Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Naplaćeno 98,2 odsto planiranih poreza

Od početka godine naplaćeno je 235 milijardi dinara poreza, što je 98,2 odsto budžetom planiranog iznosa, izjavio je Zoran Vasić, pomoćnik direktora Poreske uprave Srbije


- Naplata poreza je bolja nego prethodnih godina, odnosno za 10 odsto je veća nego u istom periodu prošle godine - rekao je Vasić.
On je naglasio da su, imajući u vidu ekonomsku krizu zbog koje su smanjeni proizvodnja i promet, dobri rezultati u naplati poreza ostvareni zbog poboljšanja efikasnosti rada Poreske uprave, koja obezbeđuje više od 50 odsto ukupnih prihoda budžeta.
- Učešće poreza na dodatu vrednost (PDV) u ukupnim poreskim prihodima je nešto iznad 50 odsto, tako da je od početka godine taj porez naplaćen u iznosu od 120 milijardi dinara, što je za 17 odsto više nego što je planirano, kad se izuzme naplata PDV po osnovu uvoza, odnosno za 25 odsto više nego u prošloj godini - rekao je Vasić.
Povodom najava da će zbog manjka prihoda u budžetu biti povećan PDV, Vasić je rekao da je za povećanje budžetskih prihoda značajnija efikasnija naplata poreza od povećanja PDV.
- Povećanje tog poreza za dva do tri odsto uvećalo bi budžetske prihode za dva odsto, što nije značajan rast u odnosu na ukupne budžetske prihode - objasnio je Vasić.
Prema njegovim rečima, naplata akciza, koje u ukupnim poreskim prihodima čine udeo od 25 odsto, manja je za 10 odsto nego što je planirano i po tom osnovu je prikupljeno oko 60 milijardi dinara. Smanjena je, kako je dodao, i naplata poreza na dohodak građana, čije je učešće 17 odsto, kao i poreza na dobit preduzeća, koji ima udeo u ukupnim poreskim prihodima od osam odsto.
Vasić je naveo da je Poreska uprava u ovoj godini zbog poreske utaje podnela 805 krivičnih prijava, dok je na osnovu kontrole na terenu podneto 4.700 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, a na osnovu kancelarijskih kontrola oko 25.000 zahteva. Utaje poreza veće od 100.000 dinara tretiraju se kao krivično delo, a krivične prijave dostavljene tužilaštvu su podnete, kako je dodao, za utaju u vrednosti od šest do 6,5 milijardi dinara.
Vasić je naglasio da je Poreska uprava dosta učinila na obuci kadrova i selektovanju poreskih obveznika podložnih kontroli, koje kontroliše prema metodologiji koja se u svetu sve više primenjuje, ali i na otvaranju prema medijima koji su, prema njegovoj oceni, imali pozitivnu ulogu u informisanju građana i poreskih obveznika o radu poreznika i nameni sredstava koje prikuplja ta služba.
Efikasnija naplata poreza unakrsnim ispitivanjem imovine i prihoda građana, kako je rekao, još nije dovoljno iskorišćena zbog toga što ne postoje odgovarajuće baze podataka, a lokalna poreska administracija u 70 odsto opština nije počela da administrira taj poreski oblik, koji je od 1. januara 2009. godine u njenoj potpunoj nadležnosti.



MMF traži od istočnoevropskih zemalja da više štede

Poboljšanje ekonomske situacije u novoprimljenim članicama EU navelo je Medunarodni monetarni fond da pooštri zahteve za stezanje kaiša i da odustane od popustljivog stava koji je zauzeo na početku krize

MMF je počeo da se bavi problemima pojedinačnih zemalja, vršeci pritisak na one korisnike finansijske pomoći za koje smatra da su spremniji da obustave reforme usmerene na štednju, prenosi Rojters.
Rezultat toga će, po oceni analitičara, biti skup različitih dogovora po kojima će one zemlje koje su suočene sa najvećim manjkom sredstava morati ozbiljno da se pozabave deficitom u javnom sektoru.
Ipak, zemlje u kojima postoje druge mogućnosti za finansiranje ili politička konstelacija koja odoleva spoljnim pritiscima će ili naići na popustljiv stav ili će sasvim odustati od dogovora sa MMF-om.
To znači da ta institucija sa sedištem u Vašingtonu kojoj se države obraćaju za zajam kad nemaju od koga da traže kredit neće isplatiti dogovorene tranše kredita zemljama kao što su Srbija i Letonija ako ne stave pod kontrolu svoje budžetske deficite, dok Ukrajini verovatno neće biti postavljena nikakva ogranicenja do predsednickih izbora zakazanih za januar.
"Zašto se to sada dešava? Verovatno zato što je situacija na globalnom planu bolja, što omogućava MMF-u da se usredsredi na probleme koji su specifični za određene zemlje, zbog čega može da traži od tih zemalja da urade ono što treba da urade", kaže Kun Cou iz investicione banke "Barklis kapital".
"Isto tako se može reci da MMF pokazuje izvesnu nedoslednost, što se, na primer, vidi u odnosu prema Letoniji sa jedne i Ukrajini sa druge strane".
Turska, koja nije suočena sa ozbiljnom fiskalnom ni finansijskom krizom, najverovatnije će odustati od dogovora sa MMF-om, osim ako oporavak svetskog tržišta ne bude zaustavljen, što bi je ostavilo bez alternativnih izvora finansiranja, ističe Rojters.
Britanska agencija navodi da je, zahvaljujući trostrukom povećanju budžeta za kreditiranje, koji sada iznosi 750 milijardi dolara, MMF prošle godine pritekao u pomoć državama srednje i istočne Evrope suocenim sa problemima, ističući kao svoje prioritete sprečavanje ekonomskog kolapsa i podsticanje oporavka.
Zbog toga je dozvolio Mađarskoj i Letoniji da prekorače dogovoreni budžetski deficit kada je postalo jasno da će njihove privrede zabeležiti pad u ovoj godini od šest, odnosno 18 odsto, što je veće smanjenje od očekivanog.
Medutim, pošto kriza počinje da popušta, a kreditna aktivnost da oživljava, MMF je zatražio od zemalja koje su od njega dobile pomoć za izlazak iz krize da stabilizuju finansije.
Evropska unija je prošle nedelje odobrila Letoniji pomoć u iznosu od 1,2 milijarde evra, ali MMF nije saopštio da li su smanjenja plata u državnom sektoru za 20 odsto i penzija za deset procenata dovoljna da bi toj zemlji stavio na raspolaganje dodatna sredstva.
On je istovremeno zamrznuo tranšu kredita Srbiji sve dok zemlja ne stavi pod kontrolu deficit u javnom sektoru, a nije odobrio ni zajam Bosni u iznosu od 1,2 milijarde evra.
MMF je u utorak podsetio Madarsku na dato obećanje da ce u narednoj godini smanjiti budžetski deficit.
"Međunarodni monetarni fond je ovog puta bio mnogo popustljiviji i ta tvrdnja i dalje važi", kaže Nil Širing iz konsultantske kuce "Kapital ekonomiks".
"Ali, MMF ne može da se izlaže tako velikom moralnom riziku i da jednostavno deli šakom i kapom novac, a da pri tom ne očekuje ništa zauzvrat... On mora da te zemlje ponovo postavi na stabilne osnove".
To ne ide uvek glatko. Srbija je saopštila da će ispitati druge mogućnosti za finansiranje kako bi izbegla smanjenje potrošnje.
Bosanska muslimansko-hrvatska federacija je prošle nedelje odustala od planova za smanjenje beneficija veteranima rata vođenog od 1992. do 1995. Ministar finansija Federacije je, međutim, izjavio da je MMF jedino rešenje.
MMF je ove godine obustavio isplatu tranše kredita Ukrajini pošto je dugo sporenje izmedu predsednika te zemlje Viktora Jušcenka i premijerke Julije Timošenko dovelo do obustavljanja ekonomskih reformi.
Kasnije je, međutim, zauzeo pomirljiviji stav, što, po mišljenju analitičara, znači da u slučaju Ukrajine, za razliku od Srbije, možda razmišlja o dugoročnoj strategiji.
"Mislim da imaju u vidu geopoliticke faktore", izjavio je Timoti Eš iz banke RBS. "Uz to, mislim da vlada stav da je politička klima sada možda stabilnija, odnosno srpska vlada sada uživa nešto veći kredibilitet na političkom planu".
Slučaj Turske je komplikovaniji. Stav njenog premijera Tajipa Erdogana da Turskoj više nije potrebna pomoć MMF-a u upravljanju ekonomijom pošto je poslednji sporazum sa njim vredan deset milijardi dolara istekao u maju naišao je na podršku patriotskih snaga.
Iako Erdogan kaže da je Turska vrlo blizu dogovora, analitičari smatraju da ce Ankara verovatno sklopiti dogovor sa MMF-om samo ako joj ne budu postavljeni strogi uslovi, osim u slucaju da se situacija na globalnom planu pogorša, ističe Rojters.
"Turska radi na tome da joj bude postavljeno što je moguće manje uslova", kaže Martin Blum iz banke "Unikredit". "Posmatrano iz tog ugla, ako je situacija na globalnom planu dobra, MMF ima obavezu da ublaži zahteve, s obzirom na popravljanje stanja u finansijama Turske".



Cvetković i Portugal o povećanju deficita

Premijer Mirko Cvetković i zamenik generalnog direktora MMF-a Muriljo Portugal razmotrili su juče mogućnost povećanja fiskalnog deficita i načine njegovog finansiranja i zajednički ocenili da se postojeći program sa MMF-om uspešno realizuje

Ocenjeno je da je program, zajedno sa merama Vlade, dao dobre rezultate, saopštila je vladina kancelarija za saradnju s medijima. „Dobri rezultati postignuti su, pre svega, u oblasti stabilizacije finansijskog sektora, stabilizaciji kursa, a zaustavljen je i pad industrijske proizvodnje“, navodi se u saopštenju i dodaje se da je ponovo potvrđena spremnost vlade da sprovede reforme koje dugoročno treba da dovedu do smanjenja državne administracije.



Investicija uspela do pola

Iako proizvođači malina ovih dana protestuju zbog niskih otkupnih cena tog voća, činjenica je da i hladnjača kojom sami upravljaju, a koja je izgrađena uz pomoć podsticajnih sredstava Ministarstva poljoprivrede, ovogodišnji rod preuzima pod istim uslovima kao i drugi otkupljivači

Od dva objekta čiju je izgradnju pomogla država, radi samo jedan u Ivanjici i njime upravlja konzorcijum od desetak proizvođača. Hladnjača raspolaže kapacitetom od 1.000 tona, ali je do sada otkupila samo 50, po ceni koja je u početku iznosila 91 evro za tonu, a poslednjih dana je i taj iznos umanjen.

Hladnjača u Arilju ne radi, navodno, zbog sukoba koji je izbio među udruženim proizvođačima jer „nisu mogli da se dogovore čiji će proizvod imati prednost u izvozu“. Međutim, prema nezvaničnim saznanjima do kojih smo došli, hladnjača je zatvorena zbog toga što je prilikom gradnje bilo nepravilnosti u utrošku sredstava, zbog čega je kompletna dokumentacija o toj investiciji predata MUP-u.

Dušan Pajkić, direktor Generalnog inspektorata u Ministarstvu poljoprivrede, nije mogao za Danas da precizira zbog čega hladnjača u Arilju ne radi, kao ni to da li država ima svoj udeo u upravljanju po osnovu dodeljenih sredstava za izgradnju objekta. „Udruženi proizvođači, među kojima je bilo i udruženje Vilamet, dobili su 2006. godine, prema tada važećoj uredbi, 40 odsto potrebnih sredstava za izgradnju dve hladnjače, u Arilju za jabuke i u Ivanjici (u Prilikama) za maline, u ukupnom iznosu od 70 miliona dinara,“ rekao je Pajkić.

Dragoš Adžić, potpredsednik užičkog Udruženja Vilamet, nije želeo da komentariše razloge zbog kojih je ariljska investicija zatvorena.

- Hladnjače su građene sredstvima primarnih proizvođača koji su od države, u vreme kada je ministarka poljoprivrede bila Ivana Dulić-Marković, dobili podsticajna sredstva i reč je o velelepnim objektima. Ali, uslovi pod kojima se otkupljuje rod isti su kao i kod drugih. Juče je to iznosilo 105 dinara za kilogram ako se preda u hladnjači ili 100 dinara ako je otkup na terenu. Zbog toga proizvođaći predaju voće najbližem objektu, kako bi što bolje sačuvali kvalitet te osetljive namirnice - kaže za Danas Adžić.



Pomoć namenskoj i industriji šinskih vozila

Za podršku izvoznim poslovima domaće namenske industrije i pomoć proizvođačima šinskih vozila, država će zajedno sa bankama izdvojiti 3,1 milijardu dinara, a siguran posao do kraja godine imaće 11.300 radnika, najavio je juče u Vladi Srbije državni sekretar Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić predstavljajući dopunu programa mera za suočavanje sa efektima ekonomske krize

U okviru dodatnog paketa, Vlada će izdvojiti 100 miliona dinara za subvencionisanje kamate kako bi banke odobrile kredite vredne milijardu dinara za osam preduzeća koja se bave proizvodnjom oružja i vojne opreme. Takođe, iz budžeta Ministarstva ekonomije biće izdvojeno 2,1 milijarda dinara za kupovinu vagona od domaćih proizvođača, pre svega, za potrebe Železnica Srbije.

- Planiramo da do kraja godine obezbedimo siguran posao za 9.000 radnika u namenskoj industriji i 2.300 radnika u industriji šinskih vozila. Kamate na kredite sa deviznom klauzulom biće tri odsto godišnje, a na dinarske zajmove 9,5 odsto s rokom otplate do 24 meseca. Pravo da konkurišu za kredit imaće sve firme koje se bave izvoznim poslovima u oblasti namenske industrije, u većinskom vlasništvu države - rekao je Ćirić i dodao da će odobravanje pozajmica početi sledeće nedelje.

Ćirić je naveo da Vlada razmatra mere pomoći farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. On je podsetio da su do sada odobrena 523 miliona evra subvencionisanih kredita za likvidnost i kupovinu domaćih proizvoda, a da je u toku odobravanje još 400 miliona evra pozajmica.

Zagarantovan posao do kraja 2009. trebalo bi da ima i 2.300 radnika u osam preduzeća industrije šinskih vozila u koju će biti uloženo 2,1 milijarda dinara. Najviše novca iz budžeta biće izdvojeno za Fabriku vagona iz Kraljeva (578 miliona dinara) i Želvoz iz Smedereva (420 miliona), pre svega, za nabavku i remont vagona za potrebe Železnica.

U sklopu mera za ublažavanje krize je i pokretanje proizvodnje u Petrohemiji, koja je samo u prva četiri meseca ove godine zabeležila gubitak od 35 miliona evra. Obaveze tog preduzeća su, prema rečima predsednika Upravnog odbora Branislava Zeca, za 209 miliona evra veće od imovine. Petrohemija bi trebalo da prepolovi fond zarada sa 3,5 miliona evra na oko 1,6 miliona evra mesečno, kao i plate koje su u proseku 73.000 dinara mesečno.

- Najpre bi u dogovoru sa Lukoilom i NIS-om trebalo da se reprogramira dug i potpišu ugovori o snabdevanju benzinom, potom da se napravi socijalni program i obezbede sredstva za otpremnine za oko 500 prekobrojnih radnika, kao i da se nabave sredstva za obrtni kapital - rekao je Zec i dodao da će pregovori sa NIS-om i Lukoilom početi sledeće nedelje.

Zdravstveno osiguranje za 45.000 radnika

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić rekao je da će država do petka izdvojiti novac za zdravstveno osiguranje 45.000 radnika u više od 70 društvenih i državnih firmi koje imaju perspektivu da opstanu odnosno ne odu u stečaj. „Zakon o zdravstvenoj zaštiti moraju poštovati i privatna, ali i društvena i državna preduzeća i država će preuzeti obavezu i uplatiti doprinose za prva tri meseca za 45.000 radnika. Jasno je da imamo vanrednu situaciju i da nismo ovako reagovali ti ljudi bi ostali bez posla - rekao je Ćirić.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta