Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Potpisan sporazum o kreditu Svetske banke
Sajmon Grej: Sada je na potezu srpski parlament da ratifikuje zajam i omogući da radovi počnu pre zime
Ministarka finansija Diana Dragutinović i šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmon Grej potpisali su juče u Vladi Srbije Sporazum o zajmu od 388 miliona dolara za projekat izgradnje autoputa Koridor 10.

Dragutinovićeva je, kako javlja Tanjug, posle potpisivanja sporazuma izjavila da je period trajanja kredita 20 godina, period mirovanja osam godina, a kamatna stopa šestomesečni libor minus 0,05 odsto.

Ona je izrazila nadu da će Srbija uskoro i sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Evropskom investicionom bankom potpisati slične zajmove, ističući da odobravanje sredstava za Koridor 10 i u kriznim vremenima jeste dokaz da je to dobar projekat.

Grej je naglasio da je sada na potezu srpski parlament da ratifikuje zajam i omogući da radovi počnu pre zime.

On je istakao da ovaj projekat uvodi dvostepeni postupak tehničke revizije, što će osigurati da se novac iz kredita troši za ono za šta je namenjen. Grej je ocenio da će izgradnja Koridora 10 doprineti bezbednijem, bržem i jeftinijem transportu i da će omogućiti otvaranje novih radnih mesta i pomoći građevinskim firmama da dodatno prošire delatnost. Potpisivanju su prisustvovali potpredsednik Vlade Srbije i ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Mlađan Dinkić, ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić, pomoćnik ministra finansija Zoran Ćirović i član Upravnog odbora preduzeća "Koridor 10" Nenad Ivanišević.

Odbor izvršnih direktora Svetske banke odobrio je 9. jula kredit od 388 miliona dolara Srbiji za projekat autoputa Koridor 10, što je do sada najveći zajam te međunarodne finansijske institucije odobren Srbiji, kojim će se finansirati izgradnja tri deonice na tom panevropskom koridoru.

Projektom, koji će finansirati Svetska banka, predviđena je izgradnja tri deonice auto-puta na Koridoru 10, poboljšanje sigurnosti na putevima i bolje upravljanje sektorom transporta. Projekat ima četiri komponente - izgradnju dve sekcije auto puta M1 prema Makedoniji u dužini od 31,6 kilometara između Grabovnice i Grdelice (5,6 km), i između Vladičinog Hana i Donjih Neredovaca (26,4 km), zatim deonice auto-puta M1 ka Bugarskoj od Niša do Dimitrovgrada, kao i izgradnju 8,67 km auto-puta oko Dimitrovgrada.

Ugovor o kreditu Svetske banke podrazumeva i komponentu "sigurnost na putevima", koja će podržati primenu novog Zakona o bezbednosti saobraćaja, razvoj nacionalne strategije o bezbednosti saobraćaja i izradu standarda za merenje bezbednosti saobraćaja.


Prodaja sajma – nude 1,8 dobijaju 6,5 miliona evra
Stručnjaci smatraju da država treba da odustane od prodaje, jer je nedopustivo da se za tako male pare ovo preduzeće proda konzorcijumu „Verano–Rimini”.Radomir Živanić, vlasnik „Verana”, nije spreman da sa svojim italijanskim partnerom Sajmom „Rimini” odreši kesu za kupovinu Beogradskog sajma. Za preuzimanje 70 odsto kapitala, konzorcijum ove dve firme ponudio je svega 1,835 miliona evra, saopštila je juče Agencija za privatizaciju, nakon otvaranja ponuda. Zbog toga je u poslovnim krugovima nezvanično moglo da se čuje kako će država poništiti tender, jer je potencijalni kupac dostavio ponudu koja je daleko ispod prihvatljive, a sve pod izgovorom da nije vreme za prodaju usred ekonomske krize.

„Verano” i „Rimini” su bili jedini ponuđači, što opet govori i o atraktivnosti „robe” koja se prodaje na tržištu, ali je vrednost sajamskog prostora ranije procenjena na 20,5 miliona evra. I ta, čak 10 puta veća cena od one koju je ponudio potencijalni kupac u javnosti se tumačila kao mala. Jer, prosta računica pokazuje da kada bi bezmalo 250.000 kvadrata Beogradskog sajma bilo prodato po minimalnoj tržišnoj vrednosti od 1.000 evra po kvadratu, onda bi vrednost Sajma bila veća od 250 miliona evra. Takođe, novi vlasnik ima mogućnost da izgradi još jednu sajamsku halu veličine 45.000 kvadrata. Na računu Beogradskog sajma, kako saznajemo, trenutno ima četiri miliona evra, a naplativa potraživanja iznose još 2,5 miliona evra.

Doduše, konzorcijum je prihvatio da u narednih pet godina investira obaveznih 35 miliona evra, kao i da ispuni obaveze iz socijalnog programa.Da li će Radomir Živanić, koji već u svom vlasništvu ima 500.000 kvadrata poslovnog prostora, svojoj imperiji uz pomoć Italijana dodati još bezmalo 300.000 kvadrata biće poznato za najviše mesec dana. Do tada će Agencija za privatizaciju, u saradnji sa savetnikom, oceniti ponudu.

U saopštenju potencijalnih kupaca navodi se da cena koju konzorcijum „Riminija” i „Verana” nudi za Beogradski sajam iznosi 36,835 miliona evra. Naime, ponuđači su sabrali 35 miliona evra obaveznih investicija, koje ne ulaze u cenu i 1,835 miliona evra ponuđenih za kupovinu 70 odsto kapitala.

– Našim biznis-planom predviđena je obnova i rast sajamske delatnosti, što će prouzrokovati prihode Beogradu i Srbiji od nekoliko stotina miliona evra godišnje. Takse, porezi, prihodi od poslova sklopljenih na sajmu, troškova budućih izlagača i gostiju, ostali neposredni prihodi samo su deo ukupnih prihoda za Beograd i Srbiju. Tokom gradnje novih sajamskih hala biće uposleni domaći građevinski kapaciteti, koji su jedan od najvažnijih privrednih sektora, a upravo su snažno pogođeni krizom. Otvoriće se na stotine novih radnih mesta tokom gradnje i kada se sajam u potpunosti obnovi, domaća pamet i domaća industrija biće angažovani na kompletnom opremanju sajma – kaže Mark Pulen, portparol konzorcijuma.

Ekonomista Milan Kovačević, konsultant za strana ulaganja, ponuđenu cenu opisuje kao smešnu. Kako kaže, pravo je kupca da ponudi cenu koju je spreman da plati, ali je i pravo prodavca, u ovom slučaju države, da proceni da li se prodaja isplati.

– Šteta bi bilo za tako male pare prodati Beogradski sajam. Pitanje je da li će država to prihvatiti. Bilo je takvih slučajeva i ranije da se javljao samo jedan kupac i da se odustajalo od prodaje. Naravno, pod izgovorom da ne može da se ide ispod minimalno prihvatljive cene. Bolje je ne dobiti ta dva miliona i zadržati sadašnje stanje, jer je trenutak za prodaju očigledno loš. Kad je cena loša, prodaja nije logična. Bolje je drugačije organizovati Sajam i očuvati delatnost za neka bolja vremena. Kupac samo koristi situaciju i to im se ne može zameriti. Jer je tržište sada takvo. To nam, nažalost, sugeriše samo jedno – da ćemo sa bilo kojom privatizacijom imati isti problem, jer generalno pada interesovanje za dolazak stranih investitora – ističe Kovačević.

Da je nedopustivo da se Beogradski sajam proda za tako malu sumu smatra i Mahmud Bušatlija, stručnjak za strana ulaganja. U izjavi Tanjugu on ističe da je godišnja zarada tog preduzeća gotovo dva puta veća od navedene sume.

– Država uopšte ne bi trebalo da prodaje Sajam, jer joj je on značajan izvor prihoda. Trenutno nema mnogo izvora sredstava i Sajam bi trebalo da zadrži kao jedan od izvora, a ne da ga prodaje po svaku cenu. Pogotovu ne na tenderu sa samo jednom ponuđačem, što je nedopustivo u razvijenim demokratskim zemljama, jer prava vrednost kapitala može da se proceni samo u konkurenciji više ponuđača – istakao je Bušatlija.

Već osam godina država rasprodaje društvenu akumulaciju i sredstva potroši, umesto da ih ulaže, što je vrlo neodgovorno ponašanje prema budućim generacijama, dodaje. „Sada treba jednom dileru automobila i malom lokalnom italijanskom sajmu prodati jedan daleko ugledniji objekat u poslovnom svetu, što nije dobar posao”, kaže on.

Bušatlija je sugerisao da bi bilo bolje da se Beogradski sajam dokapitalizuje, uz pomoć strateškog partnerstva nekog velikog međunarodnog sajma, kao što su milanski ili frankfurtski.


Slabija spoljnotrgovinska razmena
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvih pet meseci ove godine zabeležila je pad od 37 odsto u odnosu na isti period 2008 i iznosila je devet milijardi dolara.

Izvoz je bio duplo manji od uvoza, izjavio je potpredsednik Privredne komore Srbije Milan Lalović.

Izvoz srpske privrede u periodu januar-maj bio je tri milijarde dolara, ili 34 odsto manji nego u istom periodu prošle godine, a uveženo je robe za šest milijardi dolara, ili 38 odsto manje, rekao je Lalović na otvaranju seminara "Internacionalizacija preduzeća, povećanje izvoza i
unapređenje investicione klime u Srbiji.

On je ukazao da su glavna spoljnotrgovinska tržišta Srbije zemlje u okruženju i da je najveći izvoz bio u Bosnu i Hercegovinu - 350 miliona dolara, a da slede Nemačka sa 337 miliona i Crna Gora sa 300 miliona.

Najveći uvoz Srbija je imala iz Rusije, 840 miliona dolara, a slede Nemačka sa 710 miliona i Italija sa 575 miliona. Srbija ima spoljnotrgovinski suficit sa BiH, Crnom Gorom i Makedonijom, kao i sa Irakom, a najveći deficit sa Rusijom, zbog uvoza energenata.

Lalović je upozorio da srpska privreda ima rascepkanu strukturu, jer 99,8 odsto čine mala preduzeća, i da zato ne može biti ozbiljan "igrač" u spoljnotrgovinskom poslovanju.

U Srbiji ima registrovanih 100.000 pravnih lica i 220.000 preduzetnika, a 98,5 odsto su mikroprivredni subjekti, objasnio je Lalović.

Predstavnik delegacije Evropske komisije u Srbiji Dejan Šuvakov istakao je da su problem privredi u Srbiji prave "tri k" - kvalitet, količina i konkurentnost.

Da bi pokušala da reši neke od tih problema, Evrppska komisija u Srbiji je samo u razvoj sektora privrede i privrednih inistitucija, od 2000. godine uložila oko 55 miliona evra, kao nepovratne fondove koji su upotrebljeni za realizaciju raznih projekata, rekao je on.

Šuvakov je najavio da će delegacija Evropske komisije ubuduće više direktno da radi sa kompanijama i preduzetnicima u oblasti konkurentnosti, jer je to najvažnija stvar koja može da pomogne srpskoj privredi.

"Mora da se puno ulaže u inovacije, što se, nažalost, u ovoj sredini zaboravlja... Inovacije nisu samo u tehnici, nego i u oblasti kvaliteta proizvoda, ambalaže, medijskog predstavljanja", naglasio je on.


Invitation Announced for Creditors of Companies that will go into Liquidation
Yesterday, Privatization Agency has published a list of 235 companies in which to launch the forced liquidation, and sent the first invitation to companies’ creditors to report their accounts receivable, which they will be able to do within 15 days, it was said in the announcement. Creditors’ accounts receivable won’t be taken into consideration if they fail to apply within 30 days as of the day of publishing the last, i.e. the third announcement on launching the forced liquidation, or in case the accounts receivable should be denied, and they fail to institute litigation in front of the relevant court in the given deadline.


Rimini-Verano bid for Belgrade Fair unsatisfactory
‘Rimini-Verano’s bid for the purchase of Belgrade Fair amounts to EUR 36.83 million. The bid is made of EUR 35 million for investments and EUR 1.83 million for the 70 percent stake in the company.

Belgrade Fair and Serbian Ministry of Economy say that such a bid is unacceptable. The bid is almost 10 percent lower than expected. The amount is almost the same as the Fair’s 2008 profit.


Belgium's Interbrew Central European Holding Launches Squeeze-out for Serbian Unit
Belgium's Interbrew Central European Holding said on Tuesday it has launched a squeeze-out bid for the remaining 0.62% of Serbia’s largest brewery, Apatinska Pivara, it does not yet own at 7,001 dinars ($105/75 euro) per share.

Interbrew wants to squeeze the remaining minorities following a buyout bid through which it raised its stake in Apatinska Pivara to 99.38% from 99.01%, it said in a filing to the Belgrade bourse.

The offered price per share is the same as the one it paid in the buyout, the statement said. The buyout bid was launched on June 16 and expired on July 6.

The squeeze-out is open until July 23, the statement added, but it was not immediately clear when it was launched.

The shares of the brewery last traded on the Belgrade bourse on June 16, plunging 10.29% to 6,600 dinars as 21 stocks changed hands.

Apatinska Pivara said in April it raised its sales by 4.2% to 3.6 million hectolitres and posted a 6.7% increase in exports to 640,000 hectolitres in 2008.

Apatinska Pivara’s portfolio includes Beck’s, Stella Artois and Niksicko Pivo, among other brands. Jelen Pivo is its top-selling beer on its domestic market as well as in neighbouring Bosnia.


Dairy Mlekara Subotica Pays Higher 2008 Gross Dividend of 43.281 Dinars (0.46 Euro)/Share
Serbia’s second largest dairy, Mlekara Subotica, majority owned by Dutch-based Danube Foods Group, said on Monday it will pay a gross dividend of 43.281 dinars ($0.64/0.46 euro) per share for 2008, up from 25.99 dinars it paid a year earlier.


WB to approve new USD 200mn loan for budget support in autumn
The World Bank plans to earmark USD 200 million of budget aid to Serbia in autumn, in order to help it strengthen its private and finance sector, stated the chief of WB’s office in Serbia Simon Gray. He said that one of prerequisites for the aid is enabling people to open businesses faster were shorter deadlines for issuing construction permits, insolvency procedures and aid to financial sector.


Ikea Plans Great Investments in Balkans
Swedish furniture producer, Ikea plans to invest hundreds millions euros in opening shopping malls in the Balkan, with three to four to be build in Serbia. Director General of Ikea’s operations in Russia and Eastern Europe, Per Kaufmann said in an interview for Reuters that the volume of investments approved by this company will depend on the pace of economy’s revival throughout the region. According to him, apart from Serbia, Ikea plans to open two shopping malls in Croatia, and one in Slovenia. Further development is planned in Albania. ‘In spite of the fact that our company was hit by the crisis, we still have enough for investments’, said Kaufmann and added that one shopping mall usually takes between EUR 250 mn and EUR 300 mn. He reminded of the fact that Ikea did not invest in the Balkan region by now, since there were always wars or some other problems going on. ‘The situation is much better now’, said he.


Programme for Mass Housing Construction
The Minister of Environmental Protection and Spatial Planning Oliver Dulic said that the new program for mass housing construction in Serbia will be presented these days. According to this programme, several dozen thousand apartments will be constructed on annual basis. “As a part of the anti-crisis measures the government adopted the program for subsidizing production and purchase of domestic construction materials,” said Dulic and added that citizens with average incomes might soon be able to raise a loan and buy an apartment.


Nobody Controls Public Procurements
The Director of Public Procurements Directorate Petar Jovanovic warned that the legal deadline for the election of members of the Commission for the protection of rights in public procurement procedures. Jovanovic said that it was good the government adopted the most important acts necessary for the implementation of the Public Procurements Law, but that the Public Procurements system cannot be efficient without independent and organized Commission for the protection of rights. He explained that the government was obliged to propose members for the Commission six months after the Law on Public Procurement became effective, at the beginning of July. This hasn’t been done yet.


Metals Bank Cuts Nominal Capital by 57% To Cover 2008 Loss
Serbian blue chip Metals Banka said on Tuesday it has cut by 57% to 1.869 billion dinars ($28 million/20 million euro) its nominal equity capital to cover its 2008 loss.

Metals Banka turned to a loss of 4.063 billion dinars last year from a net profit of 1.003 billion in 2007 after posting net expenses of 4.739 billion dinars from impairment losses and provisions in 2008.

As of July 7, the bank’s capital is divided into 339,749 shares with a par value of 5,500 dinars each, Metals Banka said in a filing to the Belgrade bourse.

The lender's shares dropped 4.15% to 5,354 dinars on the Belgrade bourse on Tuesday.

Metals Banka shareholders said earlier this month they will raise its capital by issuing 688,100 new shares worth a total of 3.78 billion dinars. The government of Serbia’s Vojvodina province, where the bank is based, will subscribe 636,000 of the stocks, while the country’s second largest insurer DDOR, based in Vojvodina’s administrative centre of Novi Sad, will scoop up the remaining 52,100.

DDOR, majority owned by Italy's Fondaria, is currently Metals Banka's largest single shareholder with a stake of 15%.

Metals Banka's capital will reach 5.65 billion dinars following the hike.


Investment agency: Foreign Investors Not Losing Interest in Serbia
Since the beginning of the year, Serbian Investment and Export Promotion Agency (SIEPA) got queries from more than 30 foreign investors who are to invest EUR 2 billion in Serbia if their investment projects are implemented, said the Agency’s director Vesna Peric. She said that this was encouraging, having in mind the fact that we were still facing the global downturn. “It still doesn’t mean that the investments will be implemented, i.e. that none of potential investors will not give up on investing in our country, but this represents a good confirmation that Serbia is still very popular among investors,” stressed Peric.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta