Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pritužbe građana oborile rate

Banke na koje se odnosio najveći broj prigovora vratile kamate na nivo pre povećanja


Posle sve većeg broja prigovora klijenata pojedinih banaka u maju i junu zbog povećane kamate na kredite u otplati, odnosno bankarske marže, NBS je utvrdila da neki od ugovora sadrže odredbe koje nisu u skladu sa principima dobre poslovne prakse. Preciznije, postavlja se pitanje zakonitosti pojedinih odredbi, kako ističu iz centralne banke nakon analize pritužbi i uvidom u jedan broj ugovora o kreditu.

Zato je Narodna banka 15. juna uputila dopis svim bankama kojim je zatražila da hitno preispitaju odredbe ugovora i zakonitost svojih opštih akata, kao i da ih, ako zatreba, usklade sa pozitivnim propisima i o tome je obaveste u roku od 30 dana, navodi se u jučerašnjem saopštenju Narodne banke.

Takođe, NBS smatra da je neophodno da banke još jednom razmotre povećanje kamate na kredite u korišćenju. To se naročito odnosi na one koje su to učinile nakon 30. septembra prošle godine, pa bi trebalo da ih koriguju, odnosno nađu odgovarajuće rešenje sa klijentima. O tome je trebalo da banke obaveste NBS u roku od pet dana.

Od prispelih odgovora, najveći broj banaka je obavestio centralnu banku da će u što kraćem roku preispitati svoje odluke o promeni kamate, odnosno povećanju marže, te da će usaglasiti svoje opšte akte sa propisima i o tome obavestiti NBS.

One banke na koje se odnosio najveći broj prigovora po tom osnovu već su donele odluku o vraćanju kamate – marže na nivo pre njenog povećanja, o čemu su obavestile i svoje klijente, dok neke smatraju da su njihovi opšti uslovi poslovanja i ugovori u svemu u skladu sa propisima. Banke, takođe, napominju da je za svaku korekciju potreban određeni period radi operativnih i tehničkih poslova.

Narodna banka će, redovnim supervizorskim aktivnostima, sagledavati i zakonitost opštih akata banaka. U pripremi je i podzakonski akt koji ova pitanja treba da reguliše u skladu sa principima najbolje svetske prakse.NBS istovremeno zahvaljuje svima koji su joj se obratilii ukazali na ovaj problem, doprinevši tako uspostavljanju dobre poslovne prakse i jačanju poverenja u bankarski sektor.



Svake godine 250 novih IT preduzeća

U Srbiji godišnje biva osnovano 250 informatičkih preduzeća i njihov broj se svake godine povećava za oko 20 odsto, rečeno je za okruglim stolom pod nazivom "Kako razvijati interes za autsorsing u informatičkim delatnostima" u Privrednoj komori Srbije (PKS)



Milovan Matijević


Analitičar za informacione tehnologije Milovan Matijević rekao je da polovina od tog broja biva osnovana u oblasti kompjuterskog programiranja, a 70 njih su osnovale strane kompanije. Ističući da se njihov broj ove godine neće smanjivati zbog ekonomske krize, on je ukazao da ta preduzeća imaju u proseku četvoro zaposlenih.
Predsednik Društva za informatičku delatnost Nikola Marković objasnio je da autsorsing predstavlja izradu projekata informacionih sistema i izradu aplikativnog softvera, kao i iznajmljivanje računarskih resursa i izradu softvera za inostrane poručioce.
Pomoćnik ministra Nebojša Vasiljević ukazao je da se usluge autsorsinga isporučuju u elektronskom obliku i istakao da je to važan deo IT sektora, čiji opseg treba da se sagleda, kao i problemi koji na nivou države treba da budu rešeni.
Predstavnik kompanije "PS tek" (PSTech) Branka Radovanović istakla je da kompanije koje se bave autsorsingom izvoze svoje usluge programiranja i održavanja softverskih proizvoda i dodala da je pre otpočinjanja bilo kakvog posla autsorsinga neophodno napraviti dobar ugovor, koji mora da bude u korist obe strane.
Predstavnik Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) Andrija Bednarik naglasio je da treba izgraditi srpsku robnu marku - brend u IT industriji, po čemu će domaća industrija u svetu biti prepoznatljiva i dodao da Srbija treba više da radi na promociji autsorsinga i evidenciji baze podataka, kako bi se znalo sa koliko prihoda raspolaže i šta može da ponudi. On je istakao značaj sertifikacije kompanija koje rade autsorsing i dodao da se u Srbiji godišnje profiliše oko 1.500 inženjera informatike.
Predstavnica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Tatjana Lukić rekla je da je u autsorsingu neophodan konsultant koji će firmu upoznati s lokalnim partnerom, kao i obuka zaposlenih u firmi kako da nastupe na stranom tržištu, a važno je da firma ima sertifikaciju po međunarodnim standardima.
Na skupu, koji je održan u organizaciji Društva za informatiku Srbije i Udruženja informatičke delatnosti Privredne komore Srbije, istaknuto je i da problem u izvozu proizvoda u IT sektoru predstavlja nerešena zakonska i carinska regulativa.



Država mora da reguliše uslove otkupa voća
Smanjena potrošnja voća u svetu zbog ekonomske krize i loš kvalitet ploda zbog obilnih padavina, glavni su razlozi problema nastalih u otkupu maline, ocenila je direktorka Poslovne zajednice za voće i povrće Evica Mihaljević



Rade Ljubojević


- Zato malinari ove godine na evropskom tržištu ne mogu očekivati visoku otkupnu cenu koja je lani dostigla 2,30 evra - istakla je ona i navela da su u Poljskoj, gde je vrlo dobar rod maline, ove godine startovali s cenom od 80 centi po kilogramu.
- U Srbiji kiša pada neprestano već 12 dana, pa je voće puno vode - višnja puca, a malina plesnavi - objasnila je Mihaljevićeva i navela da se zato ove nedelje kupci uopšte nisu pojavili.
- Ukoliko bi otkupna cena bila kao prošle godine, to bi bio kraj za hladnjačare koji nemaju vlastita obrtna sredstva, niti mogu da računaju na sredstva banaka - upozorila je ona.
Predsednik Upravnog odbora Udruženja hladnjačara Rade Ljubojević objasnio je da su banke ove godine maksimalno redukovale plasman svojih sredstava u otkup voća, što svedoči da nije reč o profitabilnoj poljoprivrednoj grani. S druge strane, kako je kazao, hladnjačari ne mogu da se zadužuju pošto su prošle godine imali katastrofalne bilanse.
Ljubojević, takođe, smatra da je u osnovi problema loš kvalitet ovogodišnjeg roda, ali i haos koji vlada u otkupu višnje, maline i kupine.
- Malina truli, kako kažu stručnjaci, "brzinom plamena", a procenat suve materije u plodu opao je sa 12 na sedam briksa - rekao je on i istakao da je to prava mora za hladnjačare jer je pitanje da li se takva malina uopšte može preraditi.
- Kanonade optužbi protiv hladnjačara su nepravedne jer svake godine delimo sudbinu uzgajivača, a pored toga uložili smo mnogo sredstava da bismo zadovoljili visoke standarde kupaca - rekao je Ljubojević istakavši da je, zbog svetske ekonomske krize i lošeg kvaliteta roda, plasman našeg voća na svetsko tržište sada veoma ugrožen.
Ljubojević je ukazao da će stalno biti problema na relaciji uzgajivači - hladnjačari, dok se sistemski ne reši problem otkupa. Prema njegovim rečima, vlasnici hladnjača su nekoliko puta Ministarstvu poljoprivrede ukazivali na probleme u otkupu, ali je odgovor bio da njihova briga nisu prerađivači već registrovani proizvođači.
- Iznenađuje me da sada Ministarstvo reaguje na problem otkupa, pošto nam je zamenik ministra kazao da nismo njihova briga. Ako je tako, zašto sada očekuju da spasavamo uzgajivače? - rekao je Ljubojević.
On je podsetio da je Ministarstvo poljoprivrede dalo bespovratna sredstva za dve hladnjače u Arilju i Ivanjici i zapitao:
- Zašto država onda ne otkupi malinu po ceni od dva evra? Mi smo proizvođačima predložili akontnu cenu od jednog evra za prvu klasu i podelu dobiti od prosečne prodajne cene u odnosu 51 prema 49 odsto. Ukoliko se ovaj dogovor ne ostvari, imaćemo iste probleme na koje smo naišli u prodaji jagode, suve i sveže šljive i kupine, a već je na pomolu i problem u otkupu višanja - upozorio je Ljubojević.
On smatra da domaći proizvođači voća i dalje imaju velike šanse na svetskom tržištu, ali pod uslovom da država izvrši ozbiljnu analizu i usvoji jasnu politiku voćarstva, a pre svega, da utvrdi ko se i pod kojim uslovima može baviti otkupom voća.
 
Obustavljena berba višanja
Proizvođači višanja iz Kuršumlije i Prokuplja obustavili su berbu ovog voća jer su nezadovoljni otkupnom cenom, koja je od ponedeljka u svim hladnjačama u Topličkom okrugu sa 16 dinara pala na 12 dinara za kilogram, što je, kako tvrde, još jedan vid ucene. Prema njihovim rečima, upućene su žalbe poljoprivrednoj inspekciji zbog niskih cena, krađe prilikom merenja, kao i zbog toga što često prva klasa završava u drugoj. Proizvođači su naglasili da do rešenja problema neće nastaviti berbu. Zamenik predsednika opštine Kuršumlija Dejan Milošević podržao je zahteve malinara i izrazio nadu da će Ministarstvo poljoprivrede, koje je obavešteno o ovom problemu, hitno reagovati.

Ministarstvo je, sa svoje strane, saopštilo da će sprečiti bilo kakav oblik kartelisanja pri otkupu višanja. Direktor Generalnog inspektorata Ministarstva Dušan Pajkić izjavio je da je počela provera svih otkupnih mesta, kako bi zaštitili proizvođače maline i višnje. Kako je kazao, kontrola je počela zbog pritužbi proizvođača ovog voća da ih otkupljivači zakidaju na kvalitetu.

- Inspekcija se nalazi u Zlatiborskom okrugu, u okolini Arilja, gde se najviše proizvode maline, i u Niškom okrugu u opštini Merošina koja je centar proizvodnje višnje - rekao je Pajkić.


Jelašić: Budžetski deficit znatno veći od planiranog

Srbija neće moći automatski da povuče drugu tranšu sredstava koja joj je odobrio Međunarodni monetarni fond (MMF) ako ne ispuni obaveze koje je preuzela, a jedan od ključnih kriterijuma je visina budžetskog deficita krajem juna, koji će biti znatno veći od dogovorenog, ocenio je guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić



Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić


- U tom slučaju biće potrebni dodatni pregovori s MMF-om i tek po usvajanju izmenjenog memoranduma moći ćemo da povučemo drugu tranšu sredstava - dodao je on.
Guverner je podsetio da ni budžetske uštede ni budžetski prihodi nisu na nivou planiranih, tako da će se tim povodom najverovatnije "čuti i određene poruke tokom posete potpredsednika MMF Murilja Portugala Srbiji u četvrtak (2. jula)".
- Budžetski deficit krajem juna, koji je trebalo da bude 20 milijardi dinara, najverovatnije će biti mnogo veći i postavlja se pitanje na kojoj strani će vlada biti spremna da uradi nešto u budžetu - na prihodnoj ili na rashodnoj strani - naglasio je Jelašić.
- Pitanje je šta je Srbija spremna da uradi pošto se očito prihodi ne kreću kao što je originalno predviđeno, a zakonske obaveze u vezi sa potrošnjom, platama, penzijama, transfere moraju da poštuju i to znači da je stvoren veći budžetski jaz nego što je originalno planirano - upozorio je guverner i naglasio da centralna banka smatra da bi bilo najbolje da se preduzmu dodatne mere na rashodnoj strani, jer prilikom preduzimanja mera za povećanje prihoda treba imati u vidu kako će se to odraziti na inflaciju.
Prema njegovim rečima, u memorandumu Vlade Srbije eksplicitno stoje navedene dve opcije za povećanje budžetskih prihoda - povećanje poreza na dodatu vrednost (PDV) i smanjenje nominalnih zarada.
- Vlada u tom dokumentu nije navela druge alternative, ali one naravno postoje - rekao je Jelašić, ističući da bi trebalo razmotriti i eventualne uštede u penzijama, obrazovanju, zdravstvu i drugim javnim sektorima, mada će to imati pozitivnog efekta tek posle šest ili 12 meseci.
On je naglasio da se samo proširenjem budžetskog deficita ne može rešiti ključni problem, pošto se očekuje da će postojeći efekti krize potrajati još i jer se zna da se svakog meseca "koji nastavljamo u postojećem makroekonomskom okruženju" značajno povećava javni dug pošto se razlika između umanjenih prihoda i istih rashoda finansira iz povećanja javnog duga u zemlji ili inostranstvu.
Jelašić je ukazao da ne može da predvidi uslove koje bi MMF mogao da postavi Vladi Srbije u slučaju da traži povećanje budžetskog deficita, ali da je, prema iskustvima iz susednih zemalja, najvažnije pitanje za šta će to povećanje biti iskorišćeno.
- Jedno je pitanje veći deficit, međutim, od toga je još važnija struktura tog deficita, pošto povećanje deficita zbog potrošnje nije odgovorno, ne samo prema MMF, nego ni prema poreskim obveznicima - naveo je guverner i dodao da bi bilo dobro da se značajno poveća investiciona potrošnja.
Jelašić je napomenuo i da će pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, prema preliminarnim podacima, najverovatnije biti između onoga što je planirano u memorandumu sa MMF-om, odnosno dva odsto, i najgoreg scenarija od pet do šest odsto.
- Jedno je pitanje u kojoj meri će pasti BDP, a mnogo je važnije u kom vremenskom periodu ćemo uspeti da se vratimo na prethodni nivo - ocenio je Jelašić, i dodao da je Srbija izbegla najgore i da ne bi trebalo da bude dodatnog pogoršanja.
Jelašić je ukazao da će zamrzavanje zarada i penzija pravi efekat pokazati tek u drugoj polovini ove godine, a u još većoj meri iduće godine jer, kako je objasnio, inflacija jede nominalne zarade i penzije i automatski smanjuje njihov realni nivo.
- Na to je NBS stalno upozoravala, počev od kraja prošle godine kada su bile povećane plate i penzije. O ovoj meri će se, verujte mi, još dugo pričati svakog meseca i svi će konstatovati da ovog meseca žive za jedan do dva odsto gore zbog onog što im je inflacija uzela - naglasio je guverner NBS.


Od septembra mogući jeftiniji krediti

Jelašić je izjavio da su bankarske marže u Srbiji više nego u zapadnoevropskim zemljama, a više su i u odnosu na susedne zemlje, kao i da se od septembra može očekivati određeno pojeftinjenje kredita. On je, međutim, objasnio da se podatak koji je izneo premijer Mirko Cvetković "o sedmostruko višim maržama u Srbiji" odnosi na neto prihode od kamata u odnosu na bilansnu sumu pojedinih banaka.
- Postavlja se pitanje u kojoj meri se može koristiti isključivo taj jedan pokazatelj, imajući u vidu da je struktura bilansa banaka u matičnim zemljama i u Srbiji sasvim različita, da je nivo inflacije u Srbiji viši, pa time i cena novca, te da mi tradicionalno "uvozimo" štednju po visokim cenama zbog nižeg rejtinga - naglasio je Jelašić.
Prema njegovim rečima, da bi banke snizile marže potrebno je da se popravi rejting zemlje, na osnovu koga bi banke mogle doći do jeftnijih izvora iz inostranstva, zatim potrebna je veća štednja u bankama "pošto bi u Srbiji očito svi želeli samo da se zaduže, a niko neće da štedi".
Jelašić je ukazao da znatno poboljšana likvidnost bankarskog sektora, smanjena referentna kamatna stopa, kao i niža cena "kantri rizika" upućuju na to da bi u predstojećem periodu novi krediti mogli da budu jeftiniji.
- Od septembra bi trebalo da krediti u određenoj meri budu jeftiniji, što ne znači da će biti na nivou od pre godinu dana, ali u poređenju s vremenom od pre tri-četiri meseca kada su banke birale klijente, a ne klijent banku, tu se može očekivati poboljšanje. Zato, naravno, treba da idemo u program s MMF-om i da sprovedemo sve te nepopularne reforme, kao i da se postojeći trend poboljšanja ne prekine - dodao je guverner.
Najavljujući nove mere NBS od septembra, za uvođenje minimuma standarda u vezi sa kreditnim ugovorima, Jelašić je ukazao da centralna banka nije do sada ulazila u sadržinu kreditnih ugovora jer nije ni bilo naknadne izmene marže, ni primedbi građana na osnovu toga.
- Nezavisno od toga šta stoji u ugovoru, nas mnogo više zanima praksa. Pošto na osnovu ugovora nije bilo promene marži i građani se nisu žalili, smatrali smo da nije ni potrebno da dodatno regulišemo tu materiju. Poslednjih nekoliko meseci to očito više nije slučaj jer je jedan broj banaka odlučio da retroaktivno promeni maržu, za koju je veliki broj klijenata smatrao da je fiksirana - objasnio je guverner NBS.
Prema njegovim rečima, zbog toga je potrebno da od septembra u ugovorima bude eksplicitno regulisano pod kojim uslovima banke mogu da menjaju svoju kamatnu stopu.
- Banke su se pridržavale dobre prakse do septembra, oktobra prošle godine, ali se ona izmenila i zbog toga smatramo da treba precizirati ugovore, ali to ni u kom slučaju ne znači da građani ne treba da uzimaju kredite u julu, avgustu i septembru dok se ova odluka NBS ne sprovede - naglasio je Jelašić i dodao da ne treba poistovećivati sve banke, pošto jedan broj banaka i danas kaže: "Niti smo menjali, niti ćemo u budućnosti menjati marže na kredite koje smo već odobrili".
Guverner je napomenuo i da za sada nema informaciju da je neko pokrenuo sudski postupak zbog retroaktivnog povećanja marži.
Jelašić je naveo i da će jun najverovatnije biti prvi mesec od oktobra prošle godine u kome će štednja porasti za blizu 100 miliona evra, ističući da je prosečan mesečni trend povećanja štednje u tom iznosu trajao od 2005. sve do septembra 2008. godine.
- To je veoma dobar rezultat i nadamo se da će se taj trend nastaviti jer čim ima više domaće štednje, banke raspolažu sa više dodatnih sredstava, kredita će biti više i treba da budu jeftiniji - dodao je on, napominjući da je Srbija time ponovo prešla "magičnu liniju" od pet milijardi evra štednje, koliko je imala u oktobru prošle godine.
Jelašić je istakao i da će država, ako ne u junu, onda već u julu, ispuniti svoju za celu godinu predviđenu kvotu od 15 odsto rasta kontrolisanih cena i podsetio da će zbog toga što su plate i penzije građana zamrznute, životni standard zavisiti isključivo od inflacije.
- Znatno veći rast regulisanih cena od planiranih 15 odsto značajno će otežati Narodnoj banci da ostvari cilj u pogledu rasta ukupnih cena od osam, plus-minus dva odsto, u ovoj godini. Sa druge strane, manji rast regulisanih cena znači i manju inflaciju, nižu referentnu kamatnu stopu, a time i jeftinije kredite - objasnio je guverner, ali je ponovio da NBS ostaje pri projekciji inflacije od osam plus-minus dva odsto u ovoj godini.
Govoreći o kursu dinara, Jelašić je istakao da će on zavisiti i od spoljnih uticaja - pre svega od priliva stranih direktnih investicija, mogućnosti dodatnog zaduživanja preduzeća i banaka u inostranstvu, kao i od toga kakav će biti dogovor sa MMF-om i mera koje će Srbija da preduzme.



SOJAPROTEIN: Deo neto dobiti iz 2008. ide u neraspoređenu dobit

Akcionari "Sojaproteina" odlučili su da se od ostvarene neto dobiti u 2008, odnosno od 407,1 milion dinara 386,74 miliona zadrži kao neraspoređena dobit radi jačanja finansijskog položaja, saopštio je bečejski prerađivač soje

U rezerve "Sojaproteina" izdvojeno je 5% dobiti, odnosno 20,35 miliona dinara.

Najveći prerađivač soje u jugoistočnoj Evropi u 2008. je imao prihod od 20,3 milijarde dinara i bruto dobit od 418,5 miliona.

Skupština akcionara usvojila je i izveštaj o otuđenju 13.909 sopstvenih akcija pre isteka roka od godinu dana od dana sticanja.

Takođe su usvojene izmene i dopune Ugovora o organizovanju kompanije kojima je utvrđeno da je nakon VIII emisije akcija osnovni kapital povećan na 3,53 milijarde dinara i da je podeljen na 7,62 miliona običnih akcija sa računovodstvenom vrednošću od 463,66 dinara.

Akcije "Sojaproteina" su na A Listingu Beogradske berze. Trenutno je cena hartije 841 dinar prema maksimalnih za godinu dana 3.098 dinara iz jula 2008. i minimalnih 470 dinara iz marta ove godine.

Tržišna kapitalizacija "Sojaproteina" je 6,4 milijarde dinara.



"Telefonija" u 2009. godini planira da proda "Beotelnet"

Srpska telekomunikaciona kompanija "Telefonija" planira da 2009. godine proda većinski udeo u Internet operateru "Beotelnet ISP", izjavio je danas (30. jun 2009. godine) generalni direktor "Telefonije" Predrag Sofrenić

On je u pisanoj izjavi agenciji Beta kazao da se planira prodaja od 65% do 100% "Beotela ISP" , jednog od tri vodeća Internet operatera na tržištu Srbije.

Kako je naveo Sofrenić, nekoliko zainteresovanih strateških partnera se do sada javilo "Telefoniji", a pregovori su u toku.

On je rekao da je odluka o prodaji "Beotelneta" doneta zato što je procenjeno da će zbog liberalizacije tržišta telekomunikacija konkurencija biti sve oštrija i da će opstanak kompanija zavisiti od toga koliko će moći da ulažu u razvoj poslovanja, uključujući kupovinu licenci i uvođenje novih usluga.

- Procena menadžmenta Poslovnog sistema "Telefonija" je da će "Beotelnet ISP", u uslovima koji će nastati, moći da odgovori novim zahtevima tržišta samo udruživanjem sa ozbiljnim strateškim partnerom koji će moći da podrži njegov dalji razvoj - rekao je Sofrenić.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta