je dozvolila da to zemljište kupe tajkuni, država sada izbegava da jednostavnom administrativnom merom, odredi cenu zemljišta namenjenog za javno dobro, i tako reši problem eksproprijacije - ističe Bušatlija i dodaje da je sličan problem visoke cene u nacionalizaciji zemljišta namenjenog za izgradnju puta, najverovatnije bio prisutan i kod koncesije za autoput od Beograda do Požege, zbog čega banke i nisu želele da uđu u taj posao.

Da Srbija nije spremna da uđe u novi investicioni ciklus, svedoči i podatak da su strani investitori koji već rade na našem tržištu, prošle godine planirali da u nove poslove ulože od 700 do 800 miliona evra, ali da će zbog ekonomske krize većina tih planova sačekati bolje dane.

Najveći investitor

Podsećanja radi, u Srbiju je tokom poslednjih osam godina ušlo oko 17 milijardi dolara stranog kapitala, a najveći priliv (od 5,4 milijarde dolara) ostvaren je 2006. godine, kada je prodat Mobtel. Kupac te firme, norveški Telenor, ujedno je i najveći pojedinačni strani investitor, a slede ga ruski Gaspromnjeft, Banka Inteza, kompanija Filip Moris.



Privredna komora Beograda: Građani će tek osetiti krizu

Građani Srbije će tek osetiti posledice ekonomske krize, ocenjeno je danas na sastanku rukovodstva Privredne komore Srbije i Saveza samostalnih sindikata Srbije

"Ekonomska kriza je uzela veliki zamah, ali je na sastanku konstatovano da se glavni problemi tek očekuju, pogotovo kada se radi o socijalnom položaju građana", navodi se u saopštenju Privredne komore Beograda.

Na sastanku je dogovoreno da Privredna komora Beograda i Savez samostalnih sindikata Srbije organizuju okrugli sto o "dograđivanju mera Vlade Srbije", pre svega da bi se podstakla proizvodnja.

"Postignuta je saglasnost da se u uslovima sveobuhvatne reforme pokrene rad 'Velikog socijalnog saveta' uz učešće predstavnika sindikata, komore, poslodavaca, zemljoradnika, studenata, potrošača, nezaposlenih i svih drugih organizovanih društvenih grupa", navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, na sastanku su učestvovali predsednik Privredne komore Beograda Milan Janković i predsednik Saveza Samostalnih Sindikata Srbije Ljubisav Orbović.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta